Kawasaki bolest ili mukokutani limfonodalni sindrom (Kawasaki sindrom kod djece) je stanje koje uzrokuje upalu u stijenkama malih i srednje velikih arterija i vena po cijelom tijelu, uključujući i koronarne arterije, koje opskrbljuju srčani mišić krvlju.

Također, utječe na limfne čvorove, kožu i sluznicu u ustima, nosu i grlu.

Ponekad bolest pogađa koronarne arterije koje dopremaju kisikom bogatu krv do srčanog mišića. Ako su koronarne arterije zahvaćene, mogu nastati ozbiljni problemi, uključujući miokarditis, tj. upalu srčanog mišića, abnormalan srčani ritam, aneurizmu (patološko proširivanje zida arterija). 

Bolest Kawasaki karakterizirana je simptomima poput visoke temperature i ljuštenja kože koji mogu biti vrlo zastrašujući. No, dobra je vijest da se Kawasaki bolest obično može liječiti, a većina se djece oporavi od Kawasaki bolesti bez ozbiljnih posljedica.

Premda je Kawasaki bolest prvi put opisana u Japanu, može se naći u svim dijelovima svijeta. Godine 1967. prvi ju je opisao pedijatar Tomisaku Kawasaki.

Kawasaki bolest kod djece se češće pojavljuje kod dječaka nego kod djevojčica. Fondacija za Kawasaki bolest procjenjuje da ovo oboljenje pogađa više od 4.200 djece svake godine u SAD-u. 

Iako je Kawasaki bolest kod odraslih vrlo rijetka, može se javiti i u odrasloj dobi. Simptomi su slični kao kod djece, ali dijagnoza je često zahtjevnija jer liječnici najprije isključuju druga upalna ili autoimuna stanja.

Koji su uzroci Kawasaki bolesti?

Nije poznat uzrok Kawasaki bolesti. Brojne teorije povezuju bolest s bakterijama, virusima i drugim okolišnim čimbenicima, ali nitko to još nije dokazao. Određeni geni mogu povećati osjetljivost vašeg djeteta na Kawasaki bolest.

Osnova bolesti je rijedak oblik vaskulitisa koji pogađa male i srednje velike arterije i vene te može dovesti do aneurizama koronarnih arterija.

Kawasaki virus – zabluda o virusu

Iz navedenih zaključaka možete jasno zaključiti kako se ne radi o virusu (ne prenosi se s osobe na osobu), već su za bolest zaslužni razni genetski faktori.

Dječja bolest Kawasaki većinom se manifestira do pete godine.

Koji su simptomi Kawasaki bolesti?

Kada je u pitanju Kawasaki bolest, simptomi se pojavljuju u fazama.

Znakovi i simptomi u prvoj fazi mogu biti:

• povišena tjelesna temperatura dulje od pet dana
• izrazito crvene oči (konjunktivitis)
• osip na području genitalija
• crvene, suhe i oštećene usne; izrazito crven i natečen jezik
• otečena, crvena koža na dlanovima i tabanima
• natečeni limfni čvorovi na vratu (ili drugdje)
• razdražljivost.

U drugoj fazi Kawasakijeva bolest može biti karakterizirana simptomima kao što su:

• ljuštenje kože na rukama i nogama, osobito vrhovi prstiju, često u velikim količinama
• bol u zglobovima
• proljev i povraćanje
• bolovi u trbuhu.

U trećoj fazi bolesti znakovi i simptomi polako nestaju ako ne dođe do komplikacija. To može trajati i do osam tjedana, prije no što se razina djetetove energije vrati u normalu.

Ako vaše dijete ima temperaturu koja traje više od četiri dana, obratite se liječniku, posebno ako se temperatura javlja u kombinaciji s gore navedenim simptomima. Liječenje Kawasaki bolesti u roku od 10 dana od dana početka pojavljivanja simptoma može uvelike smanjiti šanse za trajnu štetu.

Kako se liječi Kawasaki bolest?

Kada su u pitanju Kawasaki bolest i liječenje, kako bi se smanjio rizik od komplikacija, liječnik će početi tretman za Kawasaki vaskulitis što je prije moguće nakon pojave simptoma i znakova, po mogućnosti dok vaše dijete još uvijek ima povišenu temperaturu.

Ciljevi početnog liječenja su snižavanje povišene tjelesne temperature i upale te sprječavanje oštećenja srca.

Da bi se ostvarili ti ciljevi, liječnik vašeg djeteta može preporučiti:

• gama globulin – infuzija imunološkog proteina (globulin) kroz venu može smanjiti rizik od problema s koronarnim arterijama
• aspirin – visoke doze aspirina mogu pomoći u liječenju upale; aspirin može smanjiti bol i upalu zglobova, kao i smanjiti temperaturu; Kawasakijeva bolest je rijetka iznimka u pravilu koje se protivi liječenju djece aspirinom.

Zbog opasnosti od ozbiljnih komplikacija, početno liječenje obično je u bolnici. Ako nakon prvog tretmana vašem djetetu padne temperatura, tada će ono trebati uzimati niske doze aspirina najmanje šest tjedana.

Međutim, ako vaše dijete dobije gripu ili vodene kozice tijekom liječenja, trebat će prestati uzimati aspirin. Uzimanje aspirina je povezano s Reyevim sindromom, rijetke, ali teške bolesti koja može utjecati na krv, jetru te mozak djece i mladih nakon virusnih infekcija.

Bez liječenja, Kawasaki bolest traje u prosjeku 12 dana, iako srčane komplikacije mogu biti vidljive kasnije i biti dugotrajnije.

Ako vaše dijete ima srčanih problema, liječnik može preporučiti testove za praćenje zdravlja srca u pravilnim vremenskim razmacima, često 6 – 8 tjedana nakon početka bolesti.

Djeca koja su preboljela Kawasaki bolest (Kawasaki vaskulitis) bi trebala ići na kontrolu svakih godinu ili dvije putem elektrokardiograma (EKG-a) kako bi se pratio eventualni nastanak srčanih problema koji su posljedica ove bolesti.

Pročitajte i ove članke:

• Popis rijetkih bolesti: Zašto se ništa ne pokreće?
• Rijetke bolesti u Hrvatskoj: Što treba mijenjati u sustavu?
• Kako izgleda kada bolujete od rijetke bolesti? Evo iskustava onih kojima je svaki dan borba.

• bolest Kawasaki
• dječja bolest Kawasaki
• kawasaki bolest
• Kawasaki bolest - liječenje
• Kawasaki bolest – simptomi
• Kawasaki bolest kod djece
• Kawasaki bolest kod odraslih
• Kawasaki sindrom kod djece

Učitaj više izvora