Od 2021. brojimo oko 573.000 stogodišnjaka u svijetu! U ovim dijelovima svijeta ih živi najviše, a evo i zbog čega

573.000 stogodišnjaka u svijetu

Povijesno gledano, broj stogodišnjaka bio je izrazito nizak prije 1900. Međutim, danas znatno veći broj pojedinaca postiže ovu prekretnicu.

Od 2021. bilo je oko 573.000 stogodišnjaka u svijetu.

Ujedinjeni narodi predviđaju brz porast ovog broja, projicirajući oko 3,7 milijuna do 2050. godine.

Tajna dugovječnosti i “Plave zone”

Medicinski stručnjaci nastojali su otkriti tajne koje stoje iza ove dugovječnosti. Suradnik National Geographica Dan Buettner i njegov tim proveli su opsežnu studiju 2016., identificirajući određene regije poznate kao “plave zone” u kojima ljudi stalno žive više od 100 godina.

Preporučujemo da pogledate dokumentarac Tajne plavih zona u kojem sam Buettner putuje plavim zonama i otkriva tajne dugovječnosti.

Navedena područja su:

  • Sardinija (Italija)
  • Ikaria (Grčka)
  • Nicoya (Kostarika)
  • Loma Linda (Kalifornija)
  • Okinawa (Japan).

Buettner je identificirao devet uobičajenih postupaka, poznatih kao “Power 9″, koji mogu pridonijeti njihovom produljenom životnom vijeku. To uključuje prirodno kretanje, osjećaj svrhe, smanjenje stresa, pridržavanje pravila “80 %” u prehrani, favoriziranje biljne prehrane, umjerenu konzumaciju alkohola, pripadnost zajednici, davanje prioriteta obitelji i održavanje društvenog kruga podrške.

Pozitivno razmišljanje
FOTO: Shutterstock

Buettner naglašava važnost društvenih veza jer se usamljenost smatra značajnim faktorom rizika za kraći životni vijek. Stvaranje i održavanje mreže prijatelja koji brinu o zdravlju može pozitivno utjecati na dugovječnost.

Prehrana i dugovječnost

Prehrana ima presudnu ulogu u postizanju dugog života. Smjernice za hranu plave zone, temeljene na opsežnim studijama o prehrani, naglašavaju prevalenciju cjelovite hrane biljnog podrijetla, posebno složenih ugljikohidrata poput cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, povrća, gomolja i mahunarki u prehrani stogodišnjaka.

Dijeta za dugovječnost dr. Valtera Longa naglašava niskoproteinsku peskatarijansku dijetu do otprilike 65 – 70 godina, nakon čega slijedi umjereni unos proteina, zajedno s praksom povremenog posta.

Mediteranska prehrana, bogata cjelovitom hranom i hranjivim tvarima, također obećava u promicanju dugovječnosti, usporavanju napredovanja starenja i smanjenju slabosti u starijoj dobi.

Prehrana i dugovječnost
FOTO: Shutterstock

Pozitivno razmišljanje

Pozitivno razmišljanje povezano je s produljenim životnim vijekom. Pokazalo se da optimistični pojedinci imaju veću vjerojatnost da će živjeti nakon 85 godina i imati manje kroničnih bolesti. Čini se da optimizam štiti od upalnih učinaka stresa, u konačnici jačajući imunološki sustav.

Biti društveno aktivan još je jedan ključni čimbenik dugovječnosti. Snažni društveni odnosi povezani su s 10 % dužim životnim vijekom i većim izgledima da doživite 85. Uključivanje u društvene aktivnosti pruža kognitivnu stimulaciju, poboljšava mentalnu agilnost i sposobnosti rješavanja problema.

Iako su zdrava prehrana, pozitivno gledište i društvene veze ključni, druge navike doprinose duljem životu. Izbjegavanje pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine i bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću pokazalo se ključnim za postizanje dugog i zdravog života. Čak su i lagane aktivnosti, kao što je hodanje, važne za starije odrasle osobe u održavanju opće dobrobiti.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Pelc, C. (2023). What to know about the Blue Zone diet and other healthy habits for longevity. Medical News Today.
  2. Buettner, D. i Skemp, S. (2016). Blue Zones: Lessons From the World’s Longest Lived. Am J Lifestyle Med, 10(5): 318–321. 

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu