Hedonizam – psihologinja otkriva je li nam potreban ili je opasan

Hedonizam - psihologinja otkriva je li nam potreban ili je opasan

Sva ljudska ponašanja usmjerena su prema dobivanju ugode i izbjegavanju neugode. Hrvatska enciklopedija hedonizam definira kao stanje zadovoljstva i užitka, dok se u filozofiji govori o etičkom smjeru po kojem je osnovni motiv, načelo, svrha ljudskog djelovanja i života općenito – užitak i zadovoljstvo. Hedonist je netko tko pokušava maksimizirati zadovoljstvo i minimizirati bol. Zar u tome uopće postoji nešto loše? Što je suvremeni hedonizam i može li u nekoj mjeri ipak biti štetan?

Hedonizam – definicija

Namjerno uživanje u jednostavnim užicima, traženje i maksimiziranje takvih užitaka te usmjeravanje života prema sreći i zadovoljstvu spada u poželjno ponašanje, ali problem je što normalnost takvog ponašanja ne mora uvijek biti u svojim granicama koje na osobu djeluju blagotvorno. Na prvi pogled, hedonisti odbacuju razuman i odgovoran način života, udovoljavaju svojim tjelesnim apetitima na načine na koje se mnogi ne usuđuju (ili nemaju mogućnosti) ne obazirući se nimalo na posljedice. Ekstremno udovoljavanje i prepuštanje tjelesnim užicima daleko je od umjerenog zadovoljstva i života ukroćenih apetita.

Ne postoji jedan podražaj koji kod svih ljudi izaziva potpuno isti odgovor, stoga vrlo jednostavno možemo zaključiti da je užitak interakcija između podražaja i onoga koji ga percipira. Užitak kao takav ne djeluje štetno na cjelokupni organizam čovjeka, ali kao što svaki lijek u velikoj količini postaje otrov i vodi u stanje djelomične ili potpune nesvijesti, isto tako mnoge stvari koje nam obično pružaju zadovoljstvo čovjek može iskoristiti na rizične i štetne načine – ako nema mjeru.

Nije sramota da čovjek podlegne bolu, sramota je podati se uživanju. (François Voltaire)

Kako nastaje hedonizam
FOTO: Shutterstock

Kako nastaje hedonizam?

Hedonisti su osobe koje su fiksirane u ranoj infantilnoj poziciji. Kada roditelji kod djece ne uspostave princip realnosti, kada im ne uskraćuju želje jer pogrešno misle da će ih tako odbaciti, ne razlikuju djecu od njihovih želja. Takva djeca ne nauče tolerirati i prevladavati osjećaj frustracije i nezadovoljstva, a još su manje vješti emocionalnoj samoregulaciji i obuzdavanju vlastitih nagona. Imaju potrebu maksimalno izbjegavati bilo kakvu vrstu neugode i neugodnih osjećaja, a postizanje ugode i ugodnih osjećaja je primarni princip njihovog funkcioniranja.

Pribjegavanje ponašanjima koja su isključivo povezana s ugodom su u realnosti često financijski zahtjevna, a u tome se hedonizam i novac dovode u sukob. Kada pojedinac ne može ostvariti svoju želju, nastaje frustracija, a ako je za ostvarenje takve želje potrebna određena materijalna podloga, situacija se komplicira, zbog čega dolazi i do mogućih kriminalnih radnji, rizičnih ponašanja i delinkvencije.

Veza hedonizam-narcizam-individualizam

Djeca koja od najranije dobi ne nauče tolerirati i prevladavati osjećaj frustracije i nezadovoljstva, svoj smisao života u odrasloj dobi pronalaze u zadovoljstvu i užicima. Često isključuju ponašanja koja su povezana s neugodom (npr. rad, odgovornost za druge i sl.), a izbjegavaju i ljude koji im mogu stvoriti neugodu, pa su tako socijalni kontakti prilično površni i poništavaju realnost drugog (potencijalni narcizam). Stoga nije ni čudno da se hedonizam često izjednačava s ekstremnim individualizmom, jer često nema mjesta za druge koji bi mogli dovesti do stanja neugode ili potencijalno smanjiti ugodu.

