Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) su jedni od najčešće korištenih lijekova koje smo praktički svi barem jednom u životu koristili. Riječ je o preparatima koje najčešće koristimo za simptomatsko liječenje bolova.

Koliko se često kupuju najbolje govori podatak publikacije HALMED-a o potrošnji lijekova između 2018. – 2022. godine gdje su na popisu 10 najčešće kupljenih lijekova bez recepta tri pripadnika ove skupine lijekova. To su ibuprofen, diklofenak i acetilsalicilna kiselina, za koju je doduše važno naglasiti da se velik dio kupnje odnosi na svrhu sekundarne prevencije infarkta miokarda.

U svakom slučaju, nesteroidni protuupalni lijekovi su jedni od najkorištenijih lijekova generalno, a ujedno je to možda i najpoznatija skupina lijekova prosječnom pacijentu.

Nesteroidni protuupalni lijekovi – popis

Koje molekule uopće spadaju u skupinu NSAID-a (non-steroidal anti-inflammatory drugs)? U Hrvatskoj, prema Farmakoterapijskom priručniku, nalazimo diklofenak, indometacin, piroksikam, meloksikam, ibuprofen, ketoprofen, naproksen, te pripadnike koksiba (celekoksib i eterokoksib).

Tu je svakako nezaobilazna i acetilsalicilna kiselina koja je i “najstarija” pripadnica ove skupine lijekova, sintetizirana davne 1897. godine. Postoji još različitih pripadnika NSAID-a, no u Hrvatskoj su u trenutku pisanja ovog članka registrirani gore nabrojeni lijekovi.

Ovisno o sigurnosnom profilu, neki od njih idu na recept, dok se neki mogu kupiti i bez recepta, po savjetu farmaceuta.

Protuupalni lijekovi bez recepta iz ove skupine su primjerice ibuprofen, ketoprofen, naproksen i acetilsalicilna kiselina, uz napomenu kako isti mogu ići i na liječnički recept (osim acetilsalicilne kiseline), no uglavnom je riječ o većim dozama za koje se smatra da ih je sigurno koristiti isključivo pod kontrolom odabranog liječnika obiteljske medicine.

Ostali protuupalni lijekovi iz ove skupine se mogu dobiti isključivo na preporuku liječnika.

Kada govorimo o farmakologiji i mehanizmu djelovanja na bol, nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolova djeluju primarno inhibicijom enzima ciklooksigenaze (COX), koji je ključan za pretvorbu arahidonske kiseline u prostaglandine, prostaciklin i tromboksane. Ova inhibicija smanjuje sintezu prostaglandina, što ublažava bol i upalu.

Nesteroidni analgetici djeluju na 2 izoenzima ciklooksigenaze, COX-1 i COX-2. Toksikološki profil, kao i najčešće nuspojave, ovisi, između ostalog, i o selektivnosti pojedinih analgetika na određeni COX-enzim. Tako, osim što NSAID-e možemo dijeliti prema kemijskoj strukturi, često ih u praksi dijelimo i na COX-2 selektivne i neselektivne analgetike.

Primjer neselektivnih COX-inhibitora su ibuprofen i diklofenak. Za njih je karakterističan veći potencijal za gastrointestinalne nuspojave, prvenstveno zbog uloge COX-1 izoenzima u zaštiti želučane sluznice (inhibicijom COX-1 se pojednostavljeno rečeno smanjuje zaštita želuca).

S druge strane, selektivni COX-2 inhibitori poput koksiba su potencijalno manje štetni za probavni sustav, no posjeduju puno veći kardiovaskularni rizik, što je ujedno i jedan od najvažnijih razloga zbog čega se ovi lijekovi mogu dobiti isključivo na preporuku liječnika.

Osim ovog glavnog mehanizma, nesteroidni antireumatici mogu imati i ne-prostaglandinske učinke poput utjecaja na neutrofile, inhibicije oksidativnog stresa i modulacije apoptoze.

Jesu li bezopasni?

Nesteroidni protuupalni lijekovi nisu nimalo bezopasni. Već je spomenut njihov potencijalan negativan učinak na želudac i probavni sustav. Posebno oprezan treba biti kod pacijenata starijih od 60 godina, kod osoba koji koriste antikoagulanse i/ili glukokortikoide u terapiji te kod osoba s anamnezom ulkusne bolesti (posebno kada se koriste neselektivni NSAID-i).

Usto, mogu izazvati ozbiljno oštećenje bubrega, posebno kod dugotrajnog korištenja. Moguć je negativni učinak na kardiovaskularni sustav, posebno kada su u pitanju selektivni COX-2 inhibitori te, iako rijetko, treba spomenuti i potencijalnu hepatotoksičnost te različite kožne i alergijske reakcije.

Nesteroidni protuupalni lijekovi postali su neizostavan dio svakodnevnog života i suvremene medicine. Njihova prisutnost toliko je uobičajena da je teško zamisliti kako bi izgledalo saniranje boli bez njih.

Međutim, njihova učestalost primjene ne smije nas zavarati – oni dolaze s ranije spomenutim rizicima koji zahtijevaju oprez. U tom smislu ključno je da se držimo uputa farmaceuta i/ili liječnika kad je riječ o korištenju istih.

Razlike u njihovoj kemijskoj strukturi i načinu djelovanja znače da lijek koji je učinkovit za jednu osobu možda neće biti jednako dobar za drugu osobu. U tom smislu je ključan individualan pristup svakom pacijentu.

Samo odgovorno korištenje, uz konzultacije sa stručnjacima, može osigurati maksimalnu korist uz minimalan rizik. To nam je ujedno i podsjetnik na ravnotežu između koristi i rizika u medicini.

Kroz edukaciju te savjesnim i racionalnim korištenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova možemo osigurati da ovi lijekovi nastave biti saveznici zdravlja, a ne izvor drugih zdravstvenih problema.

 Pročitajte i ove članke:

• Ovi lijekovi protiv bolova mogu povisiti krvni tlak!
• Sam svoj liječnik: Koliko dugo smijemo uzimati tablete protiv bolova?
• Uzimate antibiotik bez recepta? Evo zašto je to jako opasno!

• nesteroidni analgetici
• nesteroidni protuupalni lijekovi
• nesteroidni protuupalni lijekovi - popis
• nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID)
• nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolova
• protuupalni lijekovi
• protuupalni lijekovi bez recepta

Učitaj više izvora