Hiperkolesterolemija je stanje povišene koncentracije kolesterola u organizmu. Može biti uzrokovana genetskim uzrocima ili lošom prehranom i manjkom kretanja. Postoje obiteljska (primarna) i sekundarna hiperkolesterolemija. U nastavku teksta pročitajte kako prepoznati i liječiti hiperkolesterolemiju.

Hiperlipidemija označava poremećaj kod kojeg se u krvi nalazi povišena koncentracija svih lipida općenito, a ne samo kolesterola.

Dobar i loš kolesterol

Kolesterol je steroidni alkohol molekulske formule C₂₇H₄₆O. Nalazi se u svim staničnim membranama u organizmu te im povećava stabilnost i fluidnost. Koristi se kao prekursor za sintezu hormona, vitamina D te žučnih kiselina.

Masti iz hrane koju jedemo razgrađuju se u probavnom traktu. Zatim se prenose u jetru u kojoj se sintetizira kolesterol. Nakon toga se kolesterol veže na proteine koji ga prenose krvlju do ciljnih stanica.

Postoje pet tipova prijenosnih molekula za kolesterol, a najznačajniji su:

• LDL kolesterol (low density lipoprotein) – ili lipoprotein male gustoće koji se još naziva i “loš” kolesterol jer se taloži na stijenkama krvnih žila.
• HDL kolesterol (high density lipoprotein) – ili lipoprotein velike gustoće, cirkulira u krvi i kupi višak kolesterola vraćajući ga u jetru. Zbog toga se naziva “dobar” kolesterol.

Postoje još i:

• IDL (intermediate density lipoprotein) – lipoprotein srednje gustoće,
• VLDL (very low density lipoprotein) – lipoprotein vrlo male gustoće,
• hilomikroni.

Više o masnoći u krvi možete pročitati ovdje.

Uzroci hiperkolesterolemije

Povišena razina koncentracije kolesterola u krvi može se pojaviti zbog više razloga. To su:

• loša prehrana – bogata zasićenim masnim kiselinama s premalo vježbanja,
• nasljedna hiperkolesterolemija – zbog genetskih mutacija tijelo ne može ukloniti višak kolesterola ili ga se previše sintetizira u jetri,
• dijabetes – posebno dijabetes tipa 2 zbog pretilosti ili loše kontrole šećera u krvi.

Skupine ljudi koje su najizloženije hiperkolesterolemiji i razvoju bolesti srca i krvnih žila su:

• muškarci stariji od 45 godina,
• žene starije od 55 godina,
• pušači,
• osobe s visokim krvnim tlakom,
• žene s preuranjenom menopauzom,
• pretile osobe,
• osobe s dijabetesom,
• osobe s obiteljskom poviješću bolesti srca i krvnih žila.

Hiperkolesterolemija – simptomi

Osobe kojima je razina kolesterola u krvi povišena obično ne osjete simptome dok ne razviju neke od bolesti krvožilnog sustava. Ipak, mogu se primijetiti talozi kolesterola na tijelu u obliku:

• ksantelazma – pojava žutih naslaga na vjeđama,
• ksantoma – pojava žutih naslaga na koži trupa, udova ili Ahilovoj peti,
• arcus corneae – bijelog prstena oko rožnice oka.

Simptomi srčanih bolesti su:

• bol u prsnom košu,
• otečenost limfnih čvorova,
• bolne vene,
• zadihanost,
• malaksalost,
• znojenje.

U slučaju da se pojavljuju neki od ovih simptoma, moguće je da je došlo do razvoja nekih bolesti. To mogu biti:

• ateroskleroza,
• tromboza dubokih vena,
• zatajenje srca,
• srčani udar,
• Kawasaki bolest,
• angina pektoris.

Također, ako je osoba pretila ili ima dijabetes, trebala bi redovito kontrolirati krvni tlak i razinu kolesterola u krvi.

Obiteljska ili primarna hiperkolesterolemija

Obiteljska hiperkolesterolemija naziva se još i primarna jer se nasljeđuje. Od ovog tipa hiperkolesterolemije u Hrvatskoj boluje između 9 do 16 tisuća ljudi.

To je genetski poremećaj u funkciji proteina receptora za lipoproteine male gustoće (LDL kolesterol). Zbog mutacije u genu koji kodira za taj protein, receptori nisu funkcionalni te se LDL kolesterol nakuplja u krvnim žilama umjesto da se uklanja.

Osobe koje pate od nasljedne hiperkolesterolemije već u ranijim godinama imaju povećani rizik od razvoja srčanih bolesti.

Tipovi obiteljske hiperkolesterolemije su:

• heterozigotna obiteljska hiperkolesterolemija – nasljeđuje se od jednog roditelja koji pati od iste bolesti te je češća,
• homozigotna obiteljska hiperkolesterolemija – nasljeđuje se od oba roditelja koji pate od iste bolesti i teži je oblik te se obavezno treba redovito pratiti.

Nasljedna hiperkolesterolemija može se nasljeđivati na dva načina:

• autosomalno recesivno – stanje će se javiti kad se u jednoj stanici nađu dvije kopije izmijenjenog gena, a svaki roditelj je nositelj po jednog od tih gena,
• autosomalno dominantno – stanje se može javiti i kada se u stanici javi samo jedna kopija izmijenjenog gena, a oba roditelja ne moraju biti nositelji tog gena.

Sekundarna hiperkolesterolemija

Sekundarna hiperkolesterolemija je stanje izazvano životnim navikama. To mogu biti:

• sjedilački način života,
• prehrana bogata zasićenim masnim kiselinama,
• alkoholizam,
• pušenje,
• endokrine bolesti jetre ili gušterače.

Hiperkolesterolemija – dijagnoza

Po dolasku na liječnički pregled, hiperkolesterolemija će se dijagnosticirati nizom postupaka:

1. Liječnik će vas pitati o životnim navikama (pušite li, pijete li alkohol, kako se hranite, vježbate li…).
2. Liječnik će vas zatim pitati o povijesti srčanih problema u obitelji.
3. Liječnik će vam izmjeriti krvni tlak i provjeriti stanje kože.
4. Krv će se poslati na određivanje razine kolesterola što uključuje sve vrste kolesterola.
5. Ako liječnik nije siguran u dijagnozu, može se uraditi detaljno genetsko testiranje na obiteljsku hiperkolesterolemiju.

Ako se radi o djetetu za koje sumnjate da je naslijedilo hiperkolesterolemiju, odvedite ga što ranije na testiranje. Preporučuje se testiranje djeteta nakon druge godine života te prije nego dijete napuni deset godina.

Hiperkolesterolemija – liječenje

Za nasljednu hiperkolesterolemiju nažalost nema lijeka jer se radi o genetskoj bolesti. Ipak, i nasljednu i sekundarnu hiperkolesterolemiju moguće je držati pod kontrolom:

• pravilnom ishranom,
• lijekovima koji snizuju razinu kolesterola u krvi,
• redovitim vježbanjem,
• prestankom pušenja.

Lijekovi koji se koriste za smanjivanje razine kolesterola su:

• statini – snizuju vrijednost LDL kolesterola te sprječavaju opasnost od nastanka srčanih bolesti. Statini inhibiraju enzim HMG-CoA liazu koja sudjeluje u sintezi kolesterola.
• kolestiramin i kolestipol – rijetko se primjenjuju jer snizuju razinu “lošeg”, ali i “dobrog” kolesterola.
• niacin – također se rijetko koristi jer u dozama u kojim snizuje razinu “lošeg” kolesterola izaziva nuspojave.

Lijekovi koji se koriste mogu sniziti razinu LDL kolesterola u krvi za više od 50%.

Hiperkolesterolemija – prehrana

Prehranom unosimo masti iz biljnog i životinjskog podrijetla. To su masti u obliku triglicerida te masnih zasićenih i nezasićenih kiselina. Za zdravu prehranu bitno je smanjiti unos zasićenih masnih kiselina. Postiže se izbjegavanjem ili manjim unosom:

• maslaca,
• žumanjaka,
• punomasnog mlijeka i sira,
• pekarskih proizvoda,
• kokosovog ili palminog ulja,
• mesa poput teletine, svinjetine i janjetine,
• prerađenih proizvoda poput gotovih jela, smrznute hrane i slatkiša.

Iako ne postoji konačan dogovor oko jedinstvene dijete za smanjenje razine kolesterola u krvi, postoje određene smjernice. Svaka osoba bi se trebala posavjetovati sa svojim liječnikom ili nutricionistom oko kreiranja dijete specifične za njihov životni stil i zdravstveno stanje.

Neke osnovne ideje za zdravu prehranu su sljedeće:

• jedite više hrane biljnog porijekla poput voća, povrća, žitarica i sjemenja,
• koristite ulja s visokim postotkom nezasićenih masnih kiselina poput maslinovog ili lanenog,
• jedite posni sir i jogurt,
• jedite ribu barem par puta tjedno,
• smanjite unos prerađene i pakirane hrane,
• smanjite unos alkohola.

U skladu sa zdravom prehranom, trebali biste vježbati barem 30 minuta dnevno. Također se konzultirajte sa stručnjakom oko plana i programa vježbanja prilagođenog vašem organizmu i zdravstvenom stanju. To može uključivati razne vrste vježbanja:

• šetanje,
• trčanje,
• jogu,
• pilates,
• plivanje,
• aerobik.

• hiperkolesterolemija
• hiperlipidemija
• kolesterol
• ksantelazma
• LDL kolesterol
• povišeni kolesterol