Mnogi zdravstveni savjeti prenose se generacijama, iako ih znanstveni dokazi ne podupiru. Od obveznih osam čaša vode dnevno do zabrane plivanja nakon jela, neki od najpoznatijih savjeta zapravo su samo uporni zdravstveni mitovi.

U nastavku otkrivamo što je istina, a što mit kada je riječ o 10 raširenih tvrdnji o zdravlju.

Morate li piti osam čaša vode dnevno?

Pravilo prema kojem biste svaki dan trebali popiti osam čaša vode može biti praktičan podsjetnik, ali ne postoji univerzalna količina koja odgovara svima.

Vaše potrebe za tekućinom ovise o dobi, spolu, tjelesnoj masi, zdravstvenom stanju, razini aktivnosti i temperaturi okoliša.

Međutim, u tu je količinu uključena i voda koju unosite hranom i drugim napitcima. Stoga, ne morate svu potrebnu tekućinu popiti kao običnu vodu.

Možete li se razboljeti samo zato što ste izašli na hladnoću?

Prehladu, gripu i druge respiratorne infekcije ne uzrokuje hladan zrak, nego virusi.

Ipak, hladno i suho vrijeme može pogodovati njihovu širenju. Neki virusi dulje opstaju u takvim uvjetima, dok hladan i suh zrak može oslabiti lokalnu obranu sluznice dišnog sustava. Zimi također više vremena provodite u zatvorenim i slabije prozračenim prostorima, što olakšava prijenos zaraze.

Boravak na hladnoći sam po sebi neće vam izazvati prehladu. Rizik možete smanjiti redovitim pranjem ruku, prozračivanjem prostorija i izbjegavanjem bliskog kontakta s bolesnim osobama.

Je li doručak najvažniji obrok u danu?

Osobe koje redovito doručkuju često imaju kvalitetniju prehranu, a preskakanje doručka u nekim je istraživanjima povezano s nepovoljnijim pokazateljima zdravlja srca, metabolizma, kostiju i mozga.

Međutim, to ne dokazuje da je upravo doručak uzrok boljeg zdravlja niti da je važniji od svakog drugog obroka. Važniji su ukupna kvaliteta prehrane, izbor namirnica i unos nutrijenata tijekom cijelog dana.

Ako ujutro niste gladni, ne morate se prisiljavati na jelo. Ako doručkujete, prednost dajte namirnicama bogatima proteinima, vlaknima i zdravim mastima, umjesto slatkim pekarskim proizvodima i zaslađenim žitaricama.

Trebate li napraviti 10.000 koraka dnevno?

Cilj od 10.000 koraka dnevno nije izvorno nastao na temelju medicinskih istraživanja. Iako je riječ o korisnom i motivirajućem cilju, ne morate dosegnuti baš tu brojku kako biste poboljšali zdravlje.

Sustavni pregled i metaanaliza objavljeni 2025. godine povezali su oko 7.000 koraka dnevno s manjim rizikom od prerane smrti, bolesti srca, dijabetesa tipa 2, demencije, depresije i nekih drugih zdravstvenih problema.

Koristi se mogu pojaviti i pri manjem broju koraka, osobito ako ste prethodno bili vrlo malo aktivni.

Drugim riječima, i povećanje s 2.000 na 4.000 ili 5.000 koraka može biti vrijedno. Više saznajte u članku “Zaboravite 10.000 koraka: Ova brojka spašava živote, a puno je manja!“.

Uzrokuje li pucketanje zglobova artritis?

Pucketanje zglobova prstiju može iritirati ljude oko vas, ali dostupni dokazi ne pokazuju da ono uzrokuje artritis.

Zvuk najvjerojatnije nastaje zbog brzih promjena tlaka i stvaranja plinske šupljine u sinovijalnoj tekućini koja podmazuje zglob. Pucketanje ne troši izravno zglobnu hrskavicu, a istraživanja nisu pokazala da redovita navika narušava funkciju šake.

Ipak, ako pucketanje prati bol, oteklina, zakočenost ili ograničena pokretljivost, obratite se liječniku.

Možete li od cjepiva protiv gripe dobiti gripu?

Standardno cjepivo protiv gripe koje se daje injekcijom sadržava inaktivirani virus ili samo njegove dijelove, pa ne može uzrokovati gripu.

Nakon cijepljenja mogu se pojaviti bol na mjestu uboda, blago povišena temperatura, glavobolja ili bolovi u mišićima. Te su reakcije uglavnom blage i kratkotrajne te nisu isto što i gripa.

Ako se nakon cijepljenja ipak razbolite, moguće je da ste bili izloženi virusu prije nego što se razvila zaštita, za što su obično potrebