SSRI lijekovi: Kako rade “popularni” antidepresivi?

SSRI lijekovi

SSRI lijekovi, odnosno selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, su lijekovi koji se danas najčešće propisuju od svih dostupnih skupina antidepresiva. Naime, prema podacima HALMED-a, u 2022. godini u Hrvatskoj je potrošnja SSRI-a činila 63,4 % ukupne potrošnje antidepresiva.

Zašto su SSRI lijekovi najčešće korišteni antidepresivi? Njihova “popularnost” najvjerojatnije proizlazi iz dokazane učinkovitosti, bolje podnošljivosti u usporedbi sa starijim antidepresivima i širokog spektra primjene. Ipak, mnoštvo je pitanja koja se postavljaju u vezi primjene SSRI lijekova.

SSRI lijekovi

Što su uopće SSRI lijekovi? SSRI antidepresivi djeluju tako da povećavaju dostupnost serotonina u mozgu. Serotonin je kemijski glasnik u tijelu, tihi dirigent koji orkestrira brojne fiziološke procese, bez da to i primjećujemo.

Često se naziva hormonom sreće, iako je tehnički neurotransmiter, a ta mu je reputacija sasvim opravdana. Kada su njegove razine uravnotežene, osjećamo se smirenije, sretnije i fokusiranije. S druge strane, niske razine serotonina su povezane s depresijom, anksioznošću, poremećajima sna i sl. 

Većina serotonina (do 90 %) u tijelu se nalazi u probavnom sustavu, gdje regulira pokretljivost crijeva i pomaže u probavi hrane.

Njegova uloga u crijevima je toliko značajna da može utjecati na apetit, a nagli porast serotonina može izazvati mučninu (jedna od nuspojava SSRI lijekova). Osim u probavi, serotonin je važan i za kvalitetan san jer sudjeluje u stvaranju melatonina, hormona koji regulira ciklus spavanja i budnosti.

Osim što utječe na raspoloženje i san, serotonin sudjeluje u procesu zacjeljivanja rana. Kada dođe do ozljede, oslobađa se iz trombocita i pomaže u zgrušavanju krvi. Njegova prisutnost je također bitna za zdravlje kostiju. Naime, previsoke razine mogu oslabiti gustoću kostiju, dok niske razine mogu negativno utjecati na njihovu regeneraciju.

Koja je tu uloga SSRI lijekova? SSRI lijekovi djeluju selektivnim inhibiranjem ponovne pohrane serotonina u presinaptičkim neuronima, čime povećavaju koncentraciju serotonina u sinaptičkoj pukotini i omogućuju njegov dulji učinak na postsinaptičke receptore.

Zato se ovi lijekovi često koriste za liječenje depresije, ali i za anksiozne poremećaje, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP), posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), panični poremećaj, poremećaje prehrane, pa čak i za neke somatske tegobe.

selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina
FOTO: Shutterstock

Mehanizam djelovanja uključuje već spomenuto selektivno inhibiranje ponovne pohrane serotonina u presinaptičkim neuronima (povećanje koncentracije serotonina u sinaptičkoj pukotini i dulji učinak na postsinaptičke receptore).

Naime, u normalnim uvjetima, nakon što serotoninska stanica oslobodi serotonin u sinaptičku pukotinu, on se ponovno preuzima u stanicu pomoću specijaliziranih transportnih proteina. SSRI lijekovi blokiraju upravo te proteine, sprječavajući ponovnu pohranu serotonina i time povećavajući njegovu dostupnost u sinapsama.

To povećanje serotonina dovodi do postupnog uklanjanja simptoma bolesti. Iako se farmakološki učinak SSRI lijekova javlja relativno brzo, puni klinički i terapijski učinak (ono što pacijent osjeti) može se razviti tek nakon nekoliko tjedana redovitog uzimanja (3 – 8 tjedana).

Navedeno upućuje na to da su dodatni biološki procesi, uključujući promjene na serotoninskim receptorima i povećana proizvodnja neuroprotektivnih proteina, ključni za puni klinički učinak.

Konkretno, na temelju relevantnih istraživanja, pretpostavlja se da, osim inhibicije ponovne pohrane serotonina, dugotrajnija terapija SSRI-ima dovodi i do promjena na serotoninskim receptorima te povećanja razine brain-derived neurotrophic factor (BDNF, neuroprotektivni protein), koji ima ulogu u plastičnosti mozga i prilagodbi na stres.

Iako svi SSRI lijekovi dijele osnovni mehanizam djelovanja, međusobno se razlikuju po kemijskoj strukturi, farmakokinetici i spektru nuspojava, pa njihov učinak u praksi može značajno varirati od osobe do osobe.

Postoji li najbolji SSRI lijek?

Odabir odgovarajućeg SSRI-a nije univerzalan i ovisi o nizu individualnih čimbenika, od podnošljivosti, prisutnosti drugih zdravstvenih stanja, rizika od interakcija s drugim lijekovima, pa sve do specifičnih nuspojava koje pacijent može iskusiti. Drugim riječima, ne postoji “najbolji” SSRI, već samo onaj koji je najbolji za pojedinog pacijenta. 

Primjerice, citalopram i escitalopram su bliski srodnici, ali dok je citalopram racemična smjesa dvaju stereoizomera, escitalopram sadrži samo S-izomer, što ga čini potentnijim i u nekim slučajevima bolje podnošljivim lijekom.

Često su prvi izbor zbog povoljnog sigurnosnog profila, no kod pacijenata s povećanim kardiološkim rizikom treba paziti na mogućnost produljenja QT intervala. Paroksetin, iako učinkovit, može biti manje poželjan za osobe koje su sklone sedaciji ili dobivanju na tjelesnoj težini.

Fluoksetin, sa svojim dugim poluvremenom eliminacije, može biti bolji izbor kod pacijenata koji su skloni zaboravljanju doza, ali može uzrokovati pojačanu agitaciju kod osjetljivijih pojedinaca.

Sertralin, s nešto izraženijim gastrointestinalnim nuspojavama, može biti manje pogodan za one s osjetljivim probavnim sustavom, dok se fluvoksamin zbog svog farmakokinetičkog profila češće propisuje kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

SSRI antidepresivi
FOTO: Shutterstock

Osim same farmakokinetike i spektra nuspojava, važan je (možda i najvažnjii) i pacijentov odgovor na terapiju. Kod nekih osoba poboljšanje dolazi unutar nekoliko tjedana, dok drugima može biti potrebna prilagodba doze ili prelazak na drugi lijek.

U nekim slučajevima može proći i nekoliko pokušaja dok se ne pronađe terapija koja najbolje odgovara pojedinom pacijentu, što dodatno naglašava potrebu za strpljenjem i kontinuiranim praćenjem terapijskog učinka.

Nuspojave SSRI lijekova

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina bez sumnje imaju svoje mjesto u suvremenoj farmakoterapiji. Njihova učinkovitost u liječenju depresije, anksioznih poremećaja i drugih psihijatrijskih stanja dobro je dokumentirana, a povoljniji sigurnosni profil u usporedbi sa starijim antidepresivima učinio ih je standardom prve linije.

Međutim, kako je i spomenuto, unatoč širokoj primjeni i relativnoj sigurnosti, riječ je o lijekovima koji zahtijevaju pažljiv i individualiziran pristup.

Svaki pacijent je jedinstven – farmakokinetičke razlike, prisutnost drugih bolesti, potencijalne interakcije s drugim lijekovima i osjetljivost na nuspojave čine odabir pravog SSRI-a složenim procesom koji se nikad ne smije provoditi bez stručnog nadzora.

Iako su SSRI antidepresivi u pravilu dobro podnošljivi, nisu bez rizika.

Nuspojave poput gastrointestinalnih tegoba, nesanice ili seksualne disfunkcije mogu značajno utjecati na kvalitetu života pacijenta, dok u određenim okolnostima, poput prisutnosti kardioloških rizika kod pacijenta ili potencijalnih interakcija s drugim terapijama, odabir neodgovarajućeg lijeka može imati i ozbiljne posljedice.

Budući da učinak SSRI-a nije trenutačan i puni klinički odgovor može zahtijevati nekoliko tjedana korištenja lijeka, ključni su strpljenje i suradnja s liječnikom koji može prilagoditi terapiju prema individualnim potrebama pacijenta.

Farmaceuti mogu igrati važnu ulogu u prepoznavanju mogućih interakcija, savjetovanju o pravilnom uzimanju lijeka te pružanju podrške pacijentima koji se suočavaju s nuspojavama. No, konačnu odluku o terapiji uvijek donosi liječnik, uzimajući u obzir sve aspekte pacijentovog zdravstvenog stanja i osobnih karakteristika.

Pravovremena komunikacija između pacijenta, liječnika i farmaceuta može pomoći u prepoznavanju problema i prilagodbi terapije kada je to potrebno.

SSRI lijekovi su moćni alati u liječenju brojnih psihijatrijskih poremećaja, ali njihova primjena zahtijeva pažnju, stručno vođenje i odgovorno korištenje. Pristup liječenju uvijek mora biti prilagođen individualnim potrebama pacijenta, uz stalno praćenje učinka i potencijalnih nuspojava, jer samo takav pristup osigurava maksimalnu terapijsku korist uz minimalne rizike.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Hirsch, M. i Birnbaum, R. J. (2025). Selective serotonin reuptake inhibitors: Pharmacology, administration, and side effects. UpToDate.
  2. Draganić, P. i sur. (2023). Potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2018.-2022. HALMED.
  3. Serotonin. (2022). Cleveland Clinic
  4. Lijekovi. Mediately.co.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu