Medicinski odobrava
Marta Dugonjić, dr. med.
Hiperkolesterolemija – uzroci, simptomi i liječenje
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja

Hiperkolesterolemija je stanje povišene koncentracije kolesterola u organizmu. Može biti uzrokovana genetskim uzrocima ili lošom prehranom i manjkom kretanja. Postoje obiteljska (primarna) i sekundarna hiperkolesterolemija. U nastavku teksta pročitajte kako prepoznati i liječiti hiperkolesterolemiju.
Hiperlipidemija označava poremećaj kod kojeg se u krvi nalazi povišena koncentracija svih lipida općenito, a ne samo kolesterola.
Dobar i loš kolesterol
Kolesterol je steroidni alkohol molekulske formule C27H46O. Nalazi se u svim staničnim membranama u organizmu te im povećava stabilnost i fluidnost. Koristi se kao prekursor za sintezu hormona, vitamina D te žučnih kiselina.
Masti iz hrane koju jedemo razgrađuju se u probavnom traktu. Zatim se prenose u jetru u kojoj se sintetizira kolesterol. Nakon toga se kolesterol veže na proteine koji ga prenose krvlju do ciljnih stanica.
Postoje pet tipova prijenosnih molekula za kolesterol, a najznačajniji su:
- LDL kolesterol (low density lipoprotein) – ili lipoprotein male gustoće koji se još naziva i “loš” kolesterol jer se taloži na stijenkama krvnih žila.
- HDL kolesterol (high density lipoprotein) – ili lipoprotein velike gustoće, cirkulira u krvi i kupi višak kolesterola vraćajući ga u jetru. Zbog toga se naziva “dobar” kolesterol.
Postoje još i:
- IDL (intermediate density lipoprotein) – lipoprotein srednje gustoće,
- VLDL (very low density lipoprotein) – lipoprotein vrlo male gustoće,
- hilomikroni.
Više o masnoći u krvi možete pročitati ovdje.
Uzroci hiperkolesterolemije
Povišena razina koncentracije kolesterola u krvi može se pojaviti zbog više razloga. To su:
- loša prehrana – bogata zasićenim masnim kiselinama s premalo vježbanja,
- nasljedna hiperkolesterolemija – zbog genetskih mutacija tijelo ne može ukloniti višak kolesterola ili ga se previše sintetizira u jetri,
- dijabetes – posebno dijabetes tipa 2 zbog pretilosti ili loše kontrole šećera u krvi.
Skupine ljudi koje su najizloženije hiperkolesterolemiji i razvoju bolesti srca i krvnih žila su:
- muškarci stariji od 45 godina,
- žene starije od 55 godina,
- pušači,
- osobe s visokim krvnim tlakom,
- žene s preuranjenom menopauzom,
- pretile osobe,
- osobe s dijabetesom,
- osobe s obiteljskom poviješću bolesti srca i krvnih žila.
Hiperkolesterolemija – simptomi
Osobe kojima je razina kolesterola u krvi povišena obično ne osjete simptome dok ne razviju neke od bolesti krvožilnog sustava. Ipak, mogu se primijetiti talozi kolesterola na tijelu u obliku:
- ksantelazma – pojava žutih naslaga na vjeđama,
- ksantoma – pojava žutih naslaga na koži trupa, udova ili Ahilovoj peti,
- arcus corneae – bijelog prstena oko rožnice oka.
Simptomi srčanih bolesti su:
- bol u prsnom košu,
- otečenost limfnih čvorova,
- bolne vene,
- zadihanost,
- malaksalost,
- znojenje.
U slučaju da se pojavljuju neki od ovih simptoma, moguće je da je došlo do razvoja nekih bolesti. To mogu biti:
- ateroskleroza,
- tromboza dubokih vena,
- zatajenje srca,
- srčani udar,
- Kawasaki bolest,
- angina pektoris.
Također, ako je osoba pretila ili ima dijabetes, trebala bi redovito kontrolirati krvni tlak i razinu kolesterola u krvi.
Obiteljska ili primarna hiperkolesterolemija
Obiteljska hiperkolesterolemija naziva se još i primarna jer se nasljeđuje. Od ovog tipa hiperkolesterolemije u Hrvatskoj boluje između 9 do 16 tisuća ljudi.
To je genetski poremećaj u funkciji proteina receptora za lipoproteine male gustoće (LDL kolesterol). Zbog mutacije u genu koji kodira za taj protein, receptori nisu funkcionalni te se LDL kolesterol nakuplja u krvnim žilama umjesto da se uklanja.
Osobe koje pate od nasljedne hiperkolesterolemije već u ranijim godinama imaju povećani rizik od razvoja srčanih bolesti.
Tipovi obiteljske hiperkolesterolemije su:
- heterozigotna obiteljska hiperkolesterolemija – nasljeđuje se od jednog roditelja koji pati od iste bolesti te je češća,
- homozigotna obiteljska hiperkolesterolemija – nasljeđuje se od oba roditelja koji pate od iste bolesti i teži je oblik te se obavezno treba redovito pratiti.
Nasljedna hiperkolesterolemija može se nasljeđivati na dva načina:
- autosomalno recesivno – stanje će se javiti kad se u jednoj stanici nađu dvije kopije izmijenjenog gena, a svaki roditelj je nositelj po jednog od tih gena,
- autosomalno dominantno – stanje se može javiti i kada se u stanici javi samo jedna kopija izmijenjenog gena, a oba roditelja ne moraju biti nositelji tog gena.
Sekundarna hiperkolesterolemija
Sekundarna hiperkolesterolemija je stanje izazvano životnim navikama. To mogu biti:
- sjedilački način života,
- prehrana bogata zasićenim masnim kiselinama,
- alkoholizam,
- pušenje,
- endokrine bolesti jetre ili gušterače.
Hiperkolesterolemija – dijagnoza
Po dolasku na liječnički pregled, hiperkolesterolemija će se dijagnosticirati nizom postupaka:
- Liječnik će vas pitati o životnim navikama (pušite li, pijete li alkohol, kako se hranite, vježbate li…).
- Liječnik će vas zatim pitati o povijesti srčanih problema u obitelji.
- Liječnik će vam izmjeriti krvni tlak i provjeriti stanje kože.
- Krv će se poslati na određivanje razine kolesterola što uključuje sve vrste kolesterola.
- Ako liječnik nije siguran u dijagnozu, može se uraditi detaljno genetsko testiranje na obiteljsku hiperkolesterolemiju.
Ako se radi o djetetu za koje sumnjate da je naslijedilo hiperkolesterolemiju, odvedite ga što ranije na testiranje. Preporučuje se testiranje djeteta nakon druge godine života te prije nego dijete napuni deset godina.
Hiperkolesterolemija – liječenje
Za nasljednu hiperkolesterolemiju nažalost nema lijeka jer se radi o genetskoj bolesti. Ipak, i nasljednu i sekundarnu hiperkolesterolemiju moguće je držati pod kontrolom:
- pravilnom ishranom,
- lijekovima koji snizuju razinu kolesterola u krvi,
- redovitim vježbanjem,
- prestankom pušenja.
Lijekovi koji se koriste za smanjivanje razine kolesterola su:
- statini – snizuju vrijednost LDL kolesterola te sprječavaju opasnost od nastanka srčanih bolesti. Statini inhibiraju enzim HMG-CoA liazu koja sudjeluje u sintezi kolesterola.
- kolestiramin i kolestipol – rijetko se primjenjuju jer snizuju razinu “lošeg”, ali i “dobrog” kolesterola.
- niacin – također se rijetko koristi jer u dozama u kojim snizuje razinu “lošeg” kolesterola izaziva nuspojave.
Lijekovi koji se koriste mogu sniziti razinu LDL kolesterola u krvi za više od 50%.
Hiperkolesterolemija – prehrana
Prehranom unosimo masti iz biljnog i životinjskog podrijetla. To su masti u obliku triglicerida te masnih zasićenih i nezasićenih kiselina. Za zdravu prehranu bitno je smanjiti unos zasićenih masnih kiselina. Postiže se izbjegavanjem ili manjim unosom:
- maslaca,
- žumanjaka,
- punomasnog mlijeka i sira,
- pekarskih proizvoda,
- kokosovog ili palminog ulja,
- mesa poput teletine, svinjetine i janjetine,
- prerađenih proizvoda poput gotovih jela, smrznute hrane i slatkiša.
Iako ne postoji konačan dogovor oko jedinstvene dijete za smanjenje razine kolesterola u krvi, postoje određene smjernice. Svaka osoba bi se trebala posavjetovati sa svojim liječnikom ili nutricionistom oko kreiranja dijete specifične za njihov životni stil i zdravstveno stanje.
Neke osnovne ideje za zdravu prehranu su sljedeće:
- jedite više hrane biljnog porijekla poput voća, povrća, žitarica i sjemenja,
- koristite ulja s visokim postotkom nezasićenih masnih kiselina poput maslinovog ili lanenog,
- jedite posni sir i jogurt,
- jedite ribu barem par puta tjedno,
- smanjite unos prerađene i pakirane hrane,
- smanjite unos alkohola.
U skladu sa zdravom prehranom, trebali biste vježbati barem 30 minuta dnevno. Također se konzultirajte sa stručnjakom oko plana i programa vježbanja prilagođenog vašem organizmu i zdravstvenom stanju. To može uključivati razne vrste vježbanja: