Anksiolitici su jedna od najčešće korištenih skupina lijekova u Hrvatskoj, ali i šire. Prema publikaciji Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, potrošnja anksiolitika kontinuirano raste, pri čemu posebno prednjači diazepam, koji se nalazi na šestom mjestu po izvanbolničkoj potrošnji svih lijekova u Hrvatskoj u 2022. godini.

Anksiolitici su lijekovi koji se koriste kod različitih indikacija, no najčešće ih povezujemo s različitim duševnim tegobama. Sami po sebi imaju različite pozitivne učinke, zbog čega ih u praksi učestalo i vidimo.

Međutim, brojne su i potencijalne nuspojave i negativni učinci, zbog čega ih je nužno koristiti isključivo u dogovoru sa svojim liječnikom, a zbog čega u Hrvatskoj ni ne postoji anksiolitik bez recepta. Pritom se posebno ističe adiktivan potencijal anksiolitika, prvenstveno benzodiazepina.

Nerijetko pacijenti nekritički troše navedene lijekove, što ih dovodi de facto u stanje ovisnosti o anksioliticima. Isto tako, tu je i opasnost od moguće zlouporabe.

Anksiolitici – popis

Anksiolitici se međusobno razlikuju po svojim svojstvima, napose po farmakokinetičkim karakteristikama. Najpoznatiji anksiolitici, koji se i najčešće primjenjuju, uključuju diazepam, oksazepam, alprazolam, lorazepam i bromazepam.

Treba istaknuti kako i neki lijekovi iz drugih skupina nerijetko posjeduju anksiolitički učinak. Međutim, u općem izražavanju, najčešće mislimo na navedene benzodiazepine, odnosno derivate istih kada govorimo o anksioliticima.

Najveća razlika između pojedinih benzodiazepina jest u njihovoj već spomenutoj farmakokinetici. Tako se mogu podijeliti u benzodiazepine kratkog, srednjeg i dugog djelovanja. Brzina učinka, kao i ostale farmakokinetičke značajke, uvelike doprinose i adiktivnom potencijalu pojedinih benzodiazepina.

Međutim, treba istaknuti kako, unatoč međusobnim razlikama, praktički svi benzodiazepini mogu dovesti do stvaranja ovisnosti u dugoročnoj i nekontroliranoj primjeni, a razlog tome vjerojatno leži u njihovom zajedničkom mehanizmu djelovanja.

Naime, farmakodinamički gledano, benzodiazepini djeluju na GABA-a receptor (receptor za gama-amino maslačnu kiselinu). Preko navedenog receptora se ostvaruju inhibitorni učinci u središnjem živčanom sustavu. Drugim riječima, gama-aminomaslačna kiselina vezanjem za GABA-a receptor djeluje smirujuće na središnji živčani sustav. Benzodiazepini suštinski pojačavaju navedeni učinak.

Iako razlozi adiktivnog učinka benzodiazepina nisu do kraja poznati, prema rezultatima različitih ispitivanja pretpostavlja se da kronično uzimanje benzodiazepina dovodi do disregulacije razine dopamina u području mozga zaduženog za osjećaj nagrade (povećana razina dopamina u mezolimbičnom dopaminskom sustavu mozga).

Dolazi do adaptivnih promjena GABAergičnog sustava, odnosno do tolerancije sve viših doza benzodiazepina i u konačnici do pojave ovisnosti. Zato je potreban oprez pri primjeni ovih lijekova, odnosno nužna je kontrola doziranja i načina korištenja od strane liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika.

Postoje li prirodni anksiolitici?

S obzirom na raširenost i sve veću spoznaju o potencijalno negativnim učincima benzodiazepina, sve češće se u ljekarnama traže prirodni anksiolitici bez recepta.

Prvenstveno treba reći kako se ne mogu uspoređivati lijekovi koji se propisuju na recept od eventualnih biljnih pripravaka. Naime, registrirani lijekovi prolaze velika klinička ispitivanja na temelju kojih se ne saznaje samo o učinku, sigurnosti i potencijalnim nuspojavama, već na temelju kojih se uopće dozvoljava ulazak lijeka na određeno tržište, odnosno u zdravstveni sustav.

U tom smislu, jasno je kako različiti biljni preparati puno lakše dolaze do pacijenata jer se kod istih najčešće samo provjerava sigurnost pri korištenju određenih doza. Dakle, nemoguće je objektivno uspoređivati lijekove i navedene preparate.

Međutim, postoje indicije kako određene biljke i različiti pripravci mogu imati blagotvoran učinak kod nekih indikacija, a u tom smislu mogu i pomoći nekim pacijentima s blažim tegobama.

U moru takvih proizvoda posebno se ističe biljka pasiflora (Passiflora incarnata, L.), koja osim što se tradicionalno koristi za smirenje, prema nekim istraživanjima zaista iskazuje određen povoljan učinak. Ipak, pri korištenju iste je svakako preporuka konzultacija s ljekarnikom ili liječnikom.

Potreban je oprez

Zaključno, anksiolitici, kako je već i naznačeno u ovom članku, imaju brojne pozitivne učinke te ih u tom smislu ne treba demonizirati i označiti ih kao isključivo negativne i nepotrebne lijekove. U određenim indikacijama te pod striktnom kontrolom liječnika sami anksiolitici imaju potencijal pomoći i doprinijeti općem stanju pacijenta, kao i njegovom liječenju.

Međutim, važno je da svatko od nas bude svjestan rizika nekontrolirane i prekomjerne primjene navedenih lijekova. Poznate su potencijalne nuspojave, među kojima se posebno ističe i stvaranje ovisnosti pri dugotrajnom nekritičnom korištenju anksiolitika. Liječnici, farmaceuti i ostali zdravstveni djelatnici ne mogu u potpunosti otkloniti rizik od navedenih nuspojava nakon što se propiše i izda lijek samom pacijentu.

U tom smislu, zbog vlastite dobrobiti i zdravlja, anksiolitike, kao i ostale lijekove treba racionalno koristiti isključivo prema dobivenim preporukama svojeg liječnika.

 Pročitajte i ove članke:

• Anksiozno-depresivni poremećaj: Broj slučajeva raste iz dana u dan! Psihologinja otkriva što ga uzrokuje, koji su simptomi i što učiniti
• Ovisnost o tabletama za smirenje: Dugotrajna i pretjerana upotreba nosi sa sobom ozbiljne posljedice! Evo koji su simptomi i kako se odviknuti od tableta za smirenje
• Moguće je: Pet jednostavnih poteza mogu smanjiti anksioznost.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Broj oboljelih će značajno rasti do 2060.!

Dva rizična faktora za demenciju koja se mogu spriječiti

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• anksiolitici
• anksiolitici - popis
• anksiolitici bez recepta
• anksiolitik bez recepta
• najpoznatiji anksiolitici