Zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava obuhvaćaju širok raspon stanja koja mogu zahvatiti želudac, crijeva, jednjak, jetru, gušteraču i žučni mjehur. Neke se javljaju iznenada i brzo prolaze, dok druge mogu trajati mjesecima ili godinama te značajno utjecati na kvalitetu života.

Probavni sustav ima ključnu ulogu u opskrbi tijela nutrijentima, a kada dođe do poremećaja, simptomi poput proljeva, bolova u trbuhu, nadutosti, mučnine ili žgaravice nisu rijetkost.

Dobra vijest je da se mnoge zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava mogu uspješno spriječiti ili držati pod kontrolom pravilnim navikama i pravodobnim liječenjem.

Što su zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava?

Zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava odnose se na zdravstvena stanja koja zahvaćaju gastrointestinalni trakt – put kojim hrana prolazi od usta do završnog dijela debelog crijeva. U širem smislu uključuju i organe poput jetre, gušterače i žučnog mjehura.

Bolesti probavnog sustava mogu biti:

• akutne – pojavljuju se naglo i kratko traju
• kronične – traju mjesecima ili godinama.

Također se dijele na:

• funkcionalne – nema vidljivih promjena na probavnom sustavu, ali simptomi postoje
• strukturne – prisutne su jasne promjene poput upale, oštećenja ili začepljenja.

Funkcionalne bolesti probavnog sustava

Funkcionalni poremećaji vrlo su česti i mnogi su ih iskusili barem jednom u životu.

Najčešći primjeri uključuju:

• zatvor
• proljev
• nadutost
• plinove
• sindrom iritabilnog crijeva (IBS).

Uzroci su često povezani s načinom života – prehrana siromašna vlaknima, stres, nedostatak kretanja, hormonalne promjene ili određeni lijekovi. U većini slučajeva promjena prehrambenih navika i svakodnevice donosi značajno olakšanje.

Strukturne bolesti probavnog sustava

Za razliku od funkcionalnih, strukturne bolesti imaju jasne, vidljive promjene na probavnom sustavu. One su često dugotrajnije i zahtijevaju medicinsko praćenje.

Najpoznatiji primjeri su:

• hemoroidi
• divertikularna bolest
• upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis)
• polipi debelog crijeva
• rak debelog crijeva.

Upravo ovdje dolazi do izražaja važnost preventivnih pregleda, poput kolonoskopije, jer rano otkrivanje može spasiti život.

Najčešće zarazne bolesti probavnog sustava

Zarazne bolesti probavnog sustava nastaju zbog infekcija bakterijama, virusima ili parazitima, a najčešće se prenose kontaminiranom hranom, vodom ili lošom higijenom.

Najčešće bakterijske zarazne bolesti probavnog sustava

Bakterijske zarazne bolesti probavnog sustava čest su uzrok proljeva i trovanja hranom.

Escherichia coli (E. coli)

Neke vrste ove bakterije proizvode toksine koji mogu izazvati teške proljeve, grčeve u trbuhu, povraćanje i povišenu temperaturu.

Najčešći izvor su nedovoljno termički obrađeno meso, nepasterizirano mlijeko i zagađena voda.

Salmonella

Salmonela uzrokuje proljev, vrućicu i bolove u trbuhu, a najčešće se prenosi putem sirovih jaja, peradi i mesa. Posebno je opasna za malu djecu, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta.

Najčešće virusne zarazne bolesti probavnog sustava

Rotavirus je jedan od najčešćih uzroka teških proljeva kod dojenčadi i male djece. Bolest se lako širi, osobito u kolektivima, ali se danas uspješno prevenira cijepljenjem. Kod odraslih osoba simptomi su uglavnom blaži.

Najčešće parazitske zarazne bolesti probavnog sustava

Najčešće parazitske zarazne bolesti probavnog sustava su Giardia i Cryptosporidium.

Giardia

Ovaj parazit često se prenosi zagađenom vodom i uzrokuje dugotrajan proljev, nadutost i grčeve. Najugroženiji su djeca u vrtićima, putnici i osobe koje piju nepročišćenu vodu.

Cryptosporidium

Vrlo otporan parazit koji može preživjeti i u kloriranoj vodi bazena. Infekcija uzrokuje vodeni proljev i posebno je opasna za osobe oslabljenog imuniteta.

Nezarazne bolesti probavnog sustava

Osim infekcija, zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava uključuju i stanja koja nisu uzrokovana mikroorganizmima.

Najčešće nezarazne bolesti su:

• gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
• gastritis
• celijakija
• intolerancija na laktozu
• loša probava (dispepsija)
• Barrettov jednjak.

Ova stanja često zahtijevaju dugoročnu prilagodbu prehrane i životnih navika.

Mogu li se zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava spriječiti?

U mnogim slučajevima – da. Rizik za zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava može se značajno smanjiti uz nekoliko jednostavnih koraka:

• uravnotežena prehrana bogata vlaknima
• redovita tjelesna aktivnost
• pravilna higijena ruku
• izbjegavanje sirove ili sumnjive hrane
• konzumacija zdravstveno ispravne vode
• preventivni pregledi, osobito nakon 50. godine.

Pročitajte i ove članke:

• Problemi s probavom: Nutricionistica otkriva koji su najčešći uzroci i kako si pomoći
• Bolesti debelog crijeva: Imamo popis i njihove simptome
• Upozorenje liječnika: Zašto su ljeti crijevne bolesti češće nego ikada?

• Bakterijske zarazne bolesti probavnog sustava
• Zarazne bolesti probavnog sustava
• Zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava

Učitaj više izvora