Digitalna depresija proučava se u posljednjih nekoliko godina kao novi oblik depresije, a najčešće se javlja u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi.

Potaknuta je negativnim osjećajima izazvanim internetskim zlostavljanjem, seksualnim uznemiravanjem i povećanom uporabom droga, a sve preko platforme društvenih medija.

Problem je što se korištenje društvenih mreža na različite načine povezuje s razvojem ovisnosti, a zapravo je svaki mali like neka vrsta dopamina koja podražuje sustave za nagrađivanje u mozgu (djeluje jednako kao i psihoaktivne tvari koje stvaraju ovisnosti).

Razvoj digitalne depresije

Otkad je došao prvi pametni telefon 2007. godine, u narednih desetak godina, točnije do 2018., već je 95 % američkih tinejdžera koristilo pametne telefone, a 45 % njih je izvještavalo da je gotovo uvijek online.

Tada je najpopularniji bio YouTube, a nakon njega Instagram i Snapchat. Facebook je na kraju ostao društvena mreža na kojoj se uglavnom nalazi starija populacija, dok je u posljednjih nekoliko godina među djecom i mladima najaktualniji TikTok, a onda nakon njega Snapchat.

Godišnje ankete adolescenata provedene od 1991. godine pa sve do 2016. (ukupan uzorak od 1,1 milijun osoba) pokazale su da su samoprocjene samopoštovanja, zadovoljstva životom i percipiranom srećom naglo smanjene od 2012. godine.

Koliko je to povezano s traženjem zadovoljstva, sreće i vlastite vrijednosti u virtualnom svijetu – pretpostavka je koju bi bilo teško opovrgnuti.

Iznenadili biste se kada bi uzeli mobitele djece i mladih te pogledali koliko sati dnevno provode na različitim mobilnim aplikacijama. Pitanje je jesu li odrasli po tom pitanju išta bolji. Ono što najviše brine je što i dalje nedovoljno odraslih osoba, odnosno roditelja, nadzire mobitele i računala svoje djece te uopće ne zna što djeca pretražuju i pregledavaju u virtualnom svijetu.

Razlozi su nedostatak vremena, neznanje u korištenju sigurnosnih postavki, bezuvjetno povjerenje koje se daje djeci kojoj su nužne smjernice u korištenju digitalnih alata i sl. Djeca i mladi su puno vještiji u prikrivanju tragova u digitalnom svijetu nego što možemo zamisliti, a roditelji teško prate te brze promjene pored brojnih privatnih i poslovnih odgovornosti.

Digitalna depresija – što je i kako nastaje?

Digitalna depresija proučava se kao novi oblik depresije, a smatra se da se obično pojavljuje u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Potaknuta je negativnim osjećajima izazvanim internetskim zlostavljanjem, seksualnim uznemiravanjem i povećanom uporabom droga, a sve preko platforme društvenih medija.

Studije pokazuju da dnevno u prosjeku pošaljemo preko stotinjak poruka, što je mjesečno preko 3.500 poruka, a tome treba pribrojiti i minute koje provedemo na pozivima. Drugim riječima, imamo propušten život na mobitelu.

Studije su pokazale 35 – 45 % smanjenje vremena spavanja kod mladih zbog stalne interakcije na mobitelima koja često traje i nakon ponoći i u vrijeme spavanja, zbog čega su u školi sve prisutniji umor i iscrpljenost te nemogućnost praćenja nastave.

Također su prisutne visoke stope samoozljeđivanja, a u porastu je i broj suicidalnih pokušaja. Preko 70 % njih je prijavilo internetsko nasilje. Također se pokazalo smanjenje sudjelovanja u zajedničkim aktivnostima u dobi 11 – 18 godina s 83 % na 62 %, pri čemu presudnu ulogu igra konzumacija medija – što se više medija koristi, to je manja potreba za sudjelovanjem u aktivnostima s drugima, hobijima i sl.

Porast anksioznih simptoma povezan je s različitim vrstama TikTok izazova koji mogu rezultirati brojnim opasnim ishodima (suicidalni pokušaji, ozljede i sl.). Problem je čak u tome što neprisutnost na društvenim mrežama i nesudjelovanje u takvim izazovima kod mladih može dovesti do socijalne isključenosti, izrugivanja, provociranja od strane vršnjaka i odbacivanja.

Mnogi od njih se bore sa zadovoljavanjem potrebe za prihvaćanjem u krugu svojih vršnjaka, a u današnje vrijeme to znači redovita aktivnost u virtualnom svijetu.

U posljednje vrijeme je sve prisutniji i tzv. sexting, odnosno slanje i prosljeđivanje seksualno eksplicitnih fotografija i poruka među adolescentskom populacijom što kod mnogih rezultira teškim emocionalnim problemima (posebno depresijom), pa čak i suicidalnim pokušajima.

