Menopauza i ljutnja: Zašto “pucate” bez razloga i kako to zaustaviti?

Menopauza i ljutnja

Menopauza donosi niz promjena koje ne utječu samo na tijelo, već i na emocije. Promjene raspoloženja, razdražljivost ili čak izljevi ljutnje nisu rijetkost, ali dobra vijest je da postoje načini kako ih razumjeti i držati pod kontrolom.

U nastavku donosimo pregled uzroka i praktične savjete kako se lakše nositi s emocionalnim izazovima ovog životnog razdoblja.

Zašto se tijekom menopauze javlja ljutnja?

Menopauza kod svake žene izgleda drugačije, pa je teško reći koliko je ljutnja česta. Ipak, hormonske promjene mogu snažno utjecati na raspoloženje.

Važno je znati – vaše tijelo prolazi kroz promjene, ali vi niste krivi za emocije koje osjećate.

Estrogen, serotonin i raspoloženje

Estrogen je hormon koji upravlja mnogim reproduktivnim funkcijama. Kako se približavate menopauzi, njegova se proizvodnja smanjuje.

Istovremeno, estrogen utječe na razinu serotonina – kemijske tvari u mozgu koja regulira raspoloženje. Manje estrogena znači i manje serotonina, što može dovesti do promjena raspoloženja, uključujući razdražljivost i ljutnju.

Ključ za stabilnije raspoloženje često leži u ravnoteži hormona, a određene navike i stil života mogu vam u tome pomoći.

Menopauza donosi niz promjena koje ne utječu samo na tijelo, već i na emocije
FOTO: Shutterstock

Uravnotežena prehrana kao saveznik

Prehrana u menopauzi ima važnu ulogu. Namirnice bogate vitaminom D, kalcijem i željezom mogu pomoći u očuvanju zdravlja kostiju i općeg osjećaja vitalnosti.

Debljanje je u ovom razdoblju česta pojava i može utjecati na samopouzdanje, pa je važno birati hranu bogatu vlaknima koja potiče probavu.

Istraživanja pokazuju da fitoestrogeni iz biljaka mogu ublažiti simptome depresije nakon menopauze. Namirnice poput soje, tofua ili edamamea mogu biti koristan dodatak prehrani. Ipak, ako imate povijest bolesti poput raka dojke, prije promjena u prehrani posavjetujte se s liječnikom.

Također se preporučuje smanjiti unos hrane i pića koji mogu potaknuti valunge, poput začinjene hrane, alkohola i kofeina.

Redovita tjelesna aktivnost

Kretanje potiče lučenje endorfina – hormona sreće – koji mogu poboljšati raspoloženje.

Nakon menopauze povećava se rizik od srčanih bolesti, pa je tjelovježba važna i za dugoročno zdravlje. Aktivnosti poput joge, pilatesa, brzog hodanja ili laganog trčanja mogu pozitivno djelovati i na tijelo i na psihu.

Preporuka je barem 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno. Ako tek počinjete, krenite postupno i postavite realne ciljeve.

Usmjerite emocije u kreativnost

Jedan od načina nošenja s ljutnjom jest usmjeravanje emocija u kreativne aktivnosti.

Slikanje, pisanje, vrtlarenje ili uređivanje doma mogu vam pomoći da bolje obradite osjećaje i smanjite napetost. Kreativnost potiče emocionalnu ravnotežu u svim životnim dobima.

Prihvaćanje činjenice da ulazite u novu životnu fazu također može donijeti olakšanje i smanjiti nagle promjene raspoloženja.

Mindfulness i meditacija mogu vam pomoći da se osjećate smirenije i da imate veći osjećaj kontrole
FOTO: Shutterstock

Prakticirajte mindfulness

Mindfulness i meditacija mogu vam pomoći da se osjećate smirenije i da imate veći osjećaj kontrole.

Jednostavne tehnike poput dubokog disanja ili nekoliko minuta tišine na početku dana mogu napraviti veliku razliku. Kada osjetite nalet ljutnje, pokušajte se usredotočiti na sadašnji trenutak – što vidite, čujete ili osjećate.

Redovitom praksom lakše ćete prepoznati i spriječiti emocionalne ispade.

Kada potražiti pomoć?

Ako primijetite da promjene raspoloženja značajno utječu na vaš svakodnevni život, odnose ili san, važno je razgovarati s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.

Posebno obratite pozornost ako:

Stručna pomoć može vam pomoći da se ponovno osjećate stabilno i dobro u vlastitoj koži.

Mogućnosti liječenja

Liječnik vam može preporučiti terapiju prilagođenu vašim potrebama. To može uključivati hormonsku terapiju s niskim dozama estrogena ili antidepresive koji ublažavaju valunge i promjene raspoloženja.

Također, razgovor s psihologom ili savjetnikom može biti koristan za dugoročno mentalno zdravlje. Postoje i programi za upravljanje ljutnjom koji vam mogu pomoći razviti učinkovitije načine nošenja s emocijama.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu