Ovisnost o antidepresivima je tema koja još uvijek nema jednoznačne i jasne zaključke. Uzimajući u obzir brojna istraživanja u ovom području i različita oprečna objašnjenja, sigurno je jedino da dugotrajno uzimanje antidepresiva može dovesti do brojnih neželjenih efekata i nuspojava, s čime mnogi pacijenti nisu dovoljno upoznati prije propisivanja terapije.

Antidepresivi i bolesti ovisnosti

Antidepresivi su velika i složena skupina lijekova koja se koristi za liječenje simptoma depresije. Postoji nekoliko različitih vrsta antidepresiva koje se razlikuju u načinu i intenzitetu djelovanja kod liječenja depresije, a u posljednje su vrijeme najpropisivaniji antidepresivi su paroksetin, citalopram, sertralin, fluvoksamin i escitalopram (iz skupine selektivnih inhibitora serotoninskog transportera, koji su ujedno i najpoznatiji antidepresivi). Smatraju se lakšima za podnošenje, s manje nuspojava te sigurnijima u slučaju predoziranja.

Pročitajte članak “Antidepresivi – vrste, nuspojave i djelotvornost“.

Bolesti ovisnosti predstavljaju heterogenu skupinu različitih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja koji se razlikuju prema težini i kliničkom obliku, a dovode se u vezu s uzimanjem jedne ili više psihoaktivnih tvari. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) i podjeli duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih uzimanjem psihoaktivnih tvari (obzirom na tvar), postoji jasna dijagnoza pod oznakom “F13” koja predstavlja duševne poremećaje i poremećaje ponašanja uzrokovane uzimanjem sedativa i hipnotika. Međutim, što je s antidepresivima?

Pročitajte članak “Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija“.

Mogu li antidepresivi uzrokovati ovisnost?

Studije i mišljenja o ovoj temi su prilično višeznačni. Prema nekim gledištima antidepresivi ne stvaraju ovisnost na način na koji bi većina ljudi upotrijebila i definirala tu riječ. Laički rečeno, osoba ne žudi za svojim antidepresivom, ali lijek koji se uvodi u središnji živčani sustav redovito postaje nešto što mozak i tijelo prepoznaju kao svakodnevnu potrebu. 

Kada je u pitanju ovisnost, ona se najčešće uočava u postupnom povećanju doze kako bi se postigao željeni učinak zbog razvoja tolerancije na lijek, a prepoznaje se i po simptomima apstinencijskog sindroma koji kod dugotrajnih ovisnika mogu biti prilično ozbiljni i zahtijevati hospitalizaciju. Ako se redovito koristi bilo koji lijek, nikako se ne smije naglo prestati uzimati jer to može dovesti do ozbiljnih apstinencijskih simptoma.

Ovisnost o antidepresivima – što kažu istraživanja u ovom području?

Ono što zabrinjava jest činjenica da upotreba antidepresiva značajno raste diljem svijeta. U nekim zemljama se propisivanje antidepresiva udvostručilo u posljednjih nekoliko godina, a alarmantan je podatak da mnogi uzimaju antidepresive pet ili više godina. Istraživanja ukazuju na problem razvoja apstinencijskih smetnji upravo kod onih koji uzimaju antidepresive dulje vrijeme (više od pet godina). Većina objavljene literature odnosi se na osobe koje imaju dijagnozu mentalnog poremećaja i stoga se mora razmotriti predstavljaju li novi simptomi koji se pojavljuju nakon prestanka uzimanja antidepresiva sindrom ustezanja ili povratak bolesti. 

Postoji minimalan broj dokaza da bi antidepresive trebalo klasificirati kao tvari koje izazivaju ovisnost, ali ono što podaci istraživanja pokazuju jest da zaista postoji niz ljudi koji su uzimali antidepresive s dugotrajnijim simptomima odvikavanja koji utječu na njihovo funkcioniranje. No, stručnjaci se pitaju kakve sve bolesti postoje u komorbiditetu s dijagnozom depresije te koliko je osoba sklona razvoju ovisnosti.

Međutim, kod svakog lijeka je potrebno procijeniti dobrobit i rizik uzimanja. Dobro je poznato da neke vrste antidepresiva imaju nuspojave koje mogu ometati svakodnevno funkcioniranje pojedinca, kao što su umor, emocionalna ravnodušnost, nesanica, uznemirenost, debljanje itd. Ono što su istraživanja potvrdila jest činjenica da antidepresivi mogu uzrokovati značajne simptome ustezanja. Iako bi kod većine ti simptomi trebali prestati kroz nekoliko tjedana, može se dogoditi da se taj proces produlji.

Antidepresivi i prevencija apstinencijskih simptoma

Istraživači su zaključili da su simptomi ustezanja razlog zašto tako mnogo pacijenata dugo uzima antidepresive, budući da ih se često miješa s recidivom, odnosno ponovnom pojavom bolesti. Nema sumnje da su antidepresivi korisni, osobito ako se koriste privremeno i pod liječničkim nadzorom. Nažalost, vrlo je malo studija izvijestilo o tome koliko su često ljudi informirani o učincima ustezanja kada im se propisuju lijekovi.

Činjenica je da antidepresivi trebaju vremena da počnu djelovati i da ih ne treba odmah prestati uzimati čim se simptomi povuku. Uobičajeno je da psihijatri procjenjuju uzimanje lijekova između 4 – 6 tjedana kako bi se potvrdio pozitivan odgovor organizma. Nuspojave se događaju, ovisno o lijeku, ali za mnoge su ljude blage i nestaju s vremenom. Ako nije tako, javite se liječniku i potražite promjenu lijeka.

Studije su pokazale da je kombinacija psihoterapije s lijekovima najučinkovitija metoda liječenja depresije, kao i nekih drugih psihičkih stanja. Kada su simptomi depresije toliko intenzivni da je uključivanje u terapiju teško, onda uzimanje antidepresiva može stvoriti potrebno poboljšanje i stabilizaciju kako bi se osobi omogućilo stupanje u psihoterapijski proces.

Pročitajte i članke:

• Simptomi depresije: Svaki znak treba ozbiljno shvatiti! Evo koji su i što učiniti ako sumnjate da imate depresiju
• Depresija je ozbiljno medicinsko stanje: Ovih 7 stvari nikad ne smijete reći depresivnoj osobi
• Priča o jednoj borbi: “Depresija nije samo smrknuto lice i suze, skriva ju i osmijeh i namještene slike na društvenim mrežama”
• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Kako izaći iz depresije: Psihologinja donosi 10 koraka.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• apstinencijski sindrom
• dugotrajno uzimanje antidepresiva
• najpropisivaniji antidepresivi
• ovisnost o antidepresivima
• sindrom ustezanja