Koliko ugljikohidrata biste trebali jesti ako imate dijabetes?

koliko ugljikohidrata unositi kod dijabetesa

Ako želite bolje razumjeti kako prehrana utječe na razinu šećera u krvi – osobito ako imate dijabetes ili želite prevenirati njegove komplikacije – ključno je znati što su ugljikohidrati i kako djeluju u organizmu.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih činjenica o ugljikohidratima, njihovim vrstama te njihovom utjecaju na šećer u krvi, uz praktične smjernice koje možete primijeniti u svakodnevnom životu.

Koje vrste ugljikohidrata postoje?

Ugljikohidrati se dijele u tri glavne skupine – šećeri, škrob i vlakna.

Šećeri spadaju u jednostavne ugljikohidrate. Mogu sadržavati jednu (monosaharidi) ili dvije molekule (disaharidi). Prirodno se nalaze u voću, voćnim sokovima, mliječnim proizvodima i medu, ali se često dodaju i u prerađenu hranu poput slatkiša.

Škrob i vlakna pripadaju složenim ugljikohidratima. Oni se sastoje od najmanje tri molekule šećera. Tijelo sporije razgrađuje škrob, dok vlakna uopće ne probavlja.

Škrob ćete pronaći u namirnicama poput krumpira, kukuruza, mahunarki te integralnog kruha i tjestenine. Vlakna se nalaze u voću, povrću, orašastim plodovima, mahunarkama i cjelovitim žitaricama. Važno je znati da mnoge namirnice (primjerice riža) sadrže više vrsta ugljikohidrata.

Kako hrana utječe na razinu šećera u krvi?

Na razinu šećera u krvi utječu različiti čimbenici – tjelesna aktivnost, stres ili bolest – no prehrana ima jednu od najvažnijih uloga.

Od svih makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti), upravo ugljikohidrati najviše podižu šećer u krvi. Tijelo ih razgrađuje u glukozu koja ulazi u krvotok, bez obzira radi li se o rafiniranim ili prirodnim izvorima.

Kod osoba s dijabetesom unos veće količine ugljikohidrata može uzrokovati nagli porast šećera u krvi.

Zbog toga je često potrebno prilagoditi terapiju, primjerice povećati dozu inzulina. Osobe s dijabetesom tipa 1 moraju unositi inzulin bez obzira na prehranu, ali smanjenje unosa ugljikohidrata može značajno smanjiti potrebne doze tijekom obroka.

Koliko ugljikohidrata dnevno trebate unositi?

Ne postoji univerzalna preporuka – optimalan unos razlikuje se od osobe do osobe.

Istraživanja pokazuju da različite razine unosa mogu pomoći u kontroli šećera u krvi. Primjerice:

  • umjereno nizak unos – 120 – 225 g dnevno
  • vrlo nizak unos – 20 – 60 g dnevno.
Smanjenje unosa ugljikohidrata u pravilu dovodi do nižih vrijednosti šećera u krvi
FOTO: Shutterstock

Za usporedbu, prosječna prehrana često uključuje oko 275 g ugljikohidrata dnevno.

Neki stručnjaci savjetuju praćenje tzv. neto ugljikohidrata (ukupni ugljikohidrati minus vlakna), no ovaj pristup nije općeprihvaćen – službene smjernice i dalje preporučuju praćenje ukupnog unosa.

Smanjenje unosa ugljikohidrata u pravilu dovodi do nižih vrijednosti šećera u krvi. Primjerice, ako unos smanjite s 250 g na 150 g dnevno, vjerojatno ćete primijetiti značajno poboljšanje nakon obroka.

Kako odrediti idealan unos za sebe?

Najbolji način je praćenje vlastitih reakcija organizma. Preporučuje se mjeriti šećer u krvi prije obroka i 1 – 2 sata nakon jela. Idealno je da vrijednosti dva sata nakon obroka ne prelaze 10 mmol/L (180 mg/dL), a još je bolje težiti i nižim vrijednostima.

Možda ćete primijetiti da vam različiti obroci ili doba dana različito utječu na šećer u krvi. Nekima, primjerice, večera više podiže šećer nego doručak. U praksi, manji unos ugljikohidrata znači manji porast šećera u krvi i manju potrebu za lijekovima ili inzulinom.

Ipak, važno je znati da smanjenje ugljikohidrata nije jedini način kontrole – pomaže i izbor namirnica s niskim glikemijskim indeksom te kombiniranje ugljikohidrata s proteinima i vlaknima. Ako koristite inzulin ili lijekove, prije promjene prehrane svakako se savjetujte s liječnikom.

Koje namirnice s visokim udjelom ugljikohidrata treba ograničiti?

Iako mnoge namirnice bogate ugljikohidratima mogu biti zdrave, kod kontrole šećera u krvi važno je paziti na količinu.

Preporučuje se ograničiti ili izbjegavati:

  • bijeli kruh, peciva i slične proizvode
  • tjesteninu, rižu i druge žitarice
  • krumpir i slične škrobne namirnice
  • mlijeko i zaslađene jogurte
  • većinu voća (osim bobičastog) u većim količinama
  • kolače, kekse, sladoled i druge slastice
  • grickalice poput čipsa i pereca
  • zaslađena pića (sokovi, gazirana pića, ledeni čajevi)
  • pivo.

Važno je naglasiti da to ne znači da su sve ove namirnice “loše”. Primjerice, voće je vrlo nutritivno vrijedno, ali veće količine mogu otežati kontrolu šećera u krvi.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Spritzler, F. (2026). How Many Carbs Should You Eat If You Have Diabetes? Healthline.
  2. Jennifer, D. i sur. (2020). Low-Carbohydrate and Very-Low-Carbohydrate Diets in Patients With DiabetesDiabetes Spectr., 33(2): 133–142.

Saznajte više o dijabetesu u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu