Angina ili angina pectoris je stanje kojim se nazivaju bolovi koji nastaju kada mišić srca (privremeno) ostane bez kisika. Arterije koje srce opskrbljuju krvlju (koronarne arterije), mogu obično zadovoljiti i povećanu potrebu, ali je ta sposobnost ograničena kod osoba koje imaju neke od koronarnih oboljenja. 

U takvim okolnostima opskrba srca kisikom može biti dovoljna za neke aktivnosti, ali nedovoljna kad tjelesna aktivnost postane intenzivna. Ponekad i velike temperaturne razlike ili jako uzbuđenje može dovesti do povećane potrebe, iznad praga arterijskih mogućnosti. 

Kada se čovjek prestane baviti nekom aktivnošću ili naporno ”raspoloženje” splasne – bolovi nestaju. 

Ovisno o obliku, težini, učestalosti simptoma i razini aktivnosti koja ubrzava nelagodu, razlikujemo tri vrste angine pektoris:

• Stabilna angina javlja se kod fizičkih napora, a nekada je dovoljno i malo brže hodanje da bi došlo do pojave boli ili nelagode. Njezini simptomi obično traju do 15 minuta, a povlače se nakon prestanka aktivnosti ili uzimanja lijekova (Nitroglicerin). Ujedno se radi o najčešćem obliku angine. Prilikom ove vrste angine ne dolazi do nekroze (odumiranja) miokarda (mišićnog tkiva srca) jer ishemija (smanjen dotok krvi) ne traje dugo. 
• Nestabilna angina (ili predinfarktno stanje) nastaje zbog naglog suženja koronarne arterije. Njezini simptomi se, za razliku od stabilne angine, javljaju u stanju mirovanja, obično su dužeg i intenzivnijeg trajanja i često su nepredvidljivi. Bol je obično jača nego kod ostalih oblika angine te se ima tendenciju pojačavati. Nestabilnu anginu treba znati prepoznati i bolesnika hitno uputiti u bolnicu, s obzirom na postojeći rizik od infarkta. Ovo je ujedno i najopasniji od tri oblika angine. 
• Prinzmetalova angina pektoris (varijantna) – ateroskleroza je mala, a ishemija nastaje zbog spazma (stezanja) koronarnih krvnih žila. Često se javlja u isto doba dana, a bol nije intenzivna. Nema nekroze (odumiranja) miokarda.

Angina pektoris – uzroci

Postoji više mogućih uzročnika angine pektoris, a uz to, oni često djeluju istodobno:

• bolest koronarnih arterija – ateroskleroza,
• aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju povećani dotok krvi u srce ili uzrokuju stezanje koronarne arterije (stres, fizička aktivnost, teži obroci, emocionalni stres, izloženost hladnoći i slično),
• bolesti srčanih zalistaka,
• zatajenje srca,
• poremećeni srčani ritam.

Faktori rizika su:

• pušenje,
• visoke vrijednosti kolesterola u krvi,
• visoki krvni tlak,
• dijabetes,
• koronarne bolesti srca u obitelji,
• nedovoljna tjelesna aktivnost,
• prekomjerna tjelesna težina.

Od angine pektoris češće obolijevaju muškarci u starijoj životnoj dobi. Premda ne postoje točni podaci, s obzirom na to da se mnogi ne obraćaju liječniku zbog te tegobe, a bolesnik obično ne mora boraviti u bolnici.

Kod muškaraca se gotovo uvijek pojavljuje nakon 30. godine i najčešće je posljedica koronarne skleroze. Angina pektoris se kod žena javlja nešto kasnije, ali je najčešći uzrok upravo koronarna skleroza. Pušači kao i pretili ljudi skloniji su angini pektoris. 

Angina pektoris – simptomi

Prvi simptomi angine pektoris javljaju se najčešće kod pacijenata bez zdravstvenih poteškoća, za vrijeme lakših fizičkih aktivnosti, šetnje ili obavljanja nekog posla.

Bol je lokalizirana u području prsnog koša ili ispod prsne kosti i može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, peckanje ili gušenje.  Istovremeno se može javiti znojenje, osjećaj hladnoće i nemogućnost bilo kakvih pokreta.

Osim navedenih simptoma, karakterističnih za anginu, na ovu bolest može ukazivati i bilo koji od sljedećih simptoma:

• kratkoća daha,
• nesvjestica,
• tjeskoba,
• mučnina,
• brz ili nepravilan rad srca,
• blijeda koža.

Angina pektoris – dijagnostika

Dijagnoza angine pektoris se postavlja na temelju:

• anamneze,
• angiografije,
• elektrokardiografije (EKG),
• ergometrije,
• radioskopije.

Angina pektoris – liječenje

Liječenje ovisi o težini simptoma i rezultatima testova koji se rade kako bi se pronašao konkretan uzrok angine pektoris.

Terapija lijekovima uključuje Nitroglicerin, koji izaziva širenje koronarnih arterija i tako dovodi do većeg dotoka krvi i kisika u srce. Tableta Nitroglicerina stavlja se pod jezik i u nekoliko sekundi može zaustaviti napad.

Ako i nakon pet minuta osjećate simptome, uzmite drugu dozu Nitroglicerina. Ako simptomi ne prođu u roku od 15 minuta, nazovite hitnu pomoć. Nitroglicerin se može koristiti i u spreju.

Ostali lijekovi uključuju beta-blokatore, antagoniste kalcijevih kanala i anksiolitike. Kod nekih je bolesnika potrebno propisati i lijekove za kontrolu kolesterola – statine, razine krvnog tlaka i poremećenog srčanog ritma. Za vrijeme napada angine pectoris preporučuje se mirovanje.

Kod pacijenata koji ne reagiraju na terapiju lijekovima, potrebno je operativno liječenje, koje uključuje ugrađivanje aorto-koronarne premosnice ili širenje sužene krvne žile.

Angina pektoris – prirodno liječenje

Prevencija uključuje:

• zdravu i uravnoteženu prehranu,
• svakodnevnu umjerenu fizičku aktivnost,
• izbjegavanje stresnih situacija,
• prestanak pušenja,
• redovite liječničke kontrole.

Kvaliteta života nakon postavljene dijagnoze ovisi o kojem se tipu angine radi, ali jedno je sigurno ”stvari će se promijeniti”, a Vi ćete se na njih morati naviknuti. 

• Nemojte se prepustiti djelovanju angine – premda ćete vrlo brzo spoznati koje su Vam granice, nemojte dopustiti angini da diktira Vašim životom (osim ako liječnik nije preporučio strogo mirovanje), bavite se vježbanjem, ali lakšim tempom, šetajte, istežite se.
• Pokušajte živjeti iz dana u dan životom kakvim ste navikli, ali si nastojte odrediti prioritete. Ako Vam je penjanje po stepenicama i inače predstavljalo veliki problem – vozite se liftom, ako pak nemate lift, onda ćete morati prilagoditi brzinu penjanja svojim mogućnostima. Zapamtite: bitno je koliko ste se umorili, a ne za koliko ste stigli nekamo.
• Ako pušite – odmah prestanite. Pušenje je u ovom slučaju poput ”soli na ranu” jer predstavlja faktor rizika i za sva druga moguća koronarna oboljenja.
• Iz prehrane izbacite: konzerviranu hranu, suhomesnate proizvode, masne sireve, pržena i pohana jela, slatkiše, gazirane napitke i nemojte olako shvaćati konzumaciju soli.
• Povećajte konzumaciju svježeg voća i povrća, integralnih žitarica, badema, oraha, mljevenih sjemenki lana te morskih plodova. 
• Eliminirajte životinjske masti iz prehrane.

Angina pektoris – prehrana

Svima nam je dobro poznato da se prehranom može postići mnogo, jednako je i kada je u pitanju angina pektoris.

Iz svakodnevne prehrane potrebno je izbaciti:

• konzervirane namirnice,
• suhomesnate i slane proizvode.
• masne sireve,
• pržena i pohana jela,
• slatkiše i gazirane napitke te općenito svesti upotrebu soli na minimum.

Nedavna istraživanja pokazala su kako se bolovi angine pektoris mogu pojaviti kao posljedica niske razine antioksidansa u krvi, vitamina C i E, beta-karotena te omega-3 masnih kiselina.

Osobe koje imaju nisku razinu vitamina E u krvi, gotovo su dvostruko izloženije riziku od razvitka angine pektoris. Upravo se radi toga preporučuje konzumacija:

• svježeg voća i povrća,
• integralnih žitarica,
• oraha i badema,
• mljevenih sjemenki lana te
• morske ribe.

Savjetuje se i eliminacija životinjskih masti iz svakodnevne prehrane jer su uglavnom životinjske masti odgovorne za više od 60% slučajeva ateroskleroze. Umjesto životinjskih masti, možete konzumirati nerafinirana ulja poput maslinovog ili lanenog ulja.

Osoba koja boluje od angine pektoris trebala bi konzumirati više namirnica koje obiluju hranjivim tvarima poput proteina i vitamina B-12.

• Svakodnevna konzumacija lanenih sjemenki pomoći će u prevenciji i održavanju zdravlja srca i krvnih žila upravo zbog bogatstva omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline snažno djeluju na smanjivanje lošeg kolesterola. Sjemenke možete dodavati raznim jelima, salatama, umacima i juhama od povrća, ali se pobrinite da su lanene sjemenke prethodno samljevene kako biste ih mogli probaviti.
• Matičnjak – je izvrstan izbor kod bilo kojeg srčanog oboljenja. Čaj od matičnjaka jača srce i čisti krv.
• Sojino mlijeko – pomaže u snižavanju kolesterola u krvi. Preporučena dnevna doza soje kako bi došlo do vidljivog poboljšanja iznosi 25 grama sojinih proteina dnevno. 

• angina pektoris
• aritmija
• ateroskleroza
• bol u prsima
• nestabilna angina
• Prinzmetalova angina pektoris
• pritisak u prsima