U našem tijelu svakodnevno se odvijaju brojni biokemijski procesi, a među njima i oni koji proizvode slobodne radikale. Slobodni radikali u tijelu su nestabilne molekule koje, ako se nekontrolirano nakupe, mogu oštetiti stanice, DNK i ubrzati razvoj raznih bolesti. Iako imaju i korisnu ulogu, njihov višak može stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme.

Što su slobodni radikali u tijelu?

Slobodni radikali u tijelu su molekule koje imaju neparan broj elektrona. Budući da žele postati stabilne, pokušavaju “ukrasti” elektron iz drugih molekula – poput DNK, proteina ili masti – što rezultira oštećenjem stanica i izaziva upalne procese.

Takva oštećenja mogu pridonijeti ubrzanom starenju, ali i razvoju kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti.

Najreaktivniji među njima su tzv. reaktivne vrste kisika (ROS), koje nastaju u kontaktu s kisikom i imaju posebno štetan učinak na stanice.

Uloga slobodnih radikala u tijelu – balans između koristi i štete

Zanimljivo je da organizam proizvodi slobodne radikale u tijelu i za vlastitu obranu. Primjerice, imunološki sustav koristi ih za uništavanje patogena. No, kada se njihova količina poveća iznad granice koju tijelo može kontrolirati, dolazi do oksidativnog stresa – stanja koje oštećuje tkiva i doprinosi razvoju mnogih bolesti.

Bolesti povezane s oksidativnim stresom

Višak slobodnih radikala u tijelu može pridonijeti:

• bolestima srca i krvnih žila – oksidacija LDL (“lošeg”) kolesterola potiče stvaranje plakova u arterijama i doprinosi aterosklerozi
• neurodegenerativnim bolestima – oksidativni stres sudjeluje u razvoju Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, oštećujući neurone i njihovu sposobnost popravka
• bolestima kože – prekomjerno izlaganje UV zračenju stvara slobodne radikale, uzrokujući starenje kože, opekline i povećan rizik od raka kože
• dijabetesu – visoke razine šećera u krvi povećavaju proizvodnju slobodnih radikala koji dodatno oštećuju gušteraču, oči, bubrege i živce
• raku – kada slobodni radikali oštete genetski materijal, mogu izazvati mutacije koje vode do nastanka tumora.

Također, oksidativni stres ima ulogu u razvoju bolesti jetre, bubrega, očiju, probavnog sustava i autoimunih poremećaja.

Odakle dolaze slobodni radikali?

Tijelo prirodno proizvodi slobodne radikale tijekom:

• metabolizma – proces pretvaranja hrane u energiju uvijek rezultira stvaranjem slobodnih radikala
• imunološke obrane – stanice imunološkog sustava koriste ih za uništavanje mikroorganizama
• tjelovježbe – intenzivna aktivnost povećava količinu slobodnih radikala, što može imati i pozitivne i negativne učinke, ovisno o vrsti i trajanju vježbanja.

Mnogo čimbenika iz okoliša može pojačati stvaranje slobodnih radikala:

• zagađenje zraka, vode i tla
• teški metali (olovo, živa, arsen)
• pušenje
• lijekovi – osobito neki protuupalni lijekovi i kemoterapija
• pesticidi
• ionizirajuće zračenje – uključuje zračenje u medicini, ali i kontakt s radioaktivnim tvarima.

Antioksidansi – zaštita od slobodnih radikala

Tijelo se bori protiv slobodnih radikala pomoću antioksidansa – tvari koje doniraju elektron slobodnom radikalu, čineći ga stabilnim i bezopasnim. Neki antioksidansi nastaju u tijelu (enzimi i određene molekule), dok druge unosimo hranom.

Najvažniji prehrambeni antioksidansi su:

• vitamini A, C i E
• selen i cink
• fitokemikalije iz voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i začina.

Iako je popularno uzimati antioksidanse u obliku dodataka prehrani, istraživanja pokazuju da prirodni izvori – hrana bogata antioksidansima – imaju puno bolji učinak na prevenciju bolesti. 

Pročitajte i ove članke:

• 11 namirnica koje imaju više antioksidansa od borovnica
• 11 najboljih vrsta voća koje djeluju protuupalno
• Znanstvenici napravili neobične senzore za koje tvrde da mogu pomoći u borbi protiv raka i neurodegenerativnih poremećaja.

• slobodni radikali u tijelu

Učitaj više izvora