Pandemija kuge bila je takvih razmjera da je ostavila genetički marker na čovječanstvo te utječe na ljudsko zdravlje i danas, gotovo 700 godina poslije, pokazuje rad objavljen u časopisu Nature.

Gotovo polovina stanovništva Europe umrla je sredinom 14. stoljeća kada je “crna smrt” harala kontinentom.

Prva studija koja je analizirala DNK kostiju starih više stoljeća pronašla je mutacije koje su pomogle ljudima da prežive kugu. Ali te iste mutacije povezane su s današnjim autoimunim bolestima.

S pravim mutacijama imate 40 % izgleda da preživite kugu

Znanstvenici pretpostavljaju da je utjecaj kuge bio tako golem da je mogao oblikovati ljudsku evoluciju. Analizirali su DNK iz zubi 206 drevnih kostura kako bi precizno datirali ljudske ostatke prije kuge, tijekom pandemije kuge te nakon nje.

Analiza je obuhvatila i kosti iz masovne grobnice East Smithfield u koju su pokapali žrtve kuge u Londonu. Rezultati studije pokazuju mutacije gena zvanog ERAP2.

Ako ste osoba koja je bila dovoljno sretna da ima prave mutacije, tada imate 40 % izgleda da preživite kugu. Profesor Luis Barreiro sa Sveučilišta u Chicagu ističe:

Učinak je golem, pravo je iznenađenje pronaći tako nešto u ljudskom genomu. 

Posao gena je proizvoditi proteine koji sjeckaju invazivne mikrobe te njihove djeliće pokazuju imunološkom sustavu kako bi ga pripremili da prepozna i neutralizira neprijatelja. 

Taj gen dolazi u različitim verzijama – neke od njih djeluju dobro, a druge ne, a pojedinac nasljeđuje kopiju od svakog roditelja. 

Sretnici koji imaju najviše izgleda da prežive naslijedili su visokoučinkovitu verziju od majke i oca. Preživjeli su imali djecu i prenijeli na njih te korisne mutacije, pa su one tako postajale sve učestalije. Evolutivni genetičar profesor Hendrik Poinar sa Sveučilišta McMaster objašnjava:

Vidimo povećanje od 10 % kroz dvije do tri generacije, riječ je o najsnažnijoj selekciji u ljudskoj vrsti do danas.

Rezultati su potvrđeni suvremenim eksperimentima korištenjem bakterije kuge – Yersinia pestis. Uzorci krvi ljudi s korisnim mutacijama bili su sposobni oduprijeti se infekciji za razliku od uzoraka onih koji nisu imali tu mutaciju. Prof. Poinar kaže:

To je nešto kao da gledate kako se crna smrt razvija u petrijevoj zdjelici – čudesno.

1 – 4 % modernog DNK dolazi od naših predaka koji su se miješali s neandertalcima

Čak su i danas mutacije otporne na kugu učestalije nego što su bile prije pandemije. Problem je što su povezane s autoimunim bolestima kakva je npr. Crohnova bolest (upalna bolest crijeva), pa bi ono što je pomoglo našim precima da prežive prije 700 godina moglo štetiti našem zdravlju danas.

I druge povijesne sile na naš DNK ostavljaju posljedice koje i danas osjećamo. Otprilike 1 – 4 % modernog DNK dolazi od naših predaka koji su se miješali s neandertalcima i to naslijeđe utječe na našu sposobnost da odgovorimo na bolesti, a među njima i na COVID.

Prof. Barreiro dodaje:

Dakle, ti ožiljci iz prošlosti i danas prilično utječu na našu podložnost bolestima. Preživljavanje od 40 % najjača je selektivna posljedica do danas pronađena u ljudskoj vrsti.

Pandemija COVID-a vjerojatno neće ostaviti takvo naslijeđe. 

Evolucija djeluje kroz sposobnost da reproducirate i prenosite na gene. COVID je uglavnom ubijao starije osobe koje su već prošle svoje reproduktivno razdoblje i zato ne mogu prenositi gene na svoju djecu. 

Kuga je, naprotiv, ubijala sve bez obzira na dob i u tako velikom broju da je njezin učinak trajan. 

Pročitajte i članke:

• Protiv umora, bolova i moždane magle: Lijek za ovisnike ima potencijal pomoći u oporavku od posljedica dugog COVID-a
• Studija na 33.947 žena: Rak maternice češći je kod žena koje koriste sredstva za ravnanje kose
• Potvrđen prvi ovogodišnji slučaj gripe u Hrvatskoj: “Radi o vrlo ranoj pojavi!”, evo tko je posebno ugrožen.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dva oblika seksualne želje

Kako se oraspoložiti za seks ako vam se ne da? Psihologinja ima odgovor

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja