Koja je tajna dugovječnosti? U posljednjih 50-ak godina broj stogodišnjaka u industrijskim zemljama se udeseterostručio, a stručnjaci smatraju da će taj trend i dalje rasti. Maksimalni životni vijek pomiče svoje granice, a tajne dugovječnosti se još uvijek nastoje otkriti. Nije važna samo kvantiteta, nego i kvaliteta života, odnosno što sve možemo učiniti kako bismo produljili aktivan životni vijek. 

Očekivana duljina života

Psihologija starenja nastoji istražiti psihološke procese starenja i života u starosti. Često se smatra da su starije osobe nesamostalne i da ne mogu živjeti proaktivan život. Međutim, pokazalo se da su mnoge starije osobe puno sposobnije i aktivnije nego što nam se čini, a pritom su vrlo prilagodljive i mogu usvajati nova znanja. Stereotipi o starenju kao procesu koji moramo na što više načina usporiti ili spriječiti i dalje brinu većinu populacije, a strah od većeg broja svjećica na rođendanskoj torti je sve prisutniji. 

Međutim, ostali stariji pojedinci žive vrlo aktivan i samostalan život. Mnogi od njih zaista uživaju u slobodnom vremenu, ulogama djedova i baka te vlastitim aktivnostima. 

Pročitajte članak “Strah od starenja i uspješno starenje – istine i mitovi o starosti“.

Tajna dugovječnosti

Kognitivno i socijalno funkcioniranje te pozitivna dobrobit ključni su za dulji život. Dugovječnost je obiteljska crta u obiteljima stogodišnjaka, što jasno upućuje na činjenicu da je djelomično genetski zasnovana. U posljednjih nekoliko desetljeća postignut je značajan napredak u medicinskom modeliranju temeljnih uzroka smrtnosti, kvantificiranju čimbenika rizika povezanih s pušenjem i visokim vrijednostima krvnog tlaka, kolesterola i indeksa tjelesne mase. 

Znanstvena istraživanja često su usredotočena na mjerljive parametre povezane s bolešću i patologijom, ali analiza smrtnosti, starosti i dugovječnosti je mnogo više od proučavanja onoga što ljudima skraćuje život, nego i poučavanje o tome što ljude održava na životu. Umjesto razgovora o onome što ljude ubija, više pridonosimo pružanjem sadržaja koji ljudima produžuju život i potiču aktivno starenje. 

Pročitajte članke:

• Prehrana starijih osoba – namirnice za zdravlje i vitalnost
• Aktivnosti i vježbe za starije osobe.

Tajna dugovječnosti japanaca

Dugovječnost ovisi i o određenim vanjskim faktorima, zdravstvenoj skrbi u zemlji, stambenim prilikama, socijalnim službama i životnom stilu. Aktivan životni vijek, odnosno broj godina aktivnog i zdravog života koje osoba rođena određene godine može očekivati, još uvijek je najdominantniji u Japanu. Naime, Japanci su populacija s niskom stopom kardiovaskularnih bolesti, prehrana im je uravnotežena i siromašna masnoćama, imaju prilično dobru i povoljnu zdravstvenu skrb te njeguju kvalitetne međuljudske odnose. 

Japanska drevna tajna dugovječnosti, odnosno tajna za dug i sretan život, odnosno životna svrha i smisao postojanja naziva se ikigai. Opisuju ga kao sreću zbog neprestane zaokupljenosti, svrhu postojanja i razlog zbog kojeg ustaju svakog jutra. Japanci protiv starenja zagovaraju dva stava:

• stoički stav – smirenost u rješavanju poteškoća
• bijeg od hedonizma, tj. zadovoljavanja hirova i trenutnih žudnji. 

Pročitajte članak “Hedonizam – psihologinja otkriva je li nam potreban ili je opasan“.

Doktor Jorge de Paula je napisao i pjesmu za dug život, a glasi ovako:

Živi uredno i zdravo.
Umjereno se hrani.
Ne pretjeruj s lijekovima.
Nova rješenja traži.
Ne daj da te išta uznemiri.
Vježbaj se i zabavi.
Ni za što se ne veži.
Ne zatvaraj se nego se otvori.
I posao nastavi.

Za sve one koji žele saznati više o japanskoj drevnoj tajni dugovječnosti svakako preporučujemo da pročitaju knjigu Ikigai (autori Héctor García i Francesc Miralles).

Što kažu oni kojima je uspjelo?

Vrlo aktivni stogodišnjaci često izvještavaju o jednoj životnoj vrlini koju smatraju najbitnijom za dugovječnost, a to je – umjerenost. Pritom se misli na umjerenost u svemu, od hrane i pića, pa do fizičke aktivnosti. Važno je spomenuti da su dugovječni pojedinci prilično optimistični pojedinci, a optimizam se smatra zaštitnim faktorom u očuvanju zdravlja, pogotovo u kriznim životnim situacijama jer su optimistični pojedinci skloni interpretirati stresore manje ugrožavajućima.

Pročitajte članke:

• Kako biti pozitivan?
• Smijemo li biti sretni i kako da budemo sretni u ovim vremenima?

Uz optimizam važni kognitivni resursi za dugovječnost su zahvalnost i usmjeravanje na bolje sutra. Umjesto opterećenosti strahovima i tragedijama, aktivni stogodišnjaci napominju da su kvaliteta života i opća psihološka dobrobit veće što su plašljivost i anksioznost manje. Međutim, učestala iscrpljenost i umor u starijoj dobi smatraju se normalnim reakcijama s obzirom na proces starenja organizma. 

Veliki broj stogodišnjaka navodi da su obiteljske veze i sretan brak najvažniji faktori koji su pridonijeli njihovoj dugovječnosti. Mnogi od njih su u dugotrajnim sretnim brakovima, a nije rijedak slučaj da dugogodišnji partneri obično umiru u kratkom vremenskom razmaku. 

Još neke aktivnosti koje mogu pridonijeti dugovječnosti i aktivnom starenju su:

• uključenost u zajednicu, doprinos volontiranjem i rad za više ciljeve
• umjerena fizička aktivnost u obliku korisnog rada (npr. vrtlarstvo, uređivanje dvorišta, šetnje)
• organizirano slobodno vrijeme i boravak na otvorenom
• održavanje dobrih odnosa sa susjedima i širom obiteljskom zajednicom
• sudjelovanje u umjetničkim aktivnostima (pisanje pisama ili pjesama, pjevanje ili sviranje u zborovima i sl.)
• njegovanje bolesnih, pomoć i podrška onima koji su težeg zdravstvenog stanja
• čitanje novina, književnih djela i ostalih zanimljivih sadržaja.

Pročitajte i članke:

• Nikad nije kasno spriječiti gubitak mišića uzrokovanog starijom životnom dobi
• Ima li seksa u trećoj dobi?
• Njega zrele kože – prirodne alternative anti-age kremama.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• aktivno starenje
• najdugovječniji ljudi
• očuvanje zdravlja
• psihologija starenja
• tajne dugovječnosti