Koja je tajna života do 100 godina? Iako bi mnogi to mogli pripisati dobrim genima i malo sreće, nedavna istraživanja sugeriraju da postoje specifične navike koje mogu značajno povećati vaše šanse da se pridružite “klubu stogodišnjaka”.

Prema dr. Xiangu Gaou, koautoru studije i profesoru na Institutu za prehranu Sveučilišta Fudan u Šangaju, održavanje aktivnog načina života najvažniji je čimbenik dugovječnosti, nakon čega slijede izbjegavanje pušenja i uravnotežena prehrana.

Studija naglašava važnost zdravog života za produljenje života, ne samo za mlađu populaciju, već i za one starije od 80 godina. Dr. Gao ističe da usvajanje zdravog načina života ostaje važno i kasnije u životu.

Tri glavna čimbenika životnog stila za dugovječnost

Iako je dobro poznato da zdrav način života općenito smanjuje rizik od kroničnih bolesti, istraživači su željeli utvrditi mogu li određene navike nastaviti nuditi prednosti produljenja života za osobe starije od 80 godina.

Studija je uključivala anketu diljem zemlje u kojoj su sudjelovali sudionici u dobi od 80 godina i stariji koji su bili nasumično odabrani. Tim je spojio one koji bi potencijalno mogli živjeti do 100 godina s četiri vršnjaka iste dobi i spola koji su umrli prije nego što su dosegli ovu prekretnicu, ukupno 5.222 sudionika.

Podaci su prikupljeni kroz intervjue licem u lice, koji su uključivali demografske podatke, razinu obrazovanja, bračni status i sva kronična stanja poput dijabetesa, bolesti srca, hipertenzije ili raka. Istraživači su razvili ocjenu zdravog načina života ispitujući čimbenike kao što su pušenje i uporaba alkohola, učestalost vježbanja, raznolikost prehrane i indeks tjelesne mase (BMI).

Njihova prehrana procijenjena je na temelju učestalosti konzumiranja voća, povrća, ribe, graha i čaja, pri čemu veća konzumacija znači veću raznolikost prehrane.

Sveukupno, viši rezultat zdravog načina života korelirao je s povećanom vjerojatnošću da će sudionici doživjeti 100 godina. Kada se ispituju pojedinačni čimbenici, tjelovježba se pokazala kao najznačajniji doprinos dugovječnosti, što povećava izglede da postanete stogodišnjak za 31 %. Slijedilo je nepušenje (povećanje za 25 %) i održavanje zdrave prehrane (povećanje za 23 %).

Alkohol i BMI – nema jake veze s dugovječnošću

Zanimljivo je da studija nije pronašla značajnu korelaciju između konzumacije alkohola ili BMI-a i vjerojatnosti dostizanja 100 godina. Iako studija nije bila izričito osmišljena za istraživanje ovog aspekta, istraživači su sugerirali da umjereni unos alkohola možda neće dovesti do negativnih zdravstvenih ishoda, a viši BMI zapravo može pomoći u zaštiti starijih osoba od slabosti.

Kada je rezultat zdravog načina života ponovno izračunat koristeći samo tjelovježbu, prehranu i pušenje, pojačana je snažna veza sa statusom stogodišnjaka. Oni s najvišim rezultatima imali su 60 % veću vjerojatnost da će biti stogodišnjaci u usporedbi s onima s najnižim rezultatima.

Vrijednost studija o životnom stilu

Dr. Valter Longo, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost na Sveučilištu Južne Kalifornije, za Everyday Health napominje da, iako su takve studije korisne, one predstavljaju samo jedan aspekt razumijevanja dugovječnosti.

Upozorava da metode prikupljanja podataka ponekad mogu prikriti važne nijanse, poput zdravstvenih implikacija niskog unosa proteina, koje se mogu odnositi i na zdrave pojedince i na pothranjene.

Prihvaćanje zdravih promjena u bilo kojoj dobi

Dr. Longo podržava ideju da zdrav način života može povećati šanse za dostizanje 100. godine i potiče pozitivne promjene u bilo kojem životnom razdoblju, posebice u pogledu prehrane. Redovita tjelovježba, učinkovita zdravstvena njega i biološka dob koja je mlađa od kronološke dobi također povećavaju vjerojatnost života do 100 godina.

Biološka dob se utvrđuje analizom DNK modifikacija koje mogu ukazati na brzinu starenja u odnosu na vršnjake.

Savjeti za dostizanje 100 godina

Nakon što je napisao knjige o dugovječnosti i razvio dijetu koja oponaša post koja je navodno smanjila biološku dob, dr. Longo nudi sljedeće prehrambene preporuke za dulji život:

• usvojite biljnu prehranu – usredotočite se prvenstveno na vegansku hranu i ograničite unos ribe na dva ili tri puta tjedno; odlučite se za morske plodove bogate omega-3, omega-6 i vitaminom B12, a izbjegavajte one bogate živom
• ograničite unos proteina – osobe mlađe od 65 godina trebaju ciljati na 0,31 – 0,36 g proteina po kilogramu tjelesne težine, što znači oko 40 – 47 g za nekoga tko teži 60 kg i 60 – 70 g za osobu koja teži 90 – 100 kg; nakon 65. lagano povećajte unos proteina kroz ribu, nemasno meso, jaja, mliječne proizvode (po mogućnosti kozje ili ovčje), grah, orašaste plodove i mahunarke
• smanjite zasićene masti – smanjite unos mesa, sira i šećera, a usredotočite se na zdrave masti i složene ugljikohidrate
• dajte prednost cjelovitim namirnicama – uključite razne cjelovite žitarice i povrće kao što su rajčice, brokula, mrkva i mahunarke, zajedno s velikim količinama maslinovog ulja (otprilike tri jušne žlice dnevno). 

Pročitajte i ove članke:

• Koja je tajna dugovječnosti? Nije važna samo kvantiteta, nego i kvaliteta života! Evo što kažu oni kojima je uspjelo
• Od 2021. brojimo oko 573.000 stogodišnjaka u svijetu! U ovim dijelovima svijeta ih živi najviše, a evo i zbog čega
• 8 znakova da ćete živjeti duže nego što mislite.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nova analiza

Vaši praunuci vjerojatno neće doživjeti stotu

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• istraživanje
• navike za dug život
• savjeti za dostizanje 100 godina
• život do 100 godina
• životni stil za dugovječnost