Povijesno gledano, broj stogodišnjaka bio je izrazito nizak prije 1900. Međutim, danas znatno veći broj pojedinaca postiže ovu prekretnicu.

Ujedinjeni narodi predviđaju brz porast ovog broja, projicirajući oko 3,7 milijuna do 2050. godine.

Tajna dugovječnosti i “Plave zone”

Medicinski stručnjaci nastojali su otkriti tajne koje stoje iza ove dugovječnosti. Suradnik National Geographica Dan Buettner i njegov tim proveli su opsežnu studiju 2016., identificirajući određene regije poznate kao “plave zone” u kojima ljudi stalno žive više od 100 godina.

Preporučujemo da pogledate dokumentarac Tajne plavih zona u kojem sam Buettner putuje plavim zonama i otkriva tajne dugovječnosti.

Navedena područja su:

• Sardinija (Italija)
• Ikaria (Grčka)
• Nicoya (Kostarika)
• Loma Linda (Kalifornija)
• Okinawa (Japan).

Buettner je identificirao devet uobičajenih postupaka, poznatih kao “Power 9″, koji mogu pridonijeti njihovom produljenom životnom vijeku. To uključuje prirodno kretanje, osjećaj svrhe, smanjenje stresa, pridržavanje pravila “80 %” u prehrani, favoriziranje biljne prehrane, umjerenu konzumaciju alkohola, pripadnost zajednici, davanje prioriteta obitelji i održavanje društvenog kruga podrške.

Buettner naglašava važnost društvenih veza jer se usamljenost smatra značajnim faktorom rizika za kraći životni vijek. Stvaranje i održavanje mreže prijatelja koji brinu o zdravlju može pozitivno utjecati na dugovječnost.

Prehrana i dugovječnost

Prehrana ima presudnu ulogu u postizanju dugog života. Smjernice za hranu plave zone, temeljene na opsežnim studijama o prehrani, naglašavaju prevalenciju cjelovite hrane biljnog podrijetla, posebno složenih ugljikohidrata poput cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, povrća, gomolja i mahunarki u prehrani stogodišnjaka.

Dijeta za dugovječnost dr. Valtera Longa naglašava niskoproteinsku peskatarijansku dijetu do otprilike 65 – 70 godina, nakon čega slijedi umjereni unos proteina, zajedno s praksom povremenog posta.

Mediteranska prehrana, bogata cjelovitom hranom i hranjivim tvarima, također obećava u promicanju dugovječnosti, usporavanju napredovanja starenja i smanjenju slabosti u starijoj dobi.

Pozitivno razmišljanje

Pozitivno razmišljanje povezano je s produljenim životnim vijekom. Pokazalo se da optimistični pojedinci imaju veću vjerojatnost da će živjeti nakon 85 godina i imati manje kroničnih bolesti. Čini se da optimizam štiti od upalnih učinaka stresa, u konačnici jačajući imunološki sustav.

Biti društveno aktivan još je jedan ključni čimbenik dugovječnosti. Snažni društveni odnosi povezani su s 10 % dužim životnim vijekom i većim izgledima da doživite 85. Uključivanje u društvene aktivnosti pruža kognitivnu stimulaciju, poboljšava mentalnu agilnost i sposobnosti rješavanja problema.

Iako su zdrava prehrana, pozitivno gledište i društvene veze ključni, druge navike doprinose duljem životu. Izbjegavanje pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine i bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću pokazalo se ključnim za postizanje dugog i zdravog života. Čak su i lagane aktivnosti, kao što je hodanje, važne za starije odrasle osobe u održavanju opće dobrobiti.

Pročitajte i ove članke:

• Koja je tajna dugovječnosti? Nije važna samo kvantiteta, nego i kvaliteta života! Evo što kažu oni kojima je uspjelo
• Alkalna dijeta – ključ za dugovječnost i zdrav život?
• Istraživanja potvrđuju: S treninzima snage živi se duže i bolje.

• Dan Buettner
• dugovječnost
• plave zone
• tajne plavih zona

Učitaj više izvora