Kada se ugrušak razvije unutar dubokih vena u tijelu, to rezultira stanjem poznatim kao duboka venska tromboza (DVT), što dovodi do nelagode i oticanja.

Otkrivanje duboke venske tromboze je izazovno, zbog čega je važno razumjeti čimbenike rizika za ublažavanje njegove pojave.

Čimbenici rizika za duboku vensku trombozu

Nekoliko čimbenika povećava vjerojatnost ovog stanja.

Prethodna anamneza krvnih ugrušaka

Osobe kojima je prije dijagnosticirana duboka venska tromboza imaju 30 % šanse za njezino ponovno pojavljivanje.

Obiteljska anamneza

Osobe s obiteljskom predispozicijom za duboku vensku trombozu, osobito ako su oboljela oba roditelja, suočavaju se s povećanim rizicima.

Dob

Vjerojatnost duboke venske tromboze raste s godinama, osobito nakon 40.

Dugotrajno nekretanje

Produljena razdoblja mirovanja u krevetu ili produljenog sjedenja, npr. tijekom putovanja zrakoplovom ili sjedilačkog radnog mjesta, doprinose nakupljanju krvi u nogama, potičući stvaranje ugrušaka.

Spol i dob

Muškarci u dobi 45 – 60 godina imaju nešto veći rizik od duboke venske tromboze.

Genetska predispozicija

Određeni genetski čimbenici, poput mutacije faktora V Leiden, povećavaju sklonost zgrušavanju, osobito u kombinaciji s drugim čimbenicima rizika.

Trudnoća i upotreba hormona

Trudnoća, kao i lijekovi koji sadrže estrogen, poput kontracepcijskih pilula ili hormonske nadomjesne terapije, povećavaju rizik od duboke venske tromboze zbog povećane sklonosti zgrušavanju krvi.

Poremećaji koagulacije

Nasljedni poremećaji zgrušavanja krvi dovode do gušće krvi, potičući stvaranje ugrušaka.

Pretilost

Povišeni indeks tjelesne mase (BMI) povezan je s povećanim rizikom od ovog stanja, vjerojatno zbog abdominalnog sala koje ometa protok krvi i pridonosi upali i metaboličkim promjenama.

Postojeća zdravstvena stanja

Bolesti srca, bolesti pluća, upalne bolesti crijeva, rak i srodna stanja povećavaju osjetljivost na duboku vensku trombozu.

Trauma ili kirurški zahvat

Ozljede ili kirurški zahvati, osobito oni koji uključuju abdomen, zdjelicu, kukove ili noge, povećavaju vjerojatnost ovog stanja zbog oštećenja vena.

Preventivne mjere

Kako biste ublažili rizike od duboke venske tromboze, možete usvojiti različite preventivne mjere:

• izbjegavajte dugotrajno sjedenje, uzimajući redovite pauze za istezanje ili hodanje svaka dva sata
• što prije krenite s fizioterapijom nakon operacije, kako biste smanjili stvaranje ugrušaka
• posavjetujte se s pružateljima zdravstvenih usluga u vezi korištenja razrjeđivača krvi ili kompresivnih čarapa
• planirajte putovanja tako da uključuju često kretanje, široku odjeću, hidrataciju i suzdržavanje od konzumiranja alkohola
• održavajte aktivan način života redovitom tjelovježbom i pridržavajte se zdravih navika kao što su regulacija tjelesne težine i prestanak pušenja
• slijedite liječničke savjete za upravljanje temeljnim zdravstvenim stanjima, poput bolesti srca ili dijabetesa.

Pročitajte i ove članke:

• Paučinaste vene: Samo estetski problem ili rizik za zdravlje? Otkrivamo što ih uzrokuje i kako ih se možete riješiti
• Sjedenje prekriženih nogu: Nije nužno štetno, ali ako imate ove tegobe, trebate pripaziti
• Kratki test: Doznajte koliko je doista zdravo vaše srce.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• duboka venska tromboza
• faktori rizika za duboku vensku trombozu