Pšenicu su konzumirali stari Egipćani 5.000 godina pr. Kr., uzgajajući je u dolinama Nila. Kasnije su prednosti pšenice prepoznali Grci i Rimljani. Povijesni zapisi govore o širokoj primjeni u medicini. Kinezi su pšenicu koristili za pročišćavanje krvi jer pšenica za sebe veže teške metale te ih odstranjuje iz organizma.

Pšenica se u povijesti koristila i kao sredstvo za jačanje imuniteta te kao lijek protiv upala. Vrlo je jednostavna za uzgoj te je poznajemo kao jednu od kultura koje su otporne na razne vremenske uvjete, a osim toga – pšenica se može uzgojiti na gotovo svakom tlu.

Većina ljudi pšeničnu travu konzumira u obliku soka zbog toga što je teže probavljiva. U specijaliziranim prodavaonicama zdrave prehrane pšeničnu travu možete pronaći u obliku trave koja je topiva u vodi, juhe, shakea, smoothieja itd. Varijacija na temu je bezbroj.

Osim toga, zašto biste je kupovali prerađenu, kada je možete uzgojiti u udobnosti vlastitog doma?! 

Kod kojih oboljenja pomaže pšenična trava? 

Za pšenicu je dokazano da potiče zdravlje cjelokupnog organizma. Pšenična trava jača imunološki sustav, detoksicira tijelo i smanjuje rizik od nastanka raznih bolesti. U tradicionalnoj medicini se koristi za različite tegobe poput:

• prehlade
• kašlja
• probavnih smetnji
• visoke tjelesne temperature
• reumatoidnog artritisa
• kožnih oboljenja
• kontroliranja razine šećera u krvi
• zdravlja usne šupljine i zubi
• za normaliziranje rada štitnjače
• za prevenciju karcinoma
• za prevenciju bolesti srca i krvožilnog sustava
• liječenje anemije
• ublažavanje štetnih posljedica kemoterapije
• čišćenje limfe.

Što je pšenična trava?

Pšenična trava je mlada trava od pšenice. Može se uzgajati na otvorenim i u zatvorenim prostorima te ima široko područje rasta.

Kao i većina biljaka, sadrži klorofil, aminokiseline, vitamine, minerale i enzime. Upravo zbog visokog udjela klorofila pšenična trava povoljno djeluje na obogaćivanje krvi kisikom.

Prirodan je izvor vitamina A, K, B6 i E, kao i tiamina, riboflavina, niacina, kalcija, selena, magnezija i željeza, a ima i neznatnu količinu proteina. Suprotno uvriježenom mišljenju, vitamin B12 se ne nalazi u pšeničnoj travi, on je samo nusprodukt mikroorganizama koji na njoj žive.

Ljekovita svojstva pšenične trave

Pšenična trava se često konzumira u obliku soka ili čaja kako bi se potaknulo čišćenje probavnog sustava i cijelog organizma. Ljudi je konzumiraju u borbi protiv mnogih bolesti, od najlakših poput prehlade do najtežih poput raka.

• Pšenična trava povećava broj crvenih krvnih stanica, čisti krv i organe, kao i probavni trakt te stimulira metabolizam.
• Smanjuje količinu kiseline u krvi.
• Pozitivno djeluje na čir na želucu, ulcerozni kolitis, proljev i zatvor.
• Detoksicira jetru i krv te kemijski neutralizira negativne utjecaje okoliša na tijelo.

Visok sadržaj klorofila pomaže u prenošenju kisika u krvi. Vjeruje se da se pšenična trava u organizmu ponaša kao hemoglobin, protein koji prenosi kisik crvenim krvnim stanicama.

Znanstvenici su potvrdili da pomaže u ublažavanju nuspojava kemoterapije, a ne narušava njezino djelovanje, odnosno smanjuje utjecaj zračenja zahvaljujući antiupalnom enzimu super-oksid-dismutazi (SOD).

Jača imunitet i podiže nivo energije, a odlična je pomoć i u procesu zdravog mršavljenja. Također, potiče plodnost i ima antiupalna svojstva.

Pšenična trava – nuspojave

Pšenična trava se smatra zdravom i sigurnom, ali ipak postoje i određene nuspojave koje se pojavljuju pretjeranim konzumiranjem. To mogu biti:

• glavobolja
• mučnina
• naticanje grla
• visoka temperatura.

Osim što pšeničnu travu možete sami uzgajati i pritom je koristiti sirovu, postoje i alternative, pa je tako možete pronaći u sokovima, čajevima, ali i u različitim oblicima dodataka prehrani kao što je pšenična trava u prahu, koju možete umiješati u sok, juhu, voće ili salatu.

Kako uzgojiti svoju pšenicu? 

Kako biste si osigurali vlastite zalihe pšenice, donosimo vam nekoliko korisnih uputa za sadnju i uzgoj. Osim što je to najjeftinija opcija, ujedno je i način da se osjećate zadovoljno jer sadite svoj lijek.

Pšenica u pravilu raste jako brzo. Za uzgoj će vam biti potrebni ekološko sjeme pšenice, treset i zemlja.

• Sjemenke pšenice potrebno je u staklenoj teglici namakati 24 sata te ih isprati najmanje tri puta.
• Kada primijetite da je pšenica počela klijati, posadite sjemenke na vrh zemlje.
• Omjer bi trebao biti jedan dio treseta na tri dijela zemlje.
• Tijekom prva tri dana držite teglu sa pšenicom pokrivenu da se ne isuši. Posađenu pšenicu prethodno zalijte.
• Tijekom tih dana pšenicu ujutro dobro zalijte, a navečer samo poprskajte vodom.
• Četvrti dan otkrijte teglu, a sjemenke neka budu na indirektnom svjetlu.
• Temperatura na kojoj će vaše sjemenke lijepo rasti je 21 – 26 °C.
• U slučaju da se na pšenici pojavi plijesan, uzgojite novu.
• Pšeničnu travu potrebno je rezati kada naraste 20-ak cm.
• Dva dana prije rezanja pšenicu iznesite na sunce (ako ga ima), da bi lakše došlo do sinteze klorofila.
• Kada je u pitanju pšenična trava, sok možete iscijediti uz pomoć blendera ili sokovnika uz malenu količinu vode.
• Prilikom nove sadnje koristite novo sjeme.

Pročitajte i ove članke:

• Sadnja božićne pšenice: Tradicija koja simbolizira život! Evo kako brinuti o njoj da za Božić izgleda savršeno
• Što simbolizira pšenica koju sijemo na Svetu Luciju?
• “Gospođica sa zelenom kosom”: Božićna pšenica koja mami osmijeh na lice.

• kako uzgojiti svoju pšenicu
• pšenica
• pšenična trava
• Pšenična trava - nuspojave
• pšenična trava - sok
• pšenična trava u prahu

Učitaj više izvora