Piše liječnik

Komplikacije Parkinsonove bolesti: Od padova do halucinacija – evo što sve može krenuti po zlu

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Parkinsonova bolest je kronična progresivna bolest živčanog sustava koja prvenstveno utječe na kretanje, ali s vremenom zahvaća i brojne druge funkcije organizma.

Iako se bolest najčešće prepoznaje po simptomima poput tremora, usporenosti pokreta i ukočenosti, njezin tijek često uključuje i niz komplikacija koje mogu značajno utjecati na kvalitetu života oboljele osobe.

Komplikacije Parkinsonove bolesti mogu biti motoričke, ali i nemotoričke, uključujući psihičke, autonomne i kognitivne smetnje, koje se često razvijaju postupno i mogu biti jednako opterećujuće kao i osnovni simptomi bolesti.

Komplikacije Parkinsonove bolesti

Kada su u pitanju Parkinsonova bolest i komplikacije, pravovremeno prepoznavanje i adekvatno liječenje tih komplikacija ključno je za održavanje funkcionalnosti i samostalnosti bolesnika.

Motoričke fluktuacije

Motoričke fluktuacije predstavljaju jednu od najčešćih komplikacija dugotrajnog liječenja Parkinsonove bolesti, osobito kod bolesnika koji uzimaju levodopu kroz dulje vremensko razdoblje.

Ova pojava očituje se izmjenama razdoblja dobre pokretljivosti (“on” faze) i razdoblja izražene ukočenosti i usporenosti (“off” faze), pri čemu prijelazi između tih stanja mogu biti nagli i nepredvidivi.

Bolesnici često opisuju da se u jednom trenutku mogu normalno kretati, dok već u sljedećem imaju značajne poteškoće s hodanjem ili ustajanjem.

Ove fluktuacije mogu biti vrlo frustrirajuće i ograničavajuće u svakodnevnom životu, osobito ako se javljaju više puta dnevno.

Terapijski pristup uključuje prilagodbu doze i rasporeda lijekova, uvođenje dodatnih lijekova koji produžuju djelovanje levodope ili primjenu naprednih metoda poput kontinuirane infuzije lijekova. U nekim slučajevima razmatra se i kirurško liječenje, poput duboke moždane stimulacije.

Diskinezije

Diskinezije su nevoljni, često nepravilni i nekontrolirani pokreti koji se javljaju kao nuspojava dugotrajne terapije levodopom. Ovi pokreti mogu zahvatiti različite dijelove tijela, uključujući ruke, noge i trup, te se često pojavljuju u fazama kada je koncentracija lijeka u krvi najviša.

Iako najčešće nisu bolne, diskinezije mogu biti vrlo iscrpljujuće i društveno neugodne za bolesnika. Njihova jačina može varirati od blagih trzaja do izraženih pokreta koji ometaju normalno funkcioniranje.

Liječenje uključuje pažljivo balansiranje terapije kako bi se smanjile oscilacije razine lijeka u organizmu, kao i primjenu dodatnih lijekova koji mogu ublažiti ove simptome. U težim slučajevima može se razmotriti i kirurška intervencija.

Parkinsonova bolest - komplikacije — FOTO: Shutterstock

Padovi i poremećaj ravnoteže

Padovi i poremećaj ravnoteže se javljaju tijekom pogoršanja bolesti i posturalne stabilnosti, što značajno povećava rizik od padova. Bolesnici često imaju poteškoće s održavanjem ravnoteže, osobito pri okretanju ili promjeni smjera kretanja.

Padovi mogu dovesti do ozbiljnih ozljeda, uključujući prijelome i ozljede glave, što dodatno pogoršava opće stanje bolesnika. Osim fizičkih posljedica, strah od padova može dovesti do smanjenja aktivnosti i socijalne izolacije.

Terapija uključuje fizikalnu rehabilitaciju, vježbe ravnoteže i prilagodbu životnog prostora kako bi se smanjio rizik od ozljeda. U nekim slučajevima koriste se pomagala za hodanje poput štapova ili hodalica.

Demencija

Demencija se može razviti u kasnijim fazama Parkinsonove bolesti, pri čemu dolazi do postupnog pogoršanja pamćenja, pažnje i sposobnosti donošenja odluka. Bolesnici mogu imati poteškoće s prepoznavanjem poznatih osoba, snalaženjem u prostoru i obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.

Ova komplikacija značajno opterećuje i obitelj bolesnika, jer zahtijeva stalnu skrb i nadzor. Terapijske mogućnosti uključuju lijekove koji mogu usporiti napredovanje kognitivnih simptoma, kao i psihosocijalnu podršku. Rana dijagnoza i prilagodba okoline mogu pomoći u očuvanju kvalitete života.

Depresija, anksioznost i druge psihičke smetnje

Depresija, anksioznost i druge psihičke smetnje vrlo su česte kod osoba s Parkinsonovom bolešću i mogu se javiti već u ranim fazama bolesti. Simptomi uključuju osjećaj tuge, bezvoljnosti, gubitak interesa za aktivnosti i pojačanu zabrinutost.

Ove smetnje često ostaju neprepoznate jer se pripisuju samoj bolesti, ali one značajno utječu na kvalitetu života i mogu pogoršati motoričke simptome. Liječenje uključuje kombinaciju psihoterapije i lijekova poput antidepresiva, a podrška obitelji i okoline ima ključnu ulogu.

Poremećaji spavanja

Poremećaji spavanja česti su kod Parkinsonove bolesti i uključuju nesanicu, učestalo buđenje i pretjeranu dnevnu pospanost. Neki bolesnici razvijaju i poremećaje ponašanja tijekom REM faze sna, pri čemu dolazi do živopisnih snova i fizičkih pokreta tijekom spavanja.

Nedostatak kvalitetnog sna dodatno pogoršava dnevne simptome, uključujući umor i razdražljivost. Terapija ovisi o uzroku i može uključivati promjene u higijeni spavanja, prilagodbu terapije i primjenu lijekova. Važno je pravovremeno prepoznati ove smetnje kako bi se spriječile dodatne komplikacije.

Zatvor

Zatvor je česta nemotorička komplikacija Parkinsonove bolesti koja nastaje zbog usporene pokretljivosti crijeva. Bolesnici često imaju rijetke stolice, osjećaj nepotpunog pražnjenja i nelagodu u trbuhu.

Ovaj problem može biti kroničan i značajno utjecati na kvalitetu života. Liječenje uključuje prehranu bogatu vlaknima, povećan unos tekućine i, prema potrebi, primjenu laksativa, a redovita tjelesna aktivnost može pomoći u ublažavanju simptoma.

Ortostatska hipotenzija

Ortostatska hipotenzija se javlja zbog poremećaja autonomnog živčanog sustava, što dovodi do naglog pada krvnog tlaka pri promjeni položaja tijela. Bolesnici mogu osjećati vrtoglavicu, slabost ili čak izgubiti svijest što povećava rizik od padova i ozljeda.

Liječenje uključuje nefarmakološke mjere poput sporog ustajanja i povećanog unosa tekućine, kao i primjenu lijekova u težim slučajevima. Edukacija bolesnika je ključna za prevenciju.

Poremećaji gutanja

Poremećaji gutanja nastaju zbog zahvaćenosti mišića uključenih u proces gutanja, što može dovesti do gušenja i aspiracije hrane u dišne putove. Bolesnici mogu imati osjećaj da im se hrana “zaglavi” u grlu ili mogu kašljati tijekom jela.

Ova komplikacija povećava rizik od aspiracijske pneumonije, koja može biti životno ugrožavajuća. Terapija uključuje logopedsku rehabilitaciju, prilagodbu prehrane i, u težim slučajevima, alternativne načine hranjenja. Rano prepoznavanje simptoma je izuzetno važno.

Halucinacije i psihotični simptomi

Halucinacije i psihotični simptomi mogu se javiti kao posljedica same bolesti ili kao nuspojava lijekova. Bolesnici mogu vidjeti ili čuti stvari koje ne postoje, što može biti vrlo uznemirujuće. Ovi simptomi često se pogoršavaju navečer ili u slabije osvijetljenim prostorima.

Liječenje uključuje prilagodbu terapije i primjenu antipsihotika koji su sigurni za bolesnike s Parkinsonovom bolešću. Važna je i podrška obitelji, koja treba razumjeti prirodu ovih simptoma.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti globalni je događaj koji se obilježava svake godine 11. travnja, s ciljem prepoznavanja ekonomskog, društvenog i kulturnog utjecaja Parkinsonove bolesti na same bolesnike, njihove obitelji i cijele zajednice.

Pročitajte i ove članke: