Važno

Lista zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku: Koje se prijavljuju i koje su najčešće?

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

Lista zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku

Kad se govori o javnom zdravlju, najvažnije je znati dvije stvari – što su zarazne bolesti i kako se na razini države prati njihovo širenje.

U Hrvatskoj to nije prepušteno slučaju – postoji službena Lista zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku, objavljena u Narodnim novinama i povremeno dopunjavana.

U praksi ova Lista zaraznih bolesti služi kao temelj za epidemiološki nadzor, obavezno prijavljivanje određenih bolesti, brzo reagiranje na epidemije te planiranje cijepljenja i drugih mjera zaštite.

Što je Lista zaraznih bolesti i zašto je važna?

Lista zaraznih bolesti je službeni popis bolesti koje država smatra javnozdravstveno posebno važnima. To znači da se za njih propisuju mjere sprječavanja i suzbijanja (npr. izolacija, testiranje, praćenje kontakata, cijepljenje, posebni režimi u kolektivima).

Važno je naglasiti da se lista s vremenom mijenja – primjerice, bila je i dopunjena (dodavanje majmunskih boginja u jednom od kasnijih ažuriranja).

Lista zaraznih bolesti koje se prijavljuju

U svakodnevnom životu možda ne razmišljamo o tome, ali velik dio kontrole infekcija temelji se na pravovremenim podacima.

Zato postoji i praktična strana priče – Lista zaraznih bolesti koje se prijavljuju – odnosno bolesti za koje je predviđena obveza prijave sustavu javnog zdravstva, uz jasna pravila “tko, kada i kako prijavljuje”.

Drugim riječima, Lista zaraznih bolesti nije samo “popis na papiru”, nego alat koji omogućuje da se brzo prepozna porast obolijevanja i spriječi širenje na razini zajednice.

Kako se prenose zarazne bolesti?

Ako znate kako se prenose zarazne bolesti, pola posla je već gotovo. Najčešći putevi prijenosa su:

kapljično i zračno (kašljanje, kihanje, boravak u zatvorenom prostoru)
kontaktom (koža na kožu, kontaminirane površine, ruke)
hranom i vodom (neispravna hrana, loša higijena, kontaminirana voda)
krvlju i tjelesnim tekućinama (nezaštićeni spolni odnos, dijeljenje igala)
vektorima (komarci, krpelji – ovisno o uzročniku i okolini).

Zato su osnovne mjere – pranje ruku, dobra termička obrada hrane, provjetravanje, ostanak kod kuće kad imate simptome – i dalje najisplativija “prevencija iz kućne radinosti”.

Najčešće zarazne bolesti u Hrvatskoj

Kad ljudi kažu “najčešće zarazne bolesti“, obično misle na one koje najčešće “pokupe” u vrtiću, školi, na poslu ili u javnom prijevozu.

U kategoriju “najčešće zarazne bolesti u Hrvatskoj” u praksi često ulaze (ovisno o sezoni i godini) – respiratorne infekcije (poput gripe i drugih virusnih respiratornih bolesti), te crijevne viroze i bakterijske infekcije povezane s hranom.

To ne znači da su nužno uvijek najopasnije – ali su najraširenije i najbrže “prođu kroz kolektiv”.

Važno – “najčešće” u razgovornom smislu nije isto što i “najvažnije za javno zdravlje”. Upravo zato postoji Lista zaraznih bolesti – jer uključuje i rijetke, ali potencijalno vrlo ozbiljne bolesti, kao i one koje zahtijevaju brzu reakciju sustava.

Zarazne bolesti probavnog sustava

Posebnu skupinu čine zarazne bolesti probavnog sustava – one koje najčešće uzrokuju proljev, povraćanje, bolove u trbuhu i opću slabost. Tipično se šire:

“prljavim rukama” (nedovoljno pranje ruku nakon toaleta ili prije pripreme hrane)
kontaminiranom hranom (neadekvatno čuvanje/termička obrada)
kontaminiranom vodom
u kolektivima (vrtići, škole, domovi), gdje se infekcije lako prenose.

Ako imate simptome “želučane viroze“, najvažnije su mjere – rehidracija, higijena ruku, odvajanje osobnih ručnika i ostanak kod kuće – jer su ove infekcije često izrazito zarazne.

Kako se koristi Lista zaraznih bolesti u praksi?

Evo kako sustav funkcionira “iznutra”:

dijagnoza/sumnja na bolest (u ordinaciji, hitnoj ili bolnici)
prijava prema pravilima prijavljivanja (rokovi, obrasci, informacijski sustav)
epidemiološka obrada prema potrebi (npr. kontakti, izloženost, mjere u kolektivu)
praćenje trendova i reakcija (npr. preporuke, pojačani nadzor, kampanje).

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) uz to objavljuje i definicije bolesti koje se obvezno prijavljuju, što pomaže u standardizaciji prijavljivanja i praćenja. Listu zaraznih bolesti možete pročitati na ovoj poveznici.

Pročitajte i ove članke: