Iako mnogi migrenu povezuju s mlađom i srednjom životnom dobi, ona može biti prisutna i u starijoj dobi. Dobra je vijest da kod većine osoba nakon 60. godine napadaji postaju rjeđi i blaži.

Ipak, promjene povezane sa starenjem, kronične bolesti i uzimanje više lijekova mogu utjecati na način liječenja. Donosimo pregled kako se migrena mijenja s godinama i koje su mogućnosti liječenja danas dostupne.

Koliko je migrena česta kod starijih osoba?

Migrena svake godine pogađa otprilike jednu od 10 osoba starije životne dobi te je, odmah nakon tenzijskih glavobolja, drugi najčešći oblik glavobolje među starijima.

Većina ljudi koji imaju migrenu nakon 60. godine s njom se susrela mnogo ranije u životu, najčešće još u djetinjstvu ili adolescenciji. Iako je moguće da se migrena prvi put pojavi u starijoj dobi, takvi su slučajevi znatno rjeđi.

Kod većine osoba koje nastavljaju imati migrene u kasnijim godinama napadaji su manje intenzivni i pojavljuju se rjeđe. Međutim, kod nekih ljudi migrena može ostati aktivna i u osmom desetljeću života.

Kako se migrena mijenja nakon 60. godine?

Karakteristike migrene u starijoj dobi često se razlikuju od onih koje su prisutne kod mlađih osoba.

Okidači postaju drugačiji

Kod mlađih osoba među najčešćim okidačima su stres i hormonalne promjene. Nakon 50. i 60. godine života veću ulogu mogu imati:

• kronična bol
• konzumacija alkohola
• pušenje.

Simptomi mogu biti blaži

Osim što su često manje izraženi, simptomi migrene mogu se i promijeniti. Tako starije osobe rjeđe prijavljuju:

• osjetljivost na svjetlo i zvuk
• začepljenost nosa
• osjećaj punoće u uhu
• spušteni kapak
• suzenje oka.

Kod nekih osoba javlja se i vizualna aura bez glavobolje, osobito nakon 50. godine. Budući da simptomi aure mogu nalikovati simptomima moždanog udara, svaku novu pojavu vizualnih smetnji važno je prijaviti liječniku.

Žene nakon menopauze često osjećaju poboljšanje

Mnoge žene primjećuju povezanost između menstrualnog ciklusa i migrene. Zbog toga se nakon menopauze kod velikog broja žena stanje poboljšava, osobito ako su ranije imale menstrualne migrene.

Ipak, migrena ne nestaje kod svih žena. Zanimljivo je da je i nakon menopauze migrena i dalje češća kod žena nego kod muškaraca, što upućuje na to da na njezin razvoj utječu i drugi čimbenici osim estrogena.

Zašto je važno preispitati terapiju nakon 60. godine?

S godinama se mijenja način na koji organizam obrađuje lijekove pa terapija koja je bila sigurna u mlađoj dobi možda više neće biti najbolji izbor.

Veći rizik od nuspojava

Starije osobe češće imaju:

• povišeni krvni tlak
• bolesti srca i krvnih žila
• dijabetes
• druge kronične bolesti.

Zbog toga određeni lijekovi za migrenu, poput triptana i ergotamina, možda više neće biti prikladni za sve pacijente, osobito ako postoji kardiovaskularna bolest ili povijest srčanog udara.

Interakcije lijekova

Mnogi stariji ljudi istodobno uzimaju više lijekova, što povećava mogućnost međusobnih interakcija i nuspojava.

Primjerice:

• kod uzimanja paracetamola preporučuje se kontrola funkcije jetre
• kod nesteroidnih protuupalnih lijekova (ibuprofen, naproksen, aspirin) potrebno je pratiti zdravlje bubrega, jetre, želuca i srca.

Zbog toga je važno da liječnik obiteljske medicine i specijalisti zajedno usklade terapijski plan.

Nove terapije za migrenu kod starijih osoba

Posljednjih godina razvijeni su lijekovi koji djeluju na CGRP (kalcitonin-genom povezan peptid), protein uključen u prijenos signala boli tijekom migrene.

Oralni CGRP lijekovi

U ovu skupinu spadaju tzv. gepanti, među kojima su:

• ubrogepant
• rimegepant
• atogepant.

Neki se koriste za liječenje akutnih napadaja, dok su drugi namijenjeni prevenciji migrene.

Sprej za nos

Zavegepant je dostupan u obliku spreja za nos te može biti dobar izbor za osobe koje tijekom napadaja imaju mučninu ili povraćanje.

Injekcije i infuzije

Monoklonska anti-CGRP protutijela primjenjuju se jednom mjesečno ili jednom svaka tri mjeseca kako bi se spriječili napadaji migrene.

Prednost ovih lijekova je što se smatraju relativno sigurnima čak i kod osoba sa srčanim bolestima te ne povećavaju rizik od glavobolja uzrokovanih prekomjernom uporabom lijekova.

Druge mogućnosti liječenja nakon 60. godine

Osim lijekova, dostupne su i druge metode koje mogu pomoći u kontroli migrene.

Botoks

Botulinum toksin (botoks) koristi se za liječenje kronične migrene. Injekcije se daju u područje čela i vrata, obično svakih 12 tjedana.

Blokade živaca

Kod jakih napadaja liječnik može primijeniti lokalni anestetik kako bi privremeno blokirao prijenos signala boli kroz određene živce.

Lijekovi za krvni tlak

Određeni antihipertenzivi, poput kandesartana, mogu imati preventivni učinak i smanjiti učestalost migrena.

Lijekovi bez recepta

Paracetamol te nesteroidni protuupalni lijekovi mogu kratkoročno ublažiti simptome kada druge opcije nisu dostupne, no potrebno ih je koristiti oprezno i prema preporuci liječnika.

Komplementarne metode koje mogu pomoći

Uz standardno liječenje, korisne mogu biti i neke nefarmakološke metode:

• kognitivno-bihevioralna terapija
• neuromodulacija električnim ili magnetskim impulsima
• biofeedback tehnike
• vježbe disanja
• meditacija
• joga
• akupunktura.

Mnogim osobama koristi i usvajanje zdravijih životnih navika, poput uravnotežene prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i kvalitetnog sna.

Pročitajte i ove članke:

• Što treba, a što ne treba raditi kada vas uhvati migrena?
• Kronična migrena: Koji su okidači i kako živjeti s njom?
• “Pričajmo o migreni”: Bolest, a ne samo jaka glavobolja koja pogađa svaku sedmu osobu.

• liječenje migrene
• migrena nakon 60-e
• migrena u starijoj dobi

Učitaj više izvora