Bolest koja polako mijenja vaše tijelo

Cushingov sindrom: Ova terapija može biti skriveni uzrok bolesti

3 komentara
6 min čitanja

Kreni Zdravo

Cushingov sindrom (hiperadrenokortizolizam ili hiperkortizolizam) je endokrini poremećaj koji se najčešće pojavljuje kada je tijelo izloženo visokim razinama hormona kortizola. Cushingov sindrom ime je dobio po američkom liječniku Harveyu Cushingu koji ga je ujedno i prvi opisao, davne 1932. godine.

Cushingova bolest (kušingova bolest) nije isto što i Cushingov sindrom. Cushingova bolest je karakterizirana viškom steroidnih hormona u krvi.

Cushingov sindrom može biti uzrokovan uporabom oralnih kortikosteroida i stanjem u kojem tijelo proizvodi previše kortizola.

Previše kortizola može dovesti do pojave simptoma kao što su masne grbe između ramena, ljubičaste strije na koži, visok krvni tlak, povećanje tjelesne težine, a ponekad čak i dijabetesa.

Najčešći uzrok Cushingova sindroma je tumor hipofize koji stvara pretjeranu količinu hormona pod nazivom ACTH koji je zaslužan za stimulaciju nadbubrežne žlijezde.

Kada se Cushingov sindrom uoči potrebno ga je odmah liječiti.

Što se brže započne s procesom liječenja, šanse za oporavak su izglednije.

Koji su simptomi Cushingovog sindroma?

Kada je u pitanju Cushingov sindrom, simptomi se većinom javljaju u periodu od nekoliko mjeseci. Jedan od prvih simptoma koji se manifestiraju je debljanje lica i tijela. Cushing sindrom se ne pojavljuje često, većinom pogađa osobe koje su duži vremenski period primale kortikosteroidnu terapiju.

Najčešći simptomi uključuju progresivnu pretilost i kožne promjene kao što su:

povećanje tjelesne mase, posebice u licu i oko središnjeg i gornjeg dijela tijela
ljubičaste strije na tijelu
stanjivanje kože
sporo zarastanje kože
akne.

Žene s Cushingovim sindromom (Cushingov sindrom kod žena) također mogu doživjeti (Cushingov sindrom – simptomi kod žena):

hirzutizam (pojava dlaka na licu)
nepravilnost ili odsutnost menstrualnog ciklusa
produbljivanje glasa.

Muškarci s Cushingovim sindromom mogu doživjeti sljedeće promjene:

Drugi simptomi uključuju:

umor
konstantan osjećaj žeđi
slabost mišića
depresija, tjeskoba, razdražljivost
gubitak emocionalne kontrole
kognitivne teškoće
visok krvni tlak
glavobolja
gubitak koštane mase.

Cushingov sindrom kod djece može se manifestirati usporenim rastom, povećanjem tjelesne težine i hormonalnim disbalansom.

Primjenjujete li kortikosteroide ili ne, sumnjate li na Cushingov sindrom, obratite se vašem liječniku koji će odlučiti o daljnjem dijagnostičkom postupanju.

Addisonov sindrom, odnosno Addisonova bolest, kronično je stanje koje se javlja kao posljedica obostranog razaranja kore nadbubrežnih žlijezda. U većini slučajeva se manifestira obostranom atrofijom. Uzrok ove bolesti nije u potpunosti razjašnjen.

Koji su uzroci Cushingovog sindroma?

Vaš endokrini sustav sastoji se od žlijezda koje proizvode hormone koji reguliraju procese u vašem tijelu. Te žlijezde nazivamo nadbubrežnim žlijezdama, a to su hipofiza, štitnjača, gušterača, jajnici (u žena), testisi (kod muškaraca).

Vaše nadbubrežne žlijezde proizvode brojne hormone, uključujući i kortizol, koji pomaže regulirati krvni tlak i čuva kardiovaskularni sustav, no njegova pretjerana proizvodnja može dovesti do Cushingovog sindroma.

Koja je uloga kortikosteroida u organizmu?

Kortikosteroidi imaju isto djelovanje kao ono kad organizam proizvodi previše kortizola. Vaš liječnik vam može propisati kortikosteroide za liječenje upalnih bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa, astme ili kako bi se spriječilo odbacivanje transplantiranog organa.

Budući da su kortikosteroidi potrebni za liječenje tih bolesti, povećana proizvodnja kortizola se može dogoditi što može dovesti do Cushingovog sindroma.

Osoba također može razviti Cushingov sindrom tijekom ubrizgavanja kortikosteroida što će povećati vjerojatnost sindroma, dok kod kortikosteroida za inhaliranje, kao kod astme, postoje male šanse za razvoj sindroma.

Kortizol je hormon koji ima vitalnu važnost. Sudjeluje u sljedećim procesima:

pomaže u regulaciji krvnog tlaka
pomaže u regulaciji imunološkog sustava
pomaže u uspostavljanju normalne razine inzulina
pomaže organizmu prilikom stresnih situacija.

Hiperprodukcija kortizola

Hiperprodukcija kortizola je stanje kod kojeg tijelo proizvodi previše kortizola. U tom slučaju Cushingov sindrom se može odnositi na:

tumor hipofize (adenom hipofize) – nekancerozni tumor koji se nalazi na bazi mozga te potiče nadbubrežne žlijezde da proizvode višak kortizola
ACTH (adrenokortikotropni hormon) – kortikotropin peptidni hormon koji se stvara u hipofizi, stimulira stvaranje i izlučivanje kortizola
bolest nadbubrežne žlijezde – višak kortizola koji ne ovisi o stimulaciji ACTH-a
genetika – rijetko, osoba može genetski naslijediti Cushingov sindrom.

