Pesimizam je jedan od mogućih načina objašnjavanja uzroka različitih događaja, a u psihologiji se takvo tumačenje uzroka naziva eksplanatorni ili atribucijski stil. Kao što postoji pesimizam kao eksplanatorni stil, tako postoji i optimizam, odnosno optimistični eksplanatorni stil.

Iako nam pesimizam sam po sebi ne može biti od velike koristi, neke njegove podvrste mogu biti korisne ako ih znamo koristiti na pravi način. Jedan takav oblik pesimizma naziva se obrambeni pesimizam.

Tko bi rekao da nam bilo kakva vrsta pesimizma, a pogotovo obrambeni pesimizam, može biti od koristi? Za mnoge ljude to je moćno sredstvo u borbi protiv anksioznosti i razočarenja. No, je li uvijek koristan ili postoje slučajevi kada može postati nezdrav i štetan? Saznajte u nastavku članka.

Što je pesimizam?

Pesimizam predstavlja neprestano očekivanje negativnih ishoda te okupaciju negativnim mislima s kojima je zaista teško živjeti. Pesimistični eksplanatorni stil sam po sebi nije koristan, a povezan je s višestrukim opasnostima za mentalno zdravlje djece i odraslih.

Jedna je od tih opasnosti naučena bespomoćnost, koja ima za posljedicu prestanak truda ili potpuno odustajanje te vjerovanje pojedinca da se situacije ne mogu promijeniti, kako u jednoj domeni, tako i u svim ostalim domenama na koje generaliziraju vlastiti neuspjeh.

Također, s vremenom naučenu bespomoćnost može zamijeniti depresivnost te se upravo pesimistični eksplanatorni stil smatra prediktorom depresije.

Pročitajte članak portala Zadovoljna.hr “Utječe na zdravlje: Otkrivena još jedna moguća posljedica negativnog razmišljanja“.

Vrste pesimizma

Obrambeni pesimizam razlikuje se od ostalih vrsta pesimizma, poput dispozicijskog pesimizma ili atribucijskog pesimizma koji također predstavljaju načine tumačenja uzroka situacija koje im se događaju.

Dispozicijski pesimizam se odnosi na opću tendenciju negativnih očekivanja o budućim događajima, dok se atribucijski pesimizam odnosi na to mislite li da su prošli negativni događaji bili uzrokovani unutarnjim, stabilnim i globalnim faktorima (tj. jesu li uzroci događaja podložni promjeni ili se ne mogu s vremenom mijenjati).

Obje vrste pesimizma općenito utječu na ponašanje ljudi u većini situacija. Suprotno tome, obrambeni pesimizam je specifičniji i više usredotočen na proces koji opisuje kako su očekivanja pojedinaca u određenoj situaciji povezana s onim što čine.

Obrambeni pesimizam i druge strategije regulacije emocija i raspoloženja slične su strategijama suočavanja sa stresnim situacijama, samo što se obično ne odnose na način na koji se ljudi obično suočavaju s određenim vanjskim događajima ili krizama (npr. teškom bolešću).

Umjesto toga, usredotočeni su na svakodnevne misli, osjećaje i motivaciju (npr. kako se osoba nosi s osjećajem tjeskobe prije nego što održi govor ili ima javni nastup). Ako pojedinac ima drugačije ciljeve, osjećaje ili poglede u različitim situacijama, to bi moglo značiti da osoba može koristiti obrambeni pesimizam samo u određenim situacijama (npr. situacijama vezanim za posao, ali ne i u socijalnim situacijama itd.).

Što je obrambeni pesimizam?

Obrambeni pesimizam je strategija suočavanja koju ljudi često koriste kako bi upravljali anksioznim stanjima. Oni koji koriste ovu strategiju osjećaju se anksiozno i izvan kontrole dok razmišljaju o situacijama koje ih čekaju u budućnosti. Kao odgovor na te osjećaje, postavljaju pesimistična očekivanja o tome kako bi se stvari mogle razvijati.

Razmišljanje o stvarima koje mogu poći po zlu pomaže takvim pojedincima da se usredotoče na ono što mogu učiniti kako bi spriječili katastrofu koju su pretpostavili. Obrambeni pesimizam je strategija koja, sprječavajući anksioznost, ometa ljude u onome što žele postići neprestano im namećući negativne i disfunkcionalne misli. Međutim, ovo je jedna od strategija koja im ipak i pomaže podnijeti vlastite emocije u svakodnevnom životu.

Osim što imate popis svega što može poći po zlu, točno zamišljate kako nećete uspjeti i kako ćete zasigurno pogriješiti i propasti u ostvarenju svojeg nauma. Tako uništavate svaku nadu u vlastiti uspjeh, ali svejedno pokušate. Zašto ljudi to rade?

Odgovor je prilično jednostavan. Naime, neke situacije u životu su doista izvan naše kontrole, zbog čega nam je teško prihvatiti da je ishod nepoznat i nejasan. Stoga, stvaramo sve moguće živopisne ishode kako bismo se pripremili na najgore i kako bismo znali reagirati kada se to “najgore” zaista i dogodi.

Budući da ste zamislili sve loše stvari koje se mogu dogoditi, one vas neće izbaciti iz ravnoteže kada se zaista dogode jer ste ih već pretpostavili. Osim toga, ako se umjesto toga dogodi nešto pozitivno, u tome uživate u najvećoj mjeri zato što uopće niste očekivali da će se dogoditi išta dobro i pozitivno pa je i najmanja sreća bolja od onoga što ste očekivali, a ujedno je i percipirate većom jer joj se niste nadali.

Postavljanjem vrlo niskih očekivanja stvarate situaciju u kojoj minimalan uspjeh predstavlja vrlo ugodno iznenađenje. U međuvremenu se pripremate za ono najgore, što znači da postajete spremni na sve što se može dogoditi. Ako se dogodi nešto loše, već znate kako ćete se nositi s tim. Ako to ne uspije, lako ćete proći kroz situaciju koja vas je zadesila.

Obrambeni pesimizam kao obrana od tjeskobe

Obrambeni pesimizam je obrana od tjeskobnih i anksioznih stanja. Usredotočujući se na ono najgore što se u nekoj situaciji (npr. javni nastup) moglo dogoditi, prestajete se brinuti zbog toga. S druge strane, ako ste sigurni da ćete uspjeti, nema potrebe ulagati puno emocija u pokušaj uspjeha, zato što tjeskobi u takvim situacijama nema mjesta.

Bez simptoma anksioznosti (kao što su crvenjenje, gubitak koncentracije, problemi s disanjem, vrtoglavica, mučnina, znojenje itd.), osoba se puno bolje osjeća, a ujedno je i njezina izvedba uspješnija. Kada se sve to uzme u obzir, zaista ima smisla zašto ljudi koriste obrambeni pesimizam, a zapravo se brane od emocionalnih osjećaja i fizičkih reakcija koji im u određenom trenutku mogu narušiti izvedbu i pozitivno raspoloženje.

Kako djeluje obrambeni pesimizam?

Uzmimo za primjer studente koji su zabrinuti zbog ispita. Studenti koji koriste obrambeni pesimizam vjerojatno će sebe uvjeriti da će na testu imati loše rezultate. Obrambeni pesimist će si zamisliti najteža pitanja na ispitu koja se odnose na nejasne činjenice ili će sebe uvjeriti da će sve zaboraviti čim ugleda prvo pitanje.

Ovo negativno razmišljanje pomaže onima koji koriste obrambeni pesimizam da shvate što trebaju učiniti kako bi spriječili da se loše stvari koje su zamislili zapravo ne dogode u stvarnosti. To obrambene pesimiste uspijeva usredotočiti na akciju umjesto na svoje tjeskobne osjećaje, a budući da je postupak koji su si zamislili u glavi obično detaljan i specifičan, on funkcionira kao vodič za planiranje učinkovite akcije.

Potencijalno zastrašujući ciljevi (npr. “Dobro ćeš riješiti zadatke na jako teškom ispitu.”) razbijaju se u manje, konkretne korake (npr. “Pripremi sve potrebne materijale i formule prije testa.”) koji su manje zastrašujući i lakši za ostvarivanje. Obrambeni pesimizam sličan je nekim tehnikama koje terapeuti i klinički psiholozi koriste kako bi pomogli anksioznim pojedincima i onima koje muče odugovlačenje ili nedostatak motivacije.

Obrambeni pesimizam i strateški optimizam – koja je razlika?

Većina istraživanja obrambenog pesimizma suprotstavlja ga strategiji koja se zove strateški optimizam. Strateški optimizam obično koriste ljudi koji se ne osjećaju anksiozno. Ti pojedinci postavljaju visoka očekivanja i aktivno izbjegavaju razmišljati o onom lošem što bi se moglo dogoditi u nadolazećoj situaciji.

Provedeno je nekoliko studija u kojima se uspoređuju obrambeni pesimizam i strateški optimizam, a većina pokazuje da obje strategije djeluju dobro kada se koriste u odgovarajućim situacijama. Neki uvjeti, međutim, olakšavaju korištenje obrambenog pesimizma, ali ometaju strateški optimizam, dok je u nekim situacijama obrnuto.

Obrambeni pesimizam pokazuje kako su ljudi sposobni razviti učinkovite načine upravljanja svojom anksioznošću tako da to ne ometa njihovu izvedbu. To također podrazumijeva da postoje mnogi putovi koje pojedinci mogu izabrati kako bi ostvarili uspjeh. Obrambeni pesimizam pokazuje da postoje mnoge varijable koje mogu utjecati na prednosti i nedostatke ove strategije, ali i to da nijedna strategija nije univerzalna i učinkovita u svim situacijama.

Prednosti i nedostaci obrambenog pesimizma

Obrambeni pesimizam ima nekoliko prednosti i nedostataka, ali ako ga pravilno koristite, može vam smanjiti stres i povećati šanse za uspjeh. Prednosti obrambenog pesimizma su:

• smanjenje anksioznosti
• povećanje kontrole nad situacijom
• korištenje negativnog samogovora za povećanje uspješnosti
• prihvaćanje vlastitih osjećaja
• izradba boljih planova za izbjegavanje neuspjeha.

Međutim, obrambeni pesimizam može biti i štetan, posebno ako ga koristite u svim životnim situacijama. Sljedećih nekoliko nedostataka također trebate uzeti u obzir:

• živciranje drugih vlastitom negativnošću
• terapija za poboljšanje raspoloženja vam neće pomoći
• trebate previše vremena kako biste osmislili planove za sve moguće negativne ishode
• kod odlučivanja za određene stvari previše odugovlačite
• nemogućnost doživljavanja pozitivnih emocija zbog stalne okupacije negativnim mislima.

Ako obrambeni pesimizam vježbate na pravi način, ne biste trebali imati problema s njegovim nedostacima. Međutim, postoje ljudi koji potpuno dopuste pesimizmu da ih preplavi, posebno kada upadnu u nevolje.

Pročitajte i ove članke:

• Negativne misli: Jeste li znali da je čak 80 % naših misli negativno? Psihologinja otkriva zašto je to tako i što učiniti
• Ruminacija: Stalno upadate u začarani krug negativnih misli? Psihologinja objašnjava zašto je to opasno i kako izaći iz njega
• Simptomi depresije: Svaki znak treba ozbiljno shvatiti! Evo koji su i što učiniti ako sumnjate da imate depresiju.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• obrambeni pesimizam
• pesimizam
• vrste pesimizma