Padovi su jedan od vodećih uzroka ozljeda i smrti povezanih s ozljedama među starijim osobama. Rizik dodatno mogu povećati određeni lijekovi koji izazivaju pospanost, vrtoglavicu, slabost mišića, smetnje vida ili nagli pad krvnog tlaka.

Više od četvrtine osoba starijih od 65 godina u SAD-u doživi barem jedan pad godišnje, a posljedice mogu uključivati prijelom kuka i traumatske ozljede mozga.

Na povećan rizik utječu smetnje vida i sluha, problemi s hodom i ravnotežom, prepreke u domu te ortostatska hipotenzija, odnosno nagli pad krvnog tlaka prilikom ustajanja.

Starenjem se mijenja i način na koji tijelo apsorbira, razgrađuje i izlučuje lijekove. Oni se zato mogu dulje zadržavati u organizmu te uzrokovati izraženije nuspojave. Ako lijek utječe na pažnju, percepciju, koordinaciju ili ravnotežu, sposobnost pravodobnog reagiranja prilikom spoticanja dodatno se smanjuje.

U nastavku donosimo 10 skupina lijekova koje mogu povećati rizik od padova kod starijih osoba. Važno je naglasiti da terapiju ne smijete prekidati ni mijenjati bez prethodnog razgovora s liječnikom.

1. Z-lijekovi

Z-lijekovi, među kojima su zolpidem, eszopiklon i zaleplon, pripadaju skupini sedativa i hipnotika koji se propisuju za liječenje nesanice.

Mogu izazvati:

• pospanost i omamljenost
• vrtoglavicu i nestabilnost
• ortostatsku hipotenziju
• slabost mišića
• ataksiju, odnosno poremećenu koordinaciju pokreta
• zbunjenost i smetnje pamćenja.

Kod starijih osoba lijekovi za spavanje mogu se sporije razgrađivati i dulje zadržavati u organizmu.

2. Benzodiazepini

Benzodiazepini poput alprazolama, lorazepama i diazepama najčešće se primjenjuju kod anksioznosti, nesanice i epileptičkih napadaja.

Mogu uzrokovati pospanost, usporene reflekse, slabiju koncentraciju, zbunjenost i narušenu ravnotežu. Učinak je često povezan s dozom – što je ona viša, nuspojave mogu biti izraženije.

Budući da se benzodiazepini u starijoj dobi dulje zadržavaju u organizmu, njihov se učinak može produljiti i na sljedeći dan. Kombiniranje s alkoholom ili drugim sedativima posebno je rizično jer se njihovi učinci na središnji živčani sustav mogu međusobno pojačati.

3. Antidepresivi

S povećanim rizikom od padova kod starijih osoba povezuju se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), ali i triciklički antidepresivi.

SSRI lijekovi mogu izazvati:

• vrtoglavicu
• pospanost
• mučninu i smanjen apetit
• dehidraciju
• ortostatsku hipotenziju.

Triciklički antidepresivi također mogu uzrokovati pospanost, smetnje vida, zbunjenost i pad krvnog tlaka pri ustajanju. Rizik ovisi o konkretnom lijeku, dozi, drugim bolestima i terapijama koje osoba istodobno uzima.

To ne znači da su antidepresivi neprikladni za starije osobe, već da liječnik treba redovito procjenjivati njihovu učinkovitost, nuspojave i potrebu za nastavkom terapije.

4. Antipsihotici

Antipsihotici poput risperidona i kvetiapina upotrebljavaju se u liječenju shizofrenije, bipolarnog poremećaja te određenih simptoma povezanih s demencijom.

Ovi lijekovi mogu imati sedativno djelovanje te utjecati na kontrolu pokreta, reflekse i ravnotežu. Neki mogu uzrokovati i ortostatsku hipotenziju. Opasnost se povećava ako se kombiniraju s alkoholom ili drugim lijekovima koji djeluju umirujuće na središnji živčani sustav.

Kod osoba s demencijom primjena antipsihotika zahtijeva posebno pažljivu procjenu koristi i mogućih rizika.

5. Antihipertenzivi

Lijekovi za snižavanje povišenog krvnog tlaka, uključujući beta blokatore i diuretike, važni su za sprečavanje srčanog i moždanog udara. Ipak, ako krvni tlak postane prenizak, mogu se javiti omaglica, slabost ili gubitak ravnoteže.

Rizik može biti veći:

• na početku liječenja
• nakon povećanja doze
• kada osoba naglo ustane
• tijekom dehidracije
• pri istodobnom uzimanju više lijekova koji snižavaju krvni tlak.

Diuretici mogu povećati i potrebu za mokrenjem, zbog čega osoba noću češće ustaje i žuri prema zahodu. To dodatno povećava mogućnost pada u slabo osvijetljenom prostoru.

6. Dopaminergički lijekovi

Dopaminergički lijekovi djeluju na razinu ili djelovanje dopamina u mozgu, a često se primjenjuju u liječenju Parkinsonove bolesti.

Levodopa, primjerice, može izazvati:

• omaglicu
• snižavanje krvnog tlaka
• pospanost
• nevoljne pokrete, odnosno diskinezije.

Sama Parkinsonova bolest može narušiti hod, držanje i ravnotežu, pa kombinacija simptoma bolesti i nuspojava terapije može dodatno povećati rizik od pada. Liječnik zato može prilagoditi raspored uzimanja ili dozu lijeka ovisno o reakciji pacijenta.

