8 namirnica i pića koja mogu povisiti kortizol

Osim svakodnevnog stresa, na razinu kortizola mogu utjecati i određene namirnice te pića

Kortizol je poznat kao “hormon stresa“, no njegova uloga u organizmu mnogo je složenija. Pomaže tijelu da se nosi sa stresnim situacijama, regulira metabolizam, krvni tlak i razinu šećera u krvi.

Međutim, kada je kortizol dugotrajno povišen, može povećati rizik od debljanja, inzulinske rezistencije, visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti.

Osim svakodnevnog stresa, na razinu kortizola mogu utjecati i određene namirnice te pića. U nastavku otkrivamo koje su to i kako možete smanjiti njihov učinak.

1. Kava i druga pića s kofeinom

Jutarnja šalica kave mnogima je neizostavan dio dana, no kofein može privremeno povećati razinu kortizola. Djeluje tako da blokira receptore za adenozintvar koja potiče osjećaj umora – zbog čega se osjećate budnije.

Istodobno se potiče otpuštanje hormona poput adrenalina i kortizola.

Prema istraživanju objavljenom 2025. godine, najveći porast kortizola zabilježen je nakon konzumacije kave, dok su energetski napitci i gazirana pića imali nešto manji učinak. Čaj je pokazao najmanji porast razine kortizola među napitcima koji sadrže kofein.

2. Dodani šećeri

Slatkiši, kolači, sladoled i drugi proizvodi s dodanim šećerom mogu potaknuti lučenje kortizola. Razlog je nagli porast razine glukoze u krvi nakon njihove konzumacije. Takve oscilacije predstavljaju svojevrsni stres za organizam, koji kao odgovor može povećati proizvodnju kortizola.

Slatkiši, kolači, sladoled i drugi proizvodi s dodanim šećerom mogu potaknuti lučenje kortizola
FOTO: Shutterstock

3. Voćni sokovi

Iako se prirodni šećeri smatraju boljim izborom od dodanih, voćni sokovi sadrže velike količine šećera u koncentriranom obliku, bez vlakana koja usporavaju njegovu apsorpciju.

Jedno manje istraživanje pokazalo je da je konzumacija soka od grožđa izazvala značajan porast razine kortizola, što upućuje na to da ni prirodni šećeri nisu potpuno bez utjecaja kada ih unosite u većim količinama.

4. Rafinirane žitarice

Bijeli kruh, bijela riža, obična tjestenina, peciva i mnoge vrste žitarica za doručak pripadaju rafiniranim žitaricama. Tijekom prerade uklanjaju se vlakna, zbog čega takve namirnice brže povisuju razinu šećera u krvi, a time mogu potaknuti i povećanje kortizola.

Ako želite smanjiti taj učinak, birajte cjelovite žitarice ili rafinirane proizvode kombinirajte s namirnicama bogatim vlaknima ili proteinima.

5. Obilni i visokokalorični obroci

Nije važna samo vrsta hrane nego i količina. Konzumacija vrlo obilnog obroka u kratkom vremenu može predstavljati dodatno opterećenje za organizam.

U jednom istraživanju sudionici koji su u svega 15 minuta pojeli obrok od približno 2.000 kalorija imali su značajno višu razinu kortizola nakon obroka. Zbog toga stručnjaci preporučuju umjerenije porcije i sporije jedenje.

6. Hrana bogata mastima

Prehrana koja obiluje crvenim mesom, prženom hranom i punomasnim mliječnim proizvodima povezuje se s višim razinama kortizola.

Pretjeran unos takvih namirnica može potaknuti kronične upalne procese u organizmu, koji dugoročno mogu narušiti regulaciju hormona stresa.

osobe koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu prijavljuju i višu razinu stresa
FOTO: Shutterstock

7. Ultraprerađena hrana

Čips, suhomesnati proizvodi, gazirana pića i druga ultraprerađena hrana često sadrže velike količine šećera, soli, aditiva i konzervansa.

Takva prehrana može povećati upalu i izazvati nagle promjene razine šećera u krvi, što dodatno opterećuje organizam i može pridonijeti povišenom kortizolu. Neka istraživanja također pokazuju da osobe koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu prijavljuju i višu razinu stresa.

8. Alkohol

Alkoholna pića, uključujući vino, pivo i žestoka pića, također mogu povećati razinu kortizola. Istraživanja pokazuju da čak i umjerena konzumacija može potaknuti lučenje ovog hormona, dok je učinak još izraženiji kod prekomjernog pijenja.

Razlog je dodatno opterećenje jetre, koja mora intenzivno razgrađivati alkohol, što organizam doživljava kao stres.


Što možete učiniti?

Potpuno izbjegavanje ovih namirnica najčešće nije potrebno, ali umjerenost može pomoći u održavanju stabilnije razine kortizola. Korisno je birati cjelovite namirnice, ograničiti unos dodanog šećera i ultraprerađene hrane, jesti polako te paziti na veličinu obroka.

Također, dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i učinkovito upravljanje stresom imaju jednako važnu ulogu u održavanju hormonalne ravnoteže.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Manian, C. (2026). 8 Cortisol-Triggering Foods and Drinks That Could Be Raising Your Stress LevelsHealth.
  2. Kaur, J. i sur. (2025). Physiology, cortisol. StatPearls: StatPearls.
  3. Arroyo Tardio, P. i sur. (2023). Food-induced cortisol secretion is comparable in lean and obese male subjects. Endocrine Connections, 12(7): e230126.
  4. Lopes Cortes, M. i sur. (2021). Unhealthy Food and Psychological Stress: The Association between Ultra-Processed Food Consumption and Perceived Stress in Working-Class Young Adults. Int. J. Environ. Res. Public Health, 18: 3863.
  5. Yang, J. H. i sur. (2021). Association between Alcohol Consumption and Serum Cortisol Levels: a Mendelian Randomization Study. J. Korean Med. Sci., 36(30): e195.
  6. Zänkert, S. i sur. (2020). Effect of sugar administration on cortisol responses to acute psychosocial stress. Psychoneuroendocrinology, 115: 104607.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu