Mnoge navike koje smatramo zdravima dio su naše svakodnevice godinama. No, iako se često promoviraju kao korisne za zdravlje, neke od njih nemaju čvrstu znanstvenu podlogu, a pojedine vam čak mogu više štetiti nego koristiti.

Donosimo pregled popularnih “zdravih” navika koje biste možda trebali sagledati iz drugačije perspektive.

1. Detoksikacijske kure

Detoks programi, poznati i kao “čišćenja organizma”, obično uključuju post, konzumaciju samo određenih namirnica ili napitaka te uzimanje dodataka prehrani i biljnih pripravaka. Njihov je cilj navodno uklanjanje toksina iz tijela i poticanje mršavljenja.

Međutim, znanstveni dokazi koji potvrđuju njihovu učinkovitost vrlo su ograničeni. Štoviše, neke vrste detoksikacijskih programa mogu biti i zdravstveno rizične.

2. Brojanje kalorija

Na prvi pogled logično zvuči da ćete smršavjeti ako unosite manje kalorija nego što ih trošite. Ipak, nije svaka kalorija jednaka.

Način na koji vaše tijelo koristi energiju ovisi o vrsti hrane, metabolizmu, hormonalnom statusu pa čak i sastavu crijevne mikrobiote.

Dugoročno održavanje zdrave tjelesne težine više se temelji na kvaliteti prehrane, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, kvalitetnom snu i stručnom savjetovanju nego na samom brojanju kalorija.

3. Svakodnevno tuširanje

Iako se svakodnevno tuširanje smatra standardom osobne higijene, pretjerano pranje može narušiti prirodnu zaštitnu barijeru kože.

Česta uporaba sapuna uklanja prirodna ulja koja štite kožu, što može dovesti do suhoće, iritacija i povećanog rizika od infekcija. Poseban problem predstavljaju antibakterijski sapuni jer mogu uništiti i korisne bakterije na površini kože.

Za većinu ljudi dovoljno je tuširanje nekoliko puta tjedno, osim u situacijama pojačanog znojenja ili fizičke aktivnosti.

4. Proizvodi s niskim udjelom masti

Oznaka “low-fat” ne znači nužno da je proizvod zdraviji izbor. Kada proizvođači smanje količinu masti, često povećavaju udio šećera ili rafiniranih ugljikohidrata kako bi poboljšali okus. Osim toga, smanjenje masti može značiti i manji unos važnih nutrijenata poput proteina ili vlakana.

Umjesto izbjegavanja svih masnoća, fokusirajte se na ograničavanje transmasti i zasićenih masti te birajte zdrave izvore masnoća poput maslinovog ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada i masne ribe.

5. Vitamin C protiv prehlade

Vitamin C ima važnu ulogu u organizmu. Djeluje kao antioksidans, sudjeluje u stvaranju kolagena te pridonosi zdravlju kože, krvnih žila i kostiju.

Ipak, kada je riječ o liječenju prehlade, nema dovoljno dokaza da vitamin C može ukloniti simptome ili ubrzati oporavak. Zato ga svakako uključite u prehranu, ali ga nemojte smatrati čudesnim lijekom za prehladu.

6. Pranje zubi odmah nakon jela

Redovita oralna higijena ključna je za zdravlje zubi i desni, ali vrijeme pranja zubi također je važno.

Nakon konzumacije kisele hrane ili gaziranih pića zubna caklina privremeno omekša. Ako odmah posegnete za četkicom, možete dodatno oštetiti njezinu površinu. Stručnjaci preporučuju da pričekate najmanje sat vremena nakon obroka prije pranja zubi.

7. Svakodnevno uzimanje multivitamina

Multivitaminski pripravci mogu biti korisni u određenim situacijama, no za većinu zdravih osoba nisu jamstvo zaštite od bolesti srca, raka ili kognitivnog pada.

Slične ili čak veće koristi možete ostvariti uravnoteženom prehranom bogatom voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima s manjim udjelom masti.

8. Dodaci prehrani s antioksidansima

Antioksidansi poput vitamina C, vitamina E i beta karotena važni su za zaštitu stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Međutim, antioksidansi iz dodataka prehrani ne djeluju na isti način kao oni koje unosite hranom. U prirodnim namirnicama djeluju zajedno s brojnim drugim korisnim tvarima, poput biljnih spojeva i vlakana, što pojačava njihov učinak.

9. Injekcije vitamina B12 za više energije

Kod osoba koje imaju manjak vitamina B12, terapija može pomoći kod problema s pamćenjem, slabosti ili poteškoća s hodanjem.

No, ako su vaše razine vitamina B12 uredne, nema dokaza da će vam dodatne injekcije pomoći u mršavljenju ili povećati razinu energije. Takve tvrdnje često nisu potkrijepljene znanstvenim istraživanjima.

10. Nepospremljen krevet protiv alergija

Jedno britansko istraživanje sugeriralo je da ostavljanje kreveta nepospremljenim može smanjiti broj grinja jer im otežava preživljavanje.

Ipak, za ovu teoriju nema dovoljno kvalitetnih dokaza. Ako želite smanjiti izloženost alergenima, puno su učinkovitije mjere korištenje zaštitnih navlaka protiv grinja, redovito pranje posteljine na visokim temperaturama te uklanjanje tepiha, teških zavjesa i tapeciranog namještaja iz spavaće sobe.

Pročitajte i ove članke:

• 14 jednostavnih stvari koje možete učiniti već danas za bolje zdravlje
• Koliko se često tuširate? Ovo preporučuju dermatolozi
• 10 nezdravih navika koje biste trebali prestati raditi ako želite doživjeti 100 godina.

• zdrave navike
• zdrave navike koje nisu zdrave

Učitaj više izvora