7. Antikonvulzivi

Antikonvulzivi ili antiepileptici, među kojima su gabapentin, pregabalin i karbamazepin, upotrebljavaju se za liječenje epilepsije, ali i neuropatske boli.

Budući da djeluju na središnji živčani sustav, mogu izazvati vrtoglavicu, pospanost, sedaciju i poremećenu koordinaciju. Rizik od pada može rasti s povećanjem doze, a posebno je izražen ako se antikonvulzivi kombiniraju s opioidima, sedativima ili drugim lijekovima sličnog djelovanja.

8. Opioidi

Opioidni analgetici, poput oksikodona, hidrokodona i morfija, ublažavaju bol djelovanjem na središnji živčani sustav.

Njihove nuspojave mogu uključivati:

• pospanost
• vrtoglavicu
• ortostatsku hipotenziju
• smetnje koncentracije
• zbunjenost
• usporene reakcije.

Poseban je oprez potreban kada se opioidi uzimaju zajedno s benzodiazepinima, antikonvulzivima, mišićnim relaksansima ili drugim sedativima. Takve kombinacije mogu pojačati omamljenost, otežati disanje i znatno povećati opasnost od pada i drugih ozbiljnih komplikacija.

9. Mišićni relaksansi

Mišićni relaksansi, poput ciklobenzaprina, tizanidina, baklofena i karizoprodola, propisuju se za ublažavanje grčeva, mišićne napetosti i određenih oblika kronične boli.

Iako mogu ublažiti tegobe, njihovo sedativno djelovanje može narušiti koordinaciju i sposobnost sigurnog kretanja. Smanjenje mišićne napetosti ponekad može oslabjeti stabilnost koja je osobi potrebna pri hodanju i održavanju ravnoteže.

Starije osobe zbog toga mogu biti osjetljivije na pospanost, slabost i usporene pokrete koje izazivaju ovi lijekovi.

10. Antikolinergici

Antikolinergički lijekovi blokiraju djelovanje acetilkolina, neurotransmitera važnog za pamćenje, koncentraciju, kretanje mišića i brojne druge tjelesne funkcije.

U ovu skupinu ubrajaju se određeni lijekovi za:

• Parkinsonovu bolest
• alergije
• depresiju
• prekomjerno aktivan mokraćni mjehur
• mučninu i nesanicu.

Mogu izazvati zamagljen vid, pospanost, zbunjenost, smetnje pamćenja i slabiju kontrakciju mišića. Sve to može otežati hodanje i povećati rizik od pada.

Antikolinergičko djelovanje imaju i neki lijekovi koji se izdaju bez recepta, primjerice pojedini stariji antihistaminici. Zbog toga liječniku ili ljekarniku trebate navesti sve proizvode koje uzimate, a ne samo propisanu terapiju.

---

Kako smanjiti rizik od pada ako uzimate ove lijekove?

Ako uzimate lijek koji može povećati rizik od pada, nemojte ga samoinicijativno prestati uzimati. Nagli prekid pojedinih terapija može izazvati simptome ustezanja, pogoršanje bolesti ili druge ozbiljne komplikacije.

Kako biste se zaštitili, možete poduzeti nekoliko koraka.

Razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom o svim lijekovima koje uzimate

Na popis uključite lijekove na recept, proizvode bez recepta, vitamine, dodatke prehrani i biljne pripravke. Provjeru terapije dobro je napraviti najmanje jednom godišnje i nakon svake veće promjene lijekova.

Pitajte je li svaki lijek još potreban

Liječnik može procijeniti može li se doza smanjiti, raspored uzimanja promijeniti ili lijek zamijeniti prikladnijom opcijom. Odluka mora uzeti u obzir vaše bolesti, ranije padove i osobne potrebe.

Obratite pozornost na vrtoglavicu i pospanost

Ako nakon uvođenja novog lijeka osjetite nestabilnost, slabost, zbunjenost, zamagljen vid ili izrazitu pospanost, obavijestite liječnika. Posebno budite oprezni tijekom prvih dana terapije i nakon promjene doze.

Ustajte postupno

Nakon ležanja najprije sjednite na rub kreveta, pričekajte nekoliko trenutaka, a zatim polako ustanite. To može ublažiti omaglicu povezanu s naglim padom krvnog tlaka.

Izbjegavajte alkohol i rekreativne droge

Alkohol može pojačati sedativno djelovanje lijekova te dodatno narušiti ravnotežu, prosuđivanje i koordinaciju.

Učinite dom sigurnijim

Uklonite tepihe i predmete o koje se možete spotaknuti, osigurajte dobro osvjetljenje, postavite rukohvate gdje su potrebni i držite prolaze slobodnima. Noćna rasvjeta osobito je važna ako često odlazite u zahod.

Procijenite vlastiti rizik od pada

Prije uvođenja nove terapije recite liječniku ako ste već padali, imate poteškoće s ravnotežom ili se koristite pomagalom za hodanje. Redovite vježbe snage i ravnoteže također mogu pomoći, ali trebaju biti prilagođene vašim mogućnostima.

Pročitajte i ove članke:

• Lijekovi za smirenje: Sve što je potrebno znati prije i tijekom njihova korištenja
• Pad opasan po život: Evo kada ga možete očekivati
• Prevencija padova kod starijih osoba: Na što paziti?

• lijekovi i rizik od pada
• lijekovi koji povećavaju rizik od padova

Učitaj više izvora