Određene životne navike mogu negativno utjecati na vaše fizičko i mentalno zdravlje te skratiti vaš potencijalni životni vijek.

1. Pretežito konzumiranje prerađene hrane

Jedna od najvećih prehrambenih promjena u mnogim zemljama tijekom posljednjih 30 godina je povećana konzumacija prerađene hrane. S preradom dolazi više natrija, zasićenih masti, šećera i manje vlakana. Rezultat? Više bolesti srca, visokog tlaka, raka i dijabetesa.

Što učiniti umjesto toga? Jedite više cjelovitih namirnica. Birajte hranu bogatu vlaknima (povezanu s dugovječnošću) i koristite sastojke koje sami kupite i pripremite.

Ako ste u žurbi, kuhajte unaprijed u većim količinama ili kupite gotove salate i svježe ili smrznuto povrće, ali obratite pažnju na sadržaj natrija i šećera na deklaraciji.

2. Pušenje

Ako pušite, znate koliko je teško prestati. Ali evo inspiracije – NIH navodi da je pušenje i dalje najizbježljiviji uzrok smrti. Neka istraživanja sugeriraju da vam pušenje može oduzeti i do 10 godina života.

Što učiniti umjesto toga? Prestanite pušiti. Kada prestanete, poboljšava se krvni tlak i cirkulacija, a rizik od raka svake godine pada. Usto, izgledat ćete mlađe.

3. Sjedilački način života

Sjedilački način života povećava rizik od raznih kroničnih bolesti. Ako mislite da nemate vremena za vježbanje, evo motivacije – možda ne trebate ispuniti preporuku od 30 minuta dnevno pet puta tjedno da biste produljili život.

Što učiniti umjesto toga? Radite 15 – 20 minuta intenzivne aktivnosti. Studija iz 2022. je otkrila da čak i kratki, ali intenzivni trenuci aktivnosti tjedno mogu smanjiti rizik od prerane smrti – sve dok vam srčani ritam dovoljno poraste.

4. Zadržavanje ljutnje

Ljutnja može biti teško osjećanje koje treba pustiti, pogotovo ako smatrate da je opravdana. No, zapitajte se je li vrijedna vašeg zdravlja.

Što učiniti umjesto toga? Oprostite i otpustite. Kad ste pod stresom ili ljuti, raste vam razina hormona stresa – kortizola – koji loše utječe na srce, metabolizam i imunitet. Viša razina kortizola povezana je s većom smrtnošću.

5. Izolacija

Društvena izolacija može štetiti vašem fizičkom i mentalnom zdravlju te povećati rizik od prerane smrti.

Što učiniti umjesto toga? Održavajte društveni život. Druženje vam može pomoći da se nosite sa stresom i ojačate imunitet. Dobre veze čuvaju zdravlje, dok loši odnosi mogu povećati rizik od depresije i čak srčanog udara.

6. Misliti da samo velike promjene vrijede

Radikalne životne promjene mogu biti inspirativne, ali često prezahtjevne – i kratkoročne. Sljedeći put kad odlučite zdravije jesti ili više vježbati, počnite skromno.

Što učiniti umjesto toga? Počnite s malim koracima. Primjerice, ustanite 10 minuta ranije i pripremite zdrav ručak za posao, umjesto da planirate veliku životnu preobrazbu.

7. Zanemarivanje zdravlja zbog straha ili poricanja

Ignoriranje zdravstvenih problema neće ih riješiti.

Što učiniti umjesto toga? Redovito posjećujte liječnika. Ljudi koji paze na svoje zdravlje češće se zdravo hrane, vježbaju, slušaju savjete liječnika i izbjegavaju rizična ponašanja poput pušenja ili prebrze vožnje.

8. Nedostatak sna

Količina sna utječe na vaš životni vijek. Prema metaanalizi iz 2017. previše ili premalo sna u odnosu na optimalnih sedam sati povećava rizik od smrti. Dobar san također pomaže u borbi protiv stresa, depresije i srčanih bolesti.

Što učiniti umjesto toga? Njegujte zdrave navike spavanja. Naučite kako lakše zaspati – držite sobu tamnom, tihom i hladnijom, koristite meditaciju ili zvučni aparat za opuštanje.

9. Pretjerani stres

Stres loše utječe na tijelo i može ubrzati starenje.

Što učiniti umjesto toga? Smanjite stres. Upravljanje stresom poboljšava kvalitetu života i zdravlje. Pisanje dnevnika, meditacija (koja ima brojne prednosti za dugovječnost) i tehnike opuštanja odlične su strategije.

10. Oslanjanje na (ili okrivljavanje) genetiku

Ako su vam članovi obitelji doživjeli 90 ili više godina, to ne znači da ćete i vi. Studije pokazuju da genetika čini samo oko 25 % razlika u ljudskoj dugovječnosti.

Što učiniti umjesto toga? Prilagodite svoje navike. Na duljinu života više utječu prehrana, tjelovježba, izloženost toksinima, stres, redovni pregledi i društveni odnosi nego geni. Umjesto da se oslanjate na ono što ne možete promijeniti, fokusirajte se na ono što možete.

Pročitajte i ove članke:

• Kada počinje starost? Evo što je pokazalo istraživanje
• Kako brinuti o zdravlju i prehrani za kvalitetno starenje?
• Vaše tijelo počinje brže “propadati” oko ove dvije godine!

• navike koje skraćuju život
• navike za dug život
• nezdrave navike
• život do stote

Učitaj više izvora