Nažalost, sve je više onih odraslih predatora koji koriste virtualne platforme kako bi iskoristili djecu na ovaj način, zbog čega stručnjaci upozoravaju koliko je sexting zapravo prisutan kao oblik seksualnog nasilja i iskorištavanja djece i mladih. I zato se redovito naglašava roditeljima da svakodnevno provjeravaju što njihova djeca rade na mobitelima, s kime se dopisuju, s kime razgovaraju itd.

Pročitajte članak portala Zadovoljna.hr “Zašto muškarci šalju gole fotografije ženama na društvenim mrežama?“.

Kako prepoznati digitalnu depresiju?

Osoba osjeća da je depresivna kada procjenjuje da joj je takvoj kakva jest nemoguće živjeti u svijetu takvom kakav jest, da je nemoguće bilo što promijeniti i stoga se oprašta od života.

Zbog toga prema sebi usmjerava destruktivnost, odnosno potrebu za samouništenjem (autodestruktivna ponašanja).

Simptomi depresije se mogu pojaviti bilo kada, a mogu se kretati u rasponu od blagih raspoloženja tuge do teškog depresivnog poremećaja. Mogu se smanjiti, ali i ponovo javljati u težem i neugodnijem obliku, trajati od nekoliko dana do nekoliko godina, javljati se samostalno ili istovremeno sa simptomima drugih poremećaja te biti kao reakcija na neki stresni događaj, ali i bez nekog vanjskog povoda. Neki od simptoma depresije su:

• tjelesni – umor, iscrpljenost, manjak apetita, problemi spavanja, glavobolja, mišićna slabost, bolovi u leđima
• kognitivni – beznadnost, bespomoćnost, pesimizam, poteškoće s pažnjom i koncentracijom, problemi s pamćenjem, manjak interesa
• emocionalni – izražena tuga, osjećaj praznine, razdražljivost, osjećaj krivnje, sniženo raspoloženje, impulzivnost, samokritičnost
• bihevioralni – otuđivanje, zanemarivanje, odbačenost, usporenost, psihomotorni nemir.

Ponašanje u virtualnom svijetu značajno se razlikuje od onoga u stvarnom svijetu. Komunikacija se sastoji od brojnih skraćenica, videozapisa, emotikona, glasovnih poruka i brojnih drugih načina kojima nastojimo izraziti što mislimo, osjećamo, želimo i trebamo.

Prikrivanje iskrenih namjera je sve jednostavnije, a prekomjerno analiziranje tuđih sve prisutnije. Izostajanje neverbalne komunikacije na koju prema svim istraživanjima odlazi 90 % važnosti u prijenosu poruke je potpuno zanemareno, a fizički kontakt licem u lice pada u drugi plan.

Digitalna depresija – kako pomoći?

Prvi korak u pomoći osobi koja je razvila problem digitalne depresije je razumijevanje. Oni koji nikad nisu “zapeli” u virtualnom svijetu teško će moći shvatiti one koji jesu i koji ne znaju u tome svemu pronaći izlaz.

Zabranjivanje nije opcija jer se uglavnom dobije kontraefekt, ali educiranje i učenje adekvatnijih načina suočavanja sa stresom koji dolazi iz virtualnog svijeta je nužan. Tehnike i metode ograničavanja vremena i samokontrole na društvenim mrežama su nužne kako bi se osoba zaštitila.

U Hrvatskoj se već godinama održavaju različite vrste edukativnih radionica u odgojno-obrazovnim institucijama s djecom i mladima te s roditeljima i stručnjacima koji rade u tim područjima.

Nastoji se podizati svijest o digitalnoj tehnologiji i njezinom utjecaju na kognitivne, emocionalne i bihevioralne procese, te raditi na zaštiti u području mentalnog zdravlja u kontekstu virtualnog svijeta.

Upravljanje izazovima modernog roditeljstva nije nimalo jednostavno, ali zato je važna edukacija i razmjena iskustava s onima koji su uspjeli doskočiti problemima ovog ubrzanog životnog tempa.

Nismo dobili sveobuhvatne “upute za korištenje” kada je u prodaju pušten prvi pametni telefon i lansirana prva društvena mreža, a čini se da smo trebali jer nam je previše godina trebalo da shvatimo do kojih razmjera u psihofizičkom aspektu problemi mogu ići.

Pročitajte i ove članke:

• Ovisnost o internetu: Mladi su rizična skupina, a narušava psihičko i fizičko zdravlje! Psihologinja otkriva kako je prepoznati
• Sigurnost djece na internetu: Mogu lako postati žrtve! Psihologinja otkriva kako ih zaštititi
• Ovisnost o mobitelu: Narušava fizičko i psihičko zdravlje, a sve je češća kod djece! Psihologinja otkriva kako je prepoznati i kako se liječi.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• depresija
• digitalna depresija
• tehnologija