Kako se dijagnosticira Cushingov sindrom?

Kada je u pitanju Cushingov sindrom, dijagnoza se postavlja tako da je potreban objektivan pregled i uzimanje anamneze.

Simptomi su većinom tipični te je dijagnozu relativno lako postaviti, međutim Cushingov sindrom nije često oboljenje i kao takvog ga često bez dodatne medicinske obrade nije moguće sa sigurnošću dijagnosticirati.

Laboratorijski testovi podrazumijevaju mjerenje razine kortizola u urinu, kortizola u serumu te deksametazon test. U nekim slučajevima je potrebno pristupiti magnetskoj rezonanci i scintigrafiji.

Kako se liječi Cushingov sindrom?

Kada su u pitanju Cushingov sindrom i liječenje, tretmani su osmišljeni kako bi smanjili visoku razinu kortizola u tijelu. Koji tretman je najbolji za vas ovisit će o vašem stadiju sindroma, a u nastavku vam donosimo neke od metoda liječenja Cushingovog sindroma.

Ako je uzrok Cushingovog sindroma kortikosteroid, vaš liječnik će najvjerojatnije smanjiti dozu kortikosteroida. Moguće je da će vam biti propisan nonkortikosteroid koji će smanjiti dozu ili eliminirati višak kortikosteroida u organizmu.

Nemojte smanjivati dozu kortikosteroida na svoju ruku, uvijek se posavjetujte s liječnikom.

Ako je uzrok Cushingovog sindroma tumor, liječnik vam može preporučiti kirurško odstranjivanje tumora. Tumor hipofize obično uklanja neurokirurg, a postupak se najčešće obavlja kroz nos. Nakon operacije, liječnik će vjerojatno propisati lijekove koji će vratiti razinu kortizola u normalu.

U slučaju da kirurg ne može odstraniti tumor hipofize, obično će vam preporučiti radioterapiju. Osim toga, zračenje se može koristiti i kod osoba koje nisu kandidati za operaciju.

Ako liječnik smatra da operacija i zračenje nisu sigurni za vas ili vam nisu pomogli, on vam može propisati lijekove. Osim toga, liječnici ponekad preporučuju lijekove prije operacije kako bi poboljšali izglede operacije.

Ako osjetite simptome za koje znate ili sumnjate da upućuju na Cushingov sindrom, odmah se obratite liječniku bez odgađanja, šanse za izlječenje su veće ako se sindrom uoči ranije.

Kakva je prehrana kod Cushingovog sindroma?

Osobe koje pate od Cushingovog sindroma imaju povećan rizik obolijevanja od drugih bolesti te nastajanja drugih zdravstvenih problema kao što su gubitak koštane mase, visoki krvni tlak, dijabetes, povišena razina kolesterola u krvi i sl.

Iz prehrane je potrebno izbaciti namirnice koje sadrže bijelo brašno, kofein, alkohol, šećer i sol.

Donosimo vam popis namirnica koje su korisne u borbi protiv Cushingovog sindroma:

sirova prehrana je odličan izbor u slučaju Cushingovog sindroma budući da može spriječiti komplikacije i olakšati simptome
namirnice bogate kalcijem – mlijeko, kelj, špinat, raštika, sjemenke sezama, organski jogurt
namirnice bogate vitaminom D – losos, sardina, tuna, mlijeko, jaja
namirnice bogate vitaminom K – kupus, cvjetača, kopriva, rajčica, grašak, soja, mrkva, žumanjak, sirup od melase, morska trava, alge, riblje ulje
plodovi mora, koštunjavo voće, sjemenke, sve mahunarke, avokado, kokosovo ulje, maslinovo ulje, mliječni proizvodi, organsko meso, pivski kvasac i riba.

Ako želite kontrolirati učinak stresa na vaš organizam trebali biste početi s umjerenim tjelesnim aktivnostima kao što su hodanje (kada je god to moguće), vožnja biciklom, plivanje, vježbanje uz lagane utege, joga i sl.

Previše vježbe može samo dodatno narušiti vaš zdravstveni status te može loše utjecati na vaše hormone. Prije nego počnete vježbati posavjetujte se s vašim liječnikom.

Za sam početak odaberite vježbe uz koje se nećete pretjerano iscrpiti. Pokušajte pronaći aktivnosti koje uključuju kretanje, a u kojima možete uživati.

Neovisno o tome kojim se poslom bavite i koji vam je primarni cilj u životu uvijek osigurajte svojem organizmu dovoljno odmora. Nedostatak sna značajno utječe na sve funkcije, a ponajviše one za koje su zaslužni hormoni.

Kakva su iskustva ljudi s Cushingovim sindromom?

Osobe koje se suočavaju s ovom dijagnozom često traže iskustva (Cushingov sindrom – iskustva) drugih pacijenata kako bi bolje razumjele tijek bolesti i liječenja.

Na internetu su dostupne rasprave (Cushingov sindrom – forum), gdje korisnici dijele svoja iskustva, savjete i preporuke. Ipak, važno je sve informacije provjeriti s liječnikom.

Kada su u pitanju Cushingov sindrom i zanimljivosti, važno je istaknuti da se radi o relativno rijetkom poremećaju, ali s ozbiljnim posljedicama ako se ne liječi na vrijeme.

Pročitajte i ove članke: