Iako zvuče kao poglavlja iz udžbenika povijesti, neke bolesti iz prošlosti nisu stvar prošlosti – i dalje su prisutne, čak i u razvijenim zemljama.

Unatoč napretku medicine, određeni virusi, bakterije i infekcije ponovno se pojavljuju ili postaju otpornije na liječenje. U nastavku donosimo pregled bolesti koje su nekad bile smrtonosne, a danas nas ponovno podsjećaju da oprez nikad nije naodmet.

1. Kuga

Iako se povezuje s mračnim srednjim vijekom, kuga se i danas pojavljuje – zabilježeni su slučajevi u Novom Meksiku, Kaliforniji i Coloradu. Prenose je glodavci poput vjeverica i miševa, kao i buhe koje na njima žive. Rano liječenje antibioticima spašava život, no bez pravovremene terapije može biti kobna.

Trenutno nema zabilježenih slučajeva kuge kod ljudi u Hrvatskoj. Posljednji poznati slučajevi datiraju iz povijesnih razdoblja, poput epidemije u Splitu sredinom 19. stoljeća.

2. Tuberkuloza

Smrtnost od tuberkuloze danas je upola manja nego 1990-ih, ali je još uvijek jedna od vodećih zaraznih bolesti u svijetu.

U 2023. godini zabilježeno je 266 novooboljelih u Hrvatskoj, što predstavlja porast u odnosu na prethodne godine. Također je uočen porast broja bolesnika s rezistentnom tuberkulozom.

3. Sifilis i klamidija

Spolno prenosive bolesti poput sifilisa i klamidije sve se teže liječe jer bakterije postaju otporne na antibiotike. Iako je sifilis bio gotovo iskorijenjen, danas je ponovno u porastu. Korištenje kondoma značajno smanjuje rizik.

U razdoblju 2019. – 2022. godine u Hrvatskoj je prijavljeno ukupno 184 slučaja sifilisa, s najvećim brojem oboljelih u 2022. godini (56 slučajeva).

Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi između 600 – 800 novih slučajeva klamidijske infekcije. Prevalencija među spolno aktivnim osobama varira 4 – 16 %, ovisno o području.

4. Šarlah

Šarlah se vraća jer su se bakterije koje ga uzrokuju promijenile i manje reagiraju na antibiotike. Najčešće pogađa djecu 5 – 15 godina, uz karakterističan crveni osip poput brusnog papira. Ako se ne liječi, može dovesti do problema sa srcem ili bubrezima.

U Hrvatskoj se prosječno godišnje bilježi oko 1.300 slučajeva šarlaha. U razdoblju od 1. rujna 2022. do 13. veljače 2023. prijavljeno je 1.289 oboljelih, uglavnom među djecom.

5. Ospice

U SAD-u je 2022. zabilježeno 121 izbijanje ospica, a najveći broj zaraženih bio je 2019. godine. Oni koji nisu cijepljeni najviše su u riziku. Osip se prvo javlja na licu i širi se po tijelu, a komplikacije mogu biti ozbiljne – od upale pluća do oticanja mozga.

Do početka lipnja 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 18 slučajeva ospica, od kojih je više od 55 % importirano, što znači da su oboljeli zaraženi izvan zemlje.

6. Zaušnjaci

Iako postoji cjepivo, zaušnjaci se povremeno javljaju u kolektivima poput studentskih domova. Simptomi uključuju bol i oticanje vilice, a u rijetkim slučajevima mogu uzrokovati upalu mozga, jajnika ili testisa.

Broj slučajeva zaušnjaka u Hrvatskoj varirao je kroz godine, s 229 slučajeva 2012. godine do 6.366 slučajeva 2016. godine.

7. Hripavac

Poznat i kao pertusis, izaziva jake napade kašlja nakon kojih dolazi do karakterističnog “hripanja” pri udisaju. Najopasniji je za dojenčad, a 2012. u SAD-u zabilježen je rekordan broj slučajeva od 1955. godine.

Od 1. siječnja 2023. do 5. travnja 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 6.381 prijava oboljelih od hripavca, što je najveći broj oboljelih od 1960. godine.

8. Legionarska bolest

Ova bakterijska infekcija pluća sve je češća i dolazi iz kontaminiranih vodovodnih sustava (tuševi, klima uređaji). Simptomi podsjećaju na gripu, ali brzo prelaze u upalu pluća. Starije osobe su posebno ugrožene. Prošle su godine od ove bolesti u Hrvatskoj umrla dva pacijenta.

9. Guba (Hansenova bolest)

Guba još uvijek postoji – svake godine zabilježi se oko 250.000 slučajeva u svijetu. Bakterije napadaju živce, što može dovesti do gubitka osjeta u rukama i nogama. Teško se prenosi, ali lako liječi ako se prepozna na vrijeme. Srećom, nema zabilježenih slučajeva gube u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima.

10. Dječja paraliza (polio)

Iako je iskorijenjena u mnogim zemljama, još uvijek postoji u dijelovima svijeta gdje cijepljenje nije dovoljno dostupno. Virus napada živčani sustav i može uzrokovati trajnu paralizu ili čak smrt.

Posljednji slučaj dječje paralize u Hrvatskoj zabilježen je 1989., a prije uvođenja cijepljenja bilo je godišnje i više od 500 oboljelih od paralitičnog oblika bolesti.

11. Giht

Često se povezuje s bogatima iz srednjeg vijeka, no giht je danas sve češći zbog prekomjerne tjelesne mase. Obično počinje iznenadnom boli u nožnom palcu, a može zahvatiti i koljena ili laktove.

12. Rahitis

Uzrokovan manjkom vitamina D, rahitis dovodi do omekšavanja kostiju kod djece. Porast slučajeva povezuje se s nedostatkom sunčeve svjetlosti i isključivim dojenjem bez dodataka vitamina D. Djeca tamnije puti su posebno ugrožena jer im treba više sunca za proizvodnju vitamina D.

13. Skorbut

Iako zvuči kao bolest pomoraca iz 18. stoljeća, skorbut se i danas javlja kod osoba koje ne unose dovoljno voća i povrća – osobito kod starijih, alkoholičara i muškaraca koji žive sami.

Lako se liječi vitaminom C, ali ako se ne prepozna na vrijeme, može uzrokovati ozbiljne probleme poput ispadanja zubi i krvarenja desni. Iako točan broj slučajeva nije javno objavljen, stručni časopisi i klinička praksa ukazuju na to da skorbut nije iskorijenjen ni u razvijenim zemljama.

Pročitajte i ove članke:

• Ospice će ponovno postati endemske? Evo što to znači
• Epidemije i pandemije kroz povijest: Njihovi učinci često traju stoljećima! Liječnik otkriva koje su bile najkobnije za čovječanstvo
• Endemija, epidemija, pandemija: Koja je razlika?

• smrtonosne bolesti koje su među nama
• zaboravljene bolesti koje su među nama

Učitaj više izvora