Cirkulacijski sustav igra ključnu ulogu u zdravlju cijelog organizma. Iako ga često uzimamo zdravo za gotovo, bez njegove neprekidne aktivnosti nijedan organ ne bi mogao pravilno funkcionirati.

U nastavku saznajte kako funkcionira cirkulacijski sustav.

Što čini cirkulacijski sustav?

Cirkulacijski sustav (poznat i kao krvožilni sustav ili optjecajni sustav) sastoji se od:

• srca – snažnog mišićnog organa koji neprekidno pumpa krv kroz tijelo
• arterija – krvnih žila koje odvode krv bogatu kisikom iz srca prema organima
• vena – krvnih žila koje vraćaju krv siromašnu kisikom natrag u srce
• kapilara – sitnih krvnih žila u kojima se odvija razmjena kisika, nutrijenata i otpadnih tvari između krvi i stanica.

Evo nekoliko zanimljivosti o cirkulacijskom sustavu:

• srce odrasle osobe u mirovanju kuca u prosjeku 60 – 100 puta u minuti i tijekom života može otkucati više od 2,5 milijardi puta
• krvne žile u tijelu odrasle osobe ukupno mogu biti duge i do 100.000 km
• kapilare su najbrojnije, ali i najuže krvne žile – crvena krvna zrnca kroz njih prolaze doslovno jedno po jedno
• cirkulacija u nogama posebno je osjetljiva na dugotrajno sjedenje, što može uzrokovati zadržavanje krvi u venama.

Optjecajni sustav – kako funkcionira?

Cirkulacijski sustav opskrbljuje sve dijelove tijela kisikom i nutrijentima, a istovremeno odvodi otpadne tvari. Proces izgleda ovako.

1. Venska krv, siromašna kisikom, vraća se u desnu stranu srca.
2. Srce šalje krv u pluća, gdje se obogaćuje kisikom i izbacuje ugljični dioksid.
3. Kisikom bogata krv vraća se u lijevu stranu srca.
4. Srce potom pumpa krv kroz arterije do organa i tkiva.
5. Kapilare omogućuju prijenos kisika i nutrijenata u stanice, a istovremeno prikupljaju otpadne tvari.
6. Venska krv se ponovno vraća u srce – i tako u krug.

Osim što osigurava protok krvi, krvožilni sustav se prilagođava različitim stanjima u tijelu, poput promjena u volumenu krvi, razine hormona i elektrolita.

Cirkulacijski sustav i najčešće bolesti

U nastavku se nalaze najčešće bolesti krvožilnog sustava.

Ateroskleroza

Ateroskleroza je nakupljanje plaka u arterijama koje otežava protok krvi, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Rizični faktori uključuju povišen tlak, kolesterol, pušenje, lošu prehranu i nedostatak kretanja.

Visoki krvni tlak

Povišen tlak može oštetiti krvne žile, srce, bubrege i oči, a često prolazi nezapaženo bez simptoma.

Angina pectoris

Angina pectoris uzrokuje bol u prsima zbog nedovoljne opskrbe srca kisikom. Obično je povezana s koronarnom bolesti arterija.

Aritmije

Aritmije označavaju nepravilan rad srca može uključivati prebrz, prespor ili nepravilan ritam otkucaja.

Proširene vene

Proširene vene nastaju kada zalisci u venama oslabe, krv se zadržava, najčešće u nogama, uzrokujući bol i otečenost.

Krvni ugrušci

Ugrušci mogu blokirati protok krvi i izazvati srčani ili moždani udar, duboku vensku trombozu (DVT) ili plućnu emboliju.

Zatajenje srca

Zatajenje srca nastaje kada srce ne pumpa dovoljno učinkovito, što utječe na dotok kisika i nutrijenata do tkiva.

Ostale bolesti

Problemi sa srčanim zaliscima, upale srca, aneurizme i urođene srčane mane također mogu narušiti funkcioniranje cirkulacijskog sustava.

Kada posjetiti liječnika?

Važno je redovito kontrolirati krvni tlak, kolesterol i druge pokazatelje zdravlja krvožilnog sustava. Odmah potražite liječničku pomoć ako primijetite sljedeće.

Simptomi srčanog udara su:

• pritisak ili bol u prsima
• znojenje
• slabost
• vrtoglavica
• otežano disanje
• mučnina ili povraćanje.

Simptomi moždanog udara su:

• slabost lica ili udova, osobito s jedne strane tijela
• poteškoće s govorom
• nagla jaka glavobolja
• smetnje vida
• gubitak ravnoteže.

Kako očuvati zdravlje krvožilnog sustava?

Učinite sljedeće:

• redovito vježbajte – kardio aktivnosti poboljšavaju cirkulaciju, osobito cirkulaciju u nogama
• jedite zdravo – uključite voće, povrće, integralne žitarice i ribu, izbjegavajte zasićene masti i dodane šećere
• održavajte zdravu tjelesnu težinu – višak kilograma opterećuje srce i žile
• upravljajte stresom – tehnike disanja, meditacija i tjelesna aktivnost mogu pomoći
• izbjegavajte dugotrajno sjedenje – ustanite i protegnete se barem svakih sat vremena
• prestanite pušiti – pušenje ozbiljno oštećuje krvožilni sustav
• redovno odlazite na liječničke preglede – rano otkrivanje problema može spriječiti komplikacije.

Pročitajte i ove članke:

• Kako poboljšati cirkulaciju? Evo 12 trikova
• Najbolji čajevi za cirkulaciju: Stalno vam je hladno i ne možete se ugrijati? Potaknite cirkulaciju uz ovih 5 biljnih pomoćnika
• Zašto je ženama često hladnije nego muškarcima? Znanstvenici imaju odgovor na to vječno pitanje.

• cirkulacija u nogama
• cirkulacijski sustav
• krvožilni sustav
• optjecajni sustav

Učitaj više izvora