Kada autonomni živčani sustav prestane raditi onako kako bi trebao, cijeli organizam to osjeti. Disautonomija obuhvaća različita stanja koja remete automatske tjelesne funkcije – od disanja i rada srca do probave i regulacije temperature.

Iako se može činiti rijetkom, riječ je o poremećaju koji zahvaća milijune ljudi diljem svijeta. Kada je u pitanju disautonomija, simptomi i uzroci se nalaze u nastavku.

Što je disautonomija?

Disautonomija je naziv za stanja u kojima dolazi do poremećaja u radu autonomnog živčanog sustava. Upravo taj sustav upravlja svim onim funkcijama o kojima ne razmišljamo – otkucajima srca, krvnim tlakom, disanjem, probavom, regulacijom tjelesne temperature, znojenjem i mnogim drugim procesima.

Kada jedan ili više ovih automatskih mehanizama ne radi pravilno, javljaju se brojni simptomi koji mogu biti blagi, ali i izrazito teški. U svijetu više od 70 milijuna ljudi živi s nekim oblikom ovog poremećaja.

Disautonomija – simptomi

Kada je u pitanju disautonomija, simptomi mogu zahvatiti više organskih sustava, pa se često razlikuju od osobe do osobe. Najčešći uključuju:

• vrtoglavicu ili nesvjesticu, osobito pri ustajanju
• probleme s ravnotežom
• mučninu i povraćanje
• “moždanu maglu“, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem
• ubrzan (tahikardija) ili usporen (bradikardija) puls
• promjene u radu zjenica
• probavne tegobe (zatvor, proljev)
• kronični umor
• seksualnu disfunkciju
• bol ili nelagodu u prsima
• pojačanu potrebu za mokrenjem ili inkontinenciju
• otežano disanje
• blijedu ili hladnu kožu
• lupanje srca
• poteškoće sa spavanjem
• osjetljivost na svjetlo ili zvuk
• smetnje vida
• znojenje više ili manje od uobičajenog
• migrene, glavobolje, nagle promjene tjelesne temperature
• želučane smetnje, intoleranciju na napor, curenje nosa.

Zbog širokog raspona tegoba simptomi često mogu imitirati druga stanja, što dijagnozu čini izazovnom.

Poremećaj autonomnog živčanog sustava – što uzrokuje disautonomiju?

Postoje dva osnovna oblika:

• primarna disautonomija – javlja se sama od sebe, bez jasnog uzroka; tu se ubraja i obiteljska disautonomija, rijedak nasljedni oblik koji se češće javlja kod osoba židovskog i istočnoeuropskog podrijetla ili kod osoba koje imaju bliskog člana obitelji s ovim stanjem
• sekundarna disautonomija – posljedica je drugog stanja ili bolesti.

Stanja koja mogu dovesti do disautonomije uključuju:

• dijabetes tipa 2
• autoimuna oboljenja
• multiplu sklerozu
• Parkinsonovu bolest
• Lajmsku boreliozu
• ozljede kralježnične moždine
• tumore
• toksine
• infekcije poput dugotrajnog COVID-a
• Guillain-Barré sindrom
• Ehlers-Danlos sindrom
• kronične upale, lijekove i mnoge druge.

Moguće komplikacije

Zbog činjenice da zahvaća vitalne funkcije, disautonomija može uzrokovati:

• poremećaje srčanog ritma
• nesvjesticu i padove
• probleme s disanjem
• probavne tegobe
• poremećaj rada mokraćnog sustava.

Liječnik je najbolja osoba koja može procijeniti rizike i savjetovati kako spriječiti komplikacije.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnosticiranje disautonomije često je zahtjevno jer simptomi mogu biti raznoliki i naizgled nepovezani. Liječnici koriste kombinaciju metoda:

• fizikalni i neurološki pregled
• tilt-test (test nagnutosti stola)
• EKG i druge kardiološke pretrage
• testovi znojenja
• testovi zjenica
• ultrazvuk mokraćnog sustava
• krvne pretrage (uključujući markere autoimunih bolesti).

Ponekad su potrebne dodatne pretrage ovisno o simptomima.

Disautonomija – liječenje

Iako ne postoji lijek koji trajno uklanja ovu bolest, mnogi simptomi mogu se uspješno kontrolirati. Liječenje se temelji na uzroku i težini simptoma, a može uključivati:

• povećanje unosa soli (prema preporuci liječnika) kako bi se održao krvni tlak
• adekvatnu hidraciju
• lijekove za regulaciju krvnog tlaka
• imunoterapiju ili lijekove koji smanjuju aktivnost imunološkog sustava kod autoimunih oblika
• prilagodbu terapije ako je disautonomija uzrokovana lijekovima.

Liječnik će preporučiti individualni plan, ovisno o tome koji su simptomi najizraženiji.

Život s disautonomijom

Život s ovim stanjem može biti nepredvidiv – simptomi mogu biti svakodnevni ili se povremeno potpuno povući. Mnogi se pacijenti suočavaju s dugotrajnim potragama za dijagnozom, osjećajem frustracije i tjeskobe.

Evo savjeta koji mogu pomoći:

• pronađite liječnika kojem vjerujete
• vodite dnevnik simptoma
• organizirajte medicinsku dokumentaciju
• izbjegavajte alkohol
• povećajte unos tekućine
• odmarajte i izbjegavajte stres
• izbjegavajte pretjeranu toplinu
• krećite se povremeno kako biste izbjegli zadržavanje u istom položaju
• uzimajte terapiju kako je propisano.

Kada potražiti hitnu pomoć?

Odmah se javite hitnoj službi ako se pojave:

• jaka bol u prsima
• otežano disanje
• izrazito ubrzan, usporen ili nepravilan puls.

Pročitajte i ove članke:

• 15 neuroloških autoimunih bolesti koje trebate znati
• Autoimune bolesti: Imamo popis 13 najčešćih
• Znate li što je aritmija i kako je prepoznati? To znanje moglo bi vam spasiti život.

• disautonomija - simptomi
• disautonomija – liječenje
• Obiteljska disautonomija
• Poremećaj autonomnog živčanog sustava

Učitaj više izvora