Pojmovi “regresija bolesti” i “progresija bolesti” često se koriste u medicini, ali znače različite stvari ovisno o kontekstu (infekcije, kronične bolesti, onkološka stanja). Što je regresija bolesti? U nastavku je navedeno nekoliko pojmova koji se koriste u medicinskom žargonu vezano uz tijek bolesti (regresija – značenje u medicini):

• bolest u regresiji – smanjenje opsega bolesti ili povlačenje patološkog procesa – manja veličina tumora, redukcija upalnog infiltrata, povrat funkcije organa
• progresija bolesti – povećanje obima ili pogoršanje bolesti – rast tumora, širenje upale, pogoršanje funkcije organa
• remisija – privremeno ili trajno smanjenje znakova i simptoma bolesti; može biti parcijalna ili kompletna (nije isto što i definitivno “izlječenje”)
• stabilna bolest – nema značajnije progresije niti regresije
• relaps/recidiv – bolest se vraća nakon razdoblja poboljšanja.

Evo kako se “mjere” regresija i progresija:

• kliničkim parametrima – subjektivni simptomi (bol, kašalj, dispneja), objektivni znakovi (temperatura, saturacija)
• funkcijskim testovima – primjerice, spirometrija za pluća, eGFR za bubrege, LVEF za srce
• laboratorijskim vrijednostima i markerima – upalni markeri, tumor-markeri, biomarkere organa (primjerice, kreatinin, AST/ALT)
• slikovnim metodama – RTG/CT/MRI/PET – kvantitativno mjerenje volumena lezije ili kvalitativne promjene (primjerice, “ground-glass“, konsolidacija).

Što znači progresija ili regresija bolesti u određenim skupinama bolesti?

Kod onkoloških bolesti regresija i progresija znače sljedeće:

• regresija = smanjenje tumorske mase (nalaz u regresiji)
• remisija = potpuni nestanak dokaza bolesti
• progresija = rast/pojava novih lezija
• što očekivati – terapije (kirurgija, kemoterapija, ciljane terapije, imunoterapija) mogu izazvati potpuni odgovor, parcijalni odgovor ili samo stabilizaciju bolesti; neke moderne imunoterapije dovode do dugo održivih regresija i dugih razdoblja bez progresije, iako potpuni “oporavak” nije uvijek zajamčen; radiološke kontrole i praćenje po rasporedu (ovisno o tipu tumora i terapiji), i spremnost na prelazak na sljedeću liniju terapije kod dokazane progresije.

Kod kardiovaskularnih bolesti (ateroskleroze) situacija je sljedeća:

• mogućnost regresije – intenzivno snižavanje LDL-kolesterola (statini + PCSK9 inhibitori) dokazano smanjuje ateromske ploče i može dovesti do njihove regresije kod određenih pacijenata, što je dokumentirano u randomiziranim studijama; to znači da se pod pravim terapijskim intenzitetom i kontrolom rizika može postići smanjenje ateromatozne mase
• što očekivati – usporavanje napredovanja bolesti i smanjenje kardiovaskularnih događaja; potpuna “normalizacija” arterija rijetko je realna, ali klinički značajna regresija je moguća.

Kod kronične bubrežne bolesti (KBB):

• progresija i kako je zaustaviti – nove terapije (SGLT2 inhibitori kao dapagliflozin) pokazale su da usporavaju progresiju KBB i smanjuju rizik od terminalne bolesti bubrega i kardiovaskularnih događaja u velikim studijama; to znači da se napredovanje bubrežnog oštećenja može značajno ublažiti ako se primijene odgovarajuće terapije i kontroliraju rizici (tlak, proteinurija, šećer)
• što očekivati – usporavanje pada eGFR; potpuni oporavak funkcije u većini slučajeva nije moguć ako je oštećenje daleko uznapredovalo, ali rani stadiji reagiraju bolje.

Kod kroničnih plućnih bolesti (primjerice, KOPB i emfizem):

• regresija – strukturne promjene kao što su destrukcija alveola u emfizemu su uglavnom ireverzibilne; međutim, prestanak pušenja značajno usporava progresiju bolesti, smanjuje egzacerbacije i poboljšava prognozu – stoga, prestanak pušenja ima najveći utjecaj na prirodni tijek KOPB-a
• što očekivati – simptomi i funkcija mogu se poboljšati (pogotovo ako se rano intervenira), ali potpuna obnova izgubljenog parenhima rijetko je moguća.

Kod infekcija i upala:

• regresija je u mnogim akutnim bakterijskim ili virusnim infekcijama očekivana uz odgovarajuću terapiju (antibiotici, antivirusni lijekovi) ili imunosni odgovor domaćina; progresija nastaje ako se infekcija ne liječi, ako je prisutna imunosupresija ili ako mikroorganizam uzrokuje težu patološku reakciju (npr. sepsa i višeorgansko zatajenje)
• što očekivati – ubrzano poboljšanje s adekvatnom terapijom; kod kroničnih infekcija (primjerice, TBC, HIV bez terapije) moguća je dugotrajna progresija bez regresije.

Što utječe na regresiju ili progresiju?

Regresija može biti uzrokovana:

• direktnim učinkom terapije (citotoksični učinak, ciljane molekule, uklanjanje fokusa bolesti)
• snažnim imunološkim odgovorom (primjerice, kod nekih tumora ili infekcija)
• uklanjanjem agensa/stimulusa (primjerice, prestanak pušenja).

Progresija često uključuje:

• nastanak novih genetskih/epigenetskih promjena (tumorska klonalna evolucija)
• kroničnu upalu koja potiče ožiljke i fibrozu
• neadekvatnu kontrolu rizičnih čimbenika (primjerice, hipertenzija i nastavak pušenja)
• imunosnu disfunkciju ili mikrookruženje koje pogoduje širenju bolesti.

Kako se upravlja progresijom bolesti i kako poticati regresiju bolesti?

Evo kako poticati regresiju bolesti:

• rani dijagnostički koraci – što se prije postavi dijagnoza, više je opcija za obustavu ili preokretanje procesa
• ciljana terapija prema bolesti – primijeniti dokazane mjere (primjerice, intenzivno snižavanje LDL u aterosklerozi, SGLT2 u CKD, antimikrobna terapija pri infekciji, kemoterapija/imunoterapija u onkologiji prema smjernicama)
• kontrola rizičnih čimbenika – pušenje, hipertenzija, nezdrava prehrana, šećerna bolest, sedentarni način života
• redovito praćenje i prilagodba terapije – funkcionalne pretrage, laboratoriji i slikovni prikazi prema rasporedu; u onkologiji striktno praćenje po protokolu
• konzultacije i multidisciplinarni pristup – kardiolog, nefrolog, pulmolog, onkolog, fizijatar, nutricionist i psiholog po potrebi
• opcije kad dođe do progresije – pojačavanje ili izmjena terapije, uključivanje u klinička ispitivanja, palijativna skrb ako je cilj ublažavanje simptoma.

Očekivanja u tijeku bolesti su sljedeća:

• ne očekivati trajno “izlječenje” kada se govori o regresiji – povlačenje bolesti je moguće, ali često zahtijeva trajnu terapiju i praćenje
• progresija ne znači uvijek lošu krajnju prognozu – ponekad se može usporiti ili kontrolirati drugim terapijama
• važnost suradnje pacijenta – pridržavanje terapije, promjena životnih navika i redovni pregledi dramatično utječu na ishod
• emocionalni aspekt – progresija bolesti može biti izvor stresa i straha – podrška, informiranje i planiranje daljnjih koraka smanjuju anksioznost i poboljšavaju suradnju.

Pročitajte i ove članke:

• Studija otkrila što povećava rizik od razvoja bolesti, a to nisu uvijek geni
• Ove riječi vam liječnik nikad ne bi trebao reći!
• Osjećate da vas liječnik ne sluša? Evo kako potražiti drugo mišljenje.

• bolest u regresiji
• nalaz u regresiji
• potpuna regresija - značenje
• progresija bolesti
• regresija - značenje u medicini
• regresija bolesti
• što je regresija bolesti