Relaps bolesti (lat. relapsus – ponovno padanje, povratak) označava ponovnu pojavu simptoma ili znakova bolesti nakon što je ona prethodno bila u remisiji, mirnoj fazi.

Drugim riječima, relaps znači da se bolest ponovno aktivirala, bilo zbog unutarnjih procesa u tijelu, bilo zbog vanjskih čimbenika poput stresa, infekcija, promjena terapije ili načina života. Važno je razlikovati:

• relaps – ponovno javljanje bolesti nakon poboljšanja
• recidiv – povratak bolesti nakon prividnog izlječenja
• refrakternost – bolest ne reagira na terapiju, ali nije nužno i u pogoršanju.

Tijek mnogih kroničnih i malignih bolesti ne odvija se ravnomjerno. Nakon razdoblja poboljšanja ili potpune remisije bolest se može ponovno aktivirati – tada govorimo o relapsu. Relaps bolesti može biti iznenadan, blag ili težak, a njegovo prepoznavanje na vrijeme ključno je za uspješno liječenje i sprječavanje komplikacija.

Relaps – značenje

Relaps se prepoznaje kombinacijom kliničkih znakova, subjektivnih simptoma i dijagnostičkih testova. Ovisno o bolesti, može uključivati:

• povratak ranijih simptoma (npr. bol, umor, upala, osip, povraćanje, slabost)
• laboratorijske promjene (povišeni upalni markeri, promjene u krvnoj slici, porast specifičnih biomarkera)
• radiološke ili slikovne promjene (npr. nova upalna žarišta, lezije, infiltrati)
• specifične funkcionalne promjene (pad plućne funkcije, pogoršanje neurološkog statusa itd.).

Relaps je česta pojava kod kroničnih, autoimunih, upalnih, neuroloških i malignih bolesti. Neki od najpoznatijih primjera su:

• multipla skleroza (MS) – relaps se očituje pojavom novih neuroloških simptoma (npr. gubitak vida, slabost, trnci) koji traju više od 24 sata
• upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) – relaps znači ponovno javljanje bolova u trbuhu, proljeva, krvi u stolici i povišene temperature nakon razdoblja smirenja bolesti
• psorijaza i psorijatični artritis – nakon poboljšanja kožne promjene ili bolovi u zglobovima mogu se ponovno pojaviti, često pod utjecajem stresa ili infekcija
• reumatoidni artritis – relaps se prepoznaje po povratku bolnih, otečenih zglobova i jutarnje ukočenosti
• maligne bolesti (npr. leukemija, limfom, rak dojke) – relaps označava povratak tumorskih stanica nakon remisije; može biti lokalni (na istom mjestu) ili metastatski
• depresija i druge psihijatrijske bolesti – nakon poboljšanja ponovno se javljaju simptomi tjeskobe, bezvoljnosti, poremećaja spavanja i raspoloženja
• infektivne bolesti (npr. tuberkuloza, hepatitis B/C) – relaps se javlja kada se infekcija ponovno aktivira nakon što je bila prividno pod kontrolom.

Relaps bolesti – uzroci i čimbenici koji ga potiču

Relaps može biti potaknut raznim unutarnjim i vanjskim utjecajima:

• prekid ili neredovito uzimanje terapije
• stres, fizički ili emocionalni
• infekcije (npr. virusne ili bakterijske)
• hormonalne promjene
• loša prehrana, manjak sna, iscrpljenost
• alkohol, pušenje ili druge štetne navike
• nepridržavanje preporuka liječnika.

U nekim bolestima relaps je dio prirodnog tijeka bolesti i nije uvijek moguće potpuno ga spriječiti – ali se može ublažiti i rano prepoznati.

Relaps bolesti – kako se nositi s njime?

Evo savjeta:

• rano prepoznavanje i reagiranje – što se ranije prepozna relaps, lakše ga je staviti pod kontrolu; važno je odmah kontaktirati liječnika kod pojave poznatih simptoma
• pridržavanje terapije – ne prekidati lijekove na svoju ruku, čak ni kad je bolest u remisiji; kontinuirana terapija pomaže spriječiti ponovnu aktivaciju
• upravljanje stresom – tehnike relaksacije, meditacija, disanje, psihološko savjetovanje ili podrška obitelji i prijatelja mogu smanjiti rizik od relapsa
• redovite kontrole – praćenje laboratorijskih nalaza i kliničkog stanja omogućava rano otkrivanje relapsa i prilagodbu terapije
• psihološka podrška – relaps može izazvati osjećaj razočaranja i straha; važno je prihvatiti da je povrat bolesti dio kroničnog tijeka i da ne znači neuspjeh; uz stručnu pomoć i podršku moguće je ponovno stabilizirati stanje
• uravnotežena prehrana bogata antioksidansima i vlaknima
• redovita tjelesna aktivnost u skladu s mogućnostima
• dovoljno sna i odmora
• prestanak pušenja i umjeren unos alkohola.

Neki ljudi osjećaju želju za dobivanjem drugog mišljenja kada odlučuju o liječenju recidiva. To je razumljivo jer tražite uvjeravanje da činite sve što je moguće kako biste dobili najbolje i najučinkovitije liječenje.

Ako želite zatražiti drugo mišljenje, trebali biste o toj opciji razgovarati sa svojim zdravstvenim timom kako bi mogli pružiti detaljan i točan sažetak prethodne terapije onima koji daju drugo mišljenje.

Mnoge obitelji također razmatraju komplementarne ili alternativne terapije u kontekstu recidiva. Ponovno je važno o tome razgovarati sa svojim zdravstvenim timom.

Pročitajte i ove članke:

• Regresija bolesti: Što znači kad to piše na nalazu?
• Popis kroničnih bolesti: Ovo su glavni uzroci smrtnosti
• Osjećate da vas liječnik ne sluša? Evo kako potražiti drugo mišljenje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Zdravlje dojki: Što smo na Zdravljaku naučili o važnosti radiološke dijagnostike i zašto je strah naš najveći neprijatelj?

• Nova Studio
• 2 min čitanja

• relaps - značenje
• relaps bolesti