Pročitajte članak “Narcistički poremećaj ličnosti (narcizam) – uzroci i simptomi“.

Hedonizam - primjer
FOTO: Shutterstock

Hedonizam – primjer istraživanja obuzdavanja impulsa

Vrlo zanimljivo istraživanje obuzdavanja impulsa, tzv. test s kolačićem, najbolje opisuje koliko se “sitnice” u ranoj dobi s godinama razgranaju u širok spektar društvenih i emocionalnih (ne)sposobnosti. Test s kolačićem, koji opisuje klasičan hedonizam u hrani, izgledao je tako da su odrasle osobe četverogodišnjacima predložile da ih pričekaju dok nešto brzo obave, a onda će za nagradu dobiti dva sljezova kolačića s čokoladnim preljevom. Ako im je to predugo za čekanje, dobit će samo jedan kolačić, ali ga mogu uzeti odmah. Riječ je o borbi između želje i samokontrole, ida i ega, nagona i svladavanja, a u pitanju je vrlo znakovit test kojim se ne očitava samo karakter, nego i smjer koji će dijete vjerojatno tijekom života birati.

Neka djeca su uspjela izdržati i dobiti dva kolačića, dok su neka odmah po izlasku odrasle osobe iz prostorije posegnula za kolačićem. Nakon nešto više od 10 godina od ovog istraživanja ova djeca su postala adolescenti, a istraživačima su bile vrlo jasne emocionalne i društvene razlike između onih koji su brže bolje posegnuli za kolačem i onih koji su strpljivo čekali.

Strpljivi pojedinci su bili društveno i emocionalno sposobniji, samouvjereniji, samopouzdaniji, sposobniji za suočavanje sa životnim frustracijama te nošenjem sa stresom. Preuzimali su inicijative i odgovornosti, a nakon toliko godina su još uvijek bili u stanju na putu do cilja odgoditi trenutak primanja nagrade. Oni koji su nestrpljivo zgrabili kolač nekoliko godina kasnije su bili tvrdoglaviji i neodlučniji, skloniji izbjegavanju društvenih kontakata, regresivnom ponašanju i paraliziranosti pod stresom. Izražavali su nepovjerenje prema drugima, bili su skloniji ljubomori i zavisti, svađama i sukobima. Nakon toliko godina svejedno nisu mogli odgoditi trenutak primanja nagrade.

Što je zadovoljstvo, a što užitak
FOTO: Getty Images

Što je zadovoljstvo, a što užitak?

Zadovoljstvo je osjećaj koji osoba osjeća kada procjenjuje da je zadovoljila neku svoju važnu želju. Pod uživanjem podrazumijevamo aktivnost svjesnog “ja” koje se prepušta zadovoljstvu i ugodi te tijekom uživanja ne samo što prihvaća ugodne senzacije i emocije, nego se i angažira u aktivnostima koje pojačavaju i produljuju ugodu.

Zadovoljstvo rezultira zadovoljenjem određenih želja koje su povezane s kvalitetom života. Dok su neke želje lako i brzo ostvarive, postoje i one kojima je potrebno mnogo vremena da bi došle do svojeg ispunjenja. Pretjerana usredotočenost na trenutna zadovoljstva i prenaglašeno izbjegavanje neugode – hedonizam – može postati dominantan motiv koji određuje čovjekov cjelokupni životni stil. To postaje problem jer je prenaglašeno izbjegavanje neugode i neugodnih osjećaja tijekom života pojedinca nemoguć.

Hedonizam - posljedice
FOTO: Getty Images

Hedonizam – posljedice

Ovisnost, prejedanje i kompulzivna konzumacija smatraju se štetnim korištenjem inače ugodnih iskustava (npr. vježbanje). Teško je odrediti točku u kojoj prethodno ugodno ponašanje postaje problematično, ali negdje između povremenog uživanja u pivu i potrebe za pićem prije ustajanja iz kreveta svakog jutra vjerojatno je granica već odavno nestala.

Tada zadovoljstvo postaje problem, a neispunjene potrebe ulaze u fazu nekontrolirane gladi koje je potrebno čim prije zadovoljiti kako bi došlo do olakšanja napetosti, a ne stvaranja užitka. Bez užitka ponašanje je više hedonističko, nego ovisničko. Potraga za točno određenim i intenzivnim užitkom na štetu drugih aspekata života koji donose smisao i zadovoljstvo također je kontraproduktivna za život zdravlja i blagostanja.

Studije su pokazale da je hedonistički način života, tj. popravljanje raspoloženja hranom i senzualnim užicima popularan lijek za tugu. Kupovanje darova ili nečeg posebnog bilo je osobito popularno među ženama, pa makar bila riječ samo o razgledavanju izloga. Kod muškaraca je, s druge strane, pet puta vjerojatnije da će se u trenucima potištenosti i tuge okrenuti alkoholu ili drogi. Problem s prekomjernim uživanjem u jelu ili alkoholu u cilju ublažavanja tuge ima teške neželjene posljedice – prekomjerno uživanje u jelu izaziva osjećaj žaljenja, a alkohol je depresiv za središnji živčani sustav na način da samo pojačava učinak depresivnih osjećaja.

Hedonistički način života
FOTO: Shutterstock

Mjera je ključ svega!

Red pozitivnih emocija, red negativnih emocija – podloga je jedinog zdravog načina nošenja sa životnim okolnostima, ispunjenog i kvalitetnog socio-emocionalnog stanja pojedinca i dugotrajne dobrobiti. Studije pokazuju da su ugodne emocije povezane sa širim i kreativnijim razmišljanjem te nizom pozitivnih ishoda uključujući bolju otpornost, društvenu povezanost, dobrobit, fizičko zdravlje i dugovječnost.

Iako bi mnogi mogli brzopleto zaključiti da hedonizam spada u pozitivnu psihologiju koja bi ga trebala obraniti u svrhu povećanja pozitivnih emocija i ugode, Martin Seligman, utemeljitelj pozitivne psihologije, direktno naglašava kako je u današnjem svijetu nametnuto izbjegavanje disforije – osjećaja ljutnje, tuge i tjeskobe kao nečega što izravno vodi u depresiju. Ove emocije imaju svoju pravu svrhu, a to je da nas napune potrebnom energijom za djelovanje i mijenjanje sebe i svijeta.

Hedonizam danas

U tome je često problem i današnjih roditelja koji očajnički žele svoju djecu zaštititi od ovakvih i sličnih negativnih emocija misleći kako će im time osigurati sretan i bezbrižan život. Negativne emocije ne trebamo doživljavati na dnevnoj bazi, no one nas ponekad mogu razviti do te mjere da neke životne probleme rješavamo vrlo jednostavno. Nošenje s negativnim emocijama je također važno kao i doživljavanje pozitivnih emocija. Amerikanci su nametnuli amortiziranje disforije kao najvećeg krivca depresije, što je potpuno krivo.

Članak objavljen:
  1. Milivojević, Z. (2018). Emocije: psihoterapija i razumijevanje emocija. Mozaik knjiga: Zagreb.
  2. Kozlowski, D. (2017). What is hedonism and how does it affect your health? The conversation.
  3. Goleman, D. (2013). Emocionalna inteligencija: Zašto je važnija od kvocijenta inteligencije? Mozaik knjiga: Zagreb.
  4. Rijavec, M. i sur. (2008). Pozitivna psihologija. IEP-D2: Zagreb.
  5. Seligman, M. (2005). Optimistično dijete. IEP – D2: Zagreb.
  6. Davison, G. C. i Neale, J. M. (2002). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Naklada Slap: Jastrebarsko.

 

Ocijenite članak

5 / 5   4

Foto: Getty Images

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu