Rak je bolest u kojoj neke stanice počnu nekontrolirano rasti i širiti se na druge dijelove tijela. Rak može započeti gotovo bilo gdje u ljudskom tijelu, koje se sastoji od trilijuna stanica.

Normalno ljudske stanice rastu i množe se (kroz proces koji se zove dioba stanica), kako bi formirale nove stanice prema potrebi tijela. Kada stanice ostare ili se oštete, umiru, a nove stanice zauzimaju njihovo mjesto.

Ponekad se ovaj uredan proces pokvari, a abnormalne ili oštećene stanice rastu i množe se kada ne bi trebale. Ove stanice mogu formirati tumore, koji su nakupine tkiva. Tumori mogu biti maligni (zloćudni) ili benigni (dobroćudni).

Maligni tumori se šire, napadajući obližnja tkiva ili šireći se krvlju do udaljenih mjesta u tijelu kako bi formirali nove tumore (proces koji se naziva metastaziranje). Rak koji se proširio s mjesta na kojem je prvi put nastao na drugo mjesto u tijelu naziva se metastatski rak.

Metastatski rak ima isti naziv i isti tip stanica raka kao izvorni ili primarni rak. Primjerice, rak dojke koji stvara metastatski tumor u plućima je metastatski rak dojke, a ne rak pluća.

Pod mikroskopom metastatske stanice raka općenito izgledaju isto kao stanice izvornog raka. Štoviše, metastatske stanice raka i stanice izvornog raka obično imaju neke zajedničke molekularne značajke, kao što je prisutnost specifičnih kromosomskih promjena.

Benigni tumori se uobičajeno ne šire u obližnja tkiva. Kada se uklone, benigni tumori obično ne rastu ponovno, dok maligni tumori ponekad rastu. Međutim, dobroćudni tumori ponekad mogu biti prilično veliki, a neki mogu izazvati ozbiljne simptome ili biti opasni po život, poput benignih tumora u mozgu.

Kako se stvara rak?

Tvari koje uzrokuju rak, nazvane kancerogeni, identificirane su i studijama na pokusnim životinjama i epidemiološkom analizom učestalosti raka u ljudskoj populaciji (npr. visoka učestalost raka pluća među pušačima cigareta).

Budući da je razvoj zloćudne bolesti složen proces u više koraka, mnogi čimbenici mogu utjecati na vjerojatnost da će se rak razviti pa je netočno govoriti o pojedinačnim uzrocima većine karcinoma. Unatoč tome, otkriveno je da mnogi agensi, uključujući zračenje, kemikalije i viruse, izazivaju rak i kod pokusnih životinja i kod ljudi.

Zračenje i mnogi kemijski kancerogeni djeluju tako da oštećuju DNA i izazivaju mutacije. Ti se karcinogeni općenito nazivaju inicijatorima jer se smatra da je indukcija mutacija u ključnim ciljnim genima početni događaj koji dovodi do razvoja raka.

Neki od pokretača koji doprinose nastanku raka kod ljudi uključuju:

• sunčevo ultraljubičasto zračenje (glavni uzrok raka kože)
• kancerogene kemikalije u duhanskom dimu
• aflatoksin (jaki karcinogen za jetru koji proizvode neke plijesni koje zagađuju nepropisno pohranjene zalihe kikirikija i drugih žitarica).

Kancerogeni u duhanskom dimu glavni su identificirani uzroci raka kod ljudi. Pušenje je neosporan uzrok 80 – 90 % karcinoma pluća, a upleteno je i u rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka i drugih mjesta.

Drugi kancerogeni doprinose razvoju raka stimuliranjem proliferacije stanica, a ne induciranjem mutacija. Takvi spojevi se nazivaju promotorima tumora, budući da je povećana stanična dioba koju induciraju potrebna za rast proliferativne stanične populacije tijekom ranih faza razvoja tumora.

Forbol esteri koji stimuliraju staničnu proliferaciju aktiviranjem protein kinaze C klasični su primjeri. Njihova aktivnost definirana je studijama kemijske indukcije tumora kože kod miševa.

Hormoni, posebice estrogeni, važni su kao promotori tumora u razvoju nekih vrsta raka kod ljudi. Proliferaciju stanica endometrija maternice npr. potiče estrogen, a izloženost višku estrogena značajno povećava vjerojatnost da će žena razviti rak endometrija.

Rizik od karcinoma endometrija je stoga značajno povećan dugotrajnom nadomjesnom terapijom estrogena u postmenopauzi s visokim dozama samog estrogena.

Srećom, ovaj rizik je sveden na najmanju moguću mjeru primjenom progesterona za suzbijanje stimulativnog učinka estrogena na proliferaciju stanica endometrija. Međutim, dugotrajna terapija kombinacijama estrogena i progesterona može dovesti do povećanog rizika od raka dojke.

Osim kemikalija i zračenja, neki virusi izazivaju rak i kod pokusnih životinja i kod ljudi. Uobičajeni ljudski karcinomi uzrokovani virusima uključuju rak jetre i karcinom grlića maternice, koji zajedno čine 10 – 20 % incidencije raka u svijetu.

Geni i mutacije

Rak je uzrokovan promjenama gena koji kontroliraju način na koji naše stanice funkcioniraju, posebice njihov rast i dijeljenje.

Genetske promjene koje uzrokuju rak mogu se dogoditi zbog:

• grešaka koje se javljaju dok se stanice dijele
• oštećenja DNK uzrokovanih štetnim tvarima u okolišu, kao što su kemikalije u duhanskom dimu i ultraljubičaste zrake sunca
• naslijeđene su od roditelja.

Tijelo obično eliminira stanice s oštećenom DNK prije nego postanu kancerogene. Sposobnost organizma da to čini opada starenjem, što je dio razloga zašto postoji veći rizik od raka kasnije u životu.

Rak svake osobe ima jedinstvenu kombinaciju genetskih promjena. Kako rak nastavlja rasti, dogodit će se dodatne promjene. Čak i unutar istog tumora različite stanice mogu imati različite genetske promjene.

Genetske promjene koje doprinose nastanku raka obično utječu na tri glavne vrste gena:

• protoonkogeni su uključeni u normalan rast i diobu stanica; međutim, kada su ti geni promijenjeni na određene načine ili su aktivniji nego što je normalno, mogu postati geni koji uzrokuju rak, omogućujući stanicama da rastu i prežive kada ne bi trebale
• “geni supresori tumora” također su uključeni u kontrolu rasta i diobe stanica; stanice s određenim promjenama u supresorskim genima tumora mogu se nekontrolirano dijeliti
• “geni za popravak DNK” uključeni su u popravljanje oštećene DNK; stanice s mutacijama u tim genima imaju tendenciju razviti dodatne mutacije u drugim genima i promjene u svojim kromosomima, kao što su duplikacije i brisanja dijelova kromosoma; zajedno te mutacije mogu uzrokovati da stanice postanu tumorske.

Karakteristike tumorske stanice

Stanice raka razlikuju se od normalnih stanica na mnogo načina:

• rastu bez signala koji im govore da rastu; normalne stanice rastu samo kada prime takve signale
• ignoriraju signale koji inače govore stanicama da se prestanu dijeliti ili umru (proces poznat kao programirana stanična smrt ili apoptoza)
• prodiru u obližnja područja i šire se na druga područja tijela; normalne stanice prestaju rasti kada naiđu na druge stanice, a većina normalnih stanica se ne kreće po tijelu
• potiču rast krvnih žila prema tumorima; ove krvne žile opskrbljuju tumore kisikom i hranjivim tvarima i uklanjaju otpadne tvari iz tumora
• uspješno se “sakrivaju” od imunološkog sustava; imunološki sustav normalno eliminira oštećene ili abnormalne stanice
• mogu prevariti imunološki sustav da pomogne stanicama raka da ostanu žive i rastu, npr. neke stanice raka uvjeravaju imunološke stanice da štite tumor umjesto da ga napadaju
• nakupljaju višestruke promjene u svojim kromosomima, kao što su duplikacije i brisanja dijelova kromosoma; neke stanice raka imaju dvostruko veći broj kromosoma od normalnog
• oslanjaju se na različite vrste hranjivih tvari od normalnih stanica; osim toga, neke stanice raka stvaraju energiju iz hranjivih tvari na drugačiji način od većine normalnih stanica; to omogućuje stanicama raka da brže rastu.

Često se stanice raka toliko oslanjaju na te abnormalne karakteristike da ne mogu preživjeti bez njih. Istraživači su iskoristili ovu činjenicu, razvijajući terapije koje ciljaju na abnormalne karakteristike stanica raka. Primjerice, neke terapije raka sprječavaju rast krvnih žila prema tumorima, tj. uskraćuju tumoru potrebne hranjive tvari.

Europski tjedan borbe protiv raka

Europski tjedan borbe protiv raka svake se godine održava u posljednjem tjednu svibnja i završava Svjetskim danom bez duhana 31. svibnja.

Svake godine tijekom tog tjedna dobrotvorne organizacije za borbu protiv raka, kreatori europskih politika i šira javnost sudjeluju u raznim aktivnostima poput seminara i radionica, webinara i povezuju se kako bi podigli svijest o prevenciji raka, pristupu liječenju i podršci za pacijente i osobe koje su preživjele rak.

Pročitajte i članke:

• Razlika između raka, karcinoma i tumora: Većina ljudi misli da je riječ o sinonimima, ali nije! Evo objašnjenja liječnika
• Najčešće vrste raka: Donosimo najstrašniji popis! Ove zloćudne tvorevine imaju najveću incidenciju u Hrvatskoj
• Kako spriječiti rak? Genetika nije jedini krivac! Najmanje 1/3 zloćudnih tumora može se spriječiti! Evo koji su rizični čimbenici koje možete mijenjati.

• europski tjedan borbe protiv raka
• geni i mutacije
• kako se stvara rak
• kancerogeni
• karakteristike tumorske stanice

Učitaj više izvora