Melasa je nusprodukt u proizvodnji kristalnog šećera. Ona je u tekućem stanju i tamnosmeđe je boje. Kada čujete da se koristi za proizvodnju etanola, kvasca i kao koncentrirana stočna hrana možda nećete pomisliti o ubacivanju melase u svoju svakodnevnu prehranu. Ipak, postoje razlozi zbog kojih bi tu odluku mogli preispitati.

Melasa je izvor željeza, magnezija i kalcija

Melasa je za razliku od rafiniranog šećera puna hranjivih tvari. Samo dvije čajne žličice melase dnevno zadovoljit će 18% dnevnih potreba za manganom, 14% potreba za bakrom, 13% potreba za kalcijem i za željezom te 7% za magnezijem.

Usporedit ćemo melasu s crvenim mesom jer se crveno meso često spominje kao veliki izvor željeza. Melasa ima puno veći postotak željeza i ne samo to nego se to željezo lakše apsorbira. Za istu količinu željeza potrebno je unijeti u tijelo puno, puno manje kalorija.

Za energiju preko dana tu su magnezij i kalcij.

Melasa sadrži otprilike:

• 65.3 % ukupnih šećera,
• 0.90 % dušika,
• 0.07 % fosfora, 
• 1.15 % kalcija, 
• 0.61 % magnezij, 
• 0.10 % natrija,
• 5.19 % kalija,
• 2.98 % klora,
• 0.73 % sumpora.

Osim svega navedenog u manjim količinama melasa sadrži i:

• bakar,
• cink,
• željezo,
• mangan,
• kobalt. 

Zanimljiva je studija objavljena 2007. godine u časopisu Journal of food science u kojoj se ispitivao antioksidativni kapacitet melase uključujući i inhibitorni učinak na oksidacijska oštećenja nastala na molekuli DNA.

Ispitivani uzorci melase pokazali su značajna antioksidativna svojstva, a ukupno je identificirano pet polifenolnih spojeva ( spojevi s dokazanim antioksidacijskim učinkom te njihov unos kroz prehranu dovodi do mnogobrojnih pozitivnih efekata na zdravlje ljudi). 

Zašto je melasa zdravija od bijelog šećera?

Iz običnog šećera odstranjeni su baš svi nutrijenti osim jednostavnog ugljikohidrata. Smeđi šećer već je malo bolji, ali melasa je prava zdrava alternativa zaslađivačima jer jedino ona sadrži puno minerala.

Melasa predstavlja sirovi materijal koji se kao zamjena za šećer može koristiti u pekarskim proizvodima. Zanimljiva je studija objavljena 2016. godine u International journal of food sciences and nutrition u kojoj su ispitivana nutritivna i funkcionalna svojstva bezglutenskih keksa obogaćenih melasom. 

Rezultati pokazali kako je melasa poboljšala nutritivna svojstva bezglutenskih keksa kao i njihov antioksidativni status. Bezglutenski keksi pripremljeni s melasom sadržavali su značajno više kalija, magnezija,  kalcija, željeza i ukupnih fenola (katehin, ferulinska kiselina, vanilna kiselina). 

Gdje kupiti melasu?

Melasa se prodaje u većim trgovačkim lancima kao i u trgovinama zdrave hrane.

Kako konzumirati melasu?

Melasu možete konzumirati kao zamjenu za šećer pa ju dodavati u kavu, čaj i sl.

Na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu 2012. godine provedeno je istraživanje kojem se ispitivalo korištenje melase u pripremi gingerbread biskvita. Pripremljene su tri varijante biskvita, a koje su umjesto meda sadržavale 25%, 50% i 100% melase. Rezultati su pokazali kako je melasa u sastavu gingerbread biskvita dovela do značajnog povećanja kalija, kalcija, magnezija i željeza. Do povećanja željeza je došlo za čak 25-132%. S obzirom na sve provedene analize došlo se do zaključka kako je najprihvaćeniji postotak zamjene meda s 50% melase. 

• etanol
• kalcij
• magnezij
• melasa
• minerali
• šećer
• ugljikohidrati
• željezo

Učitaj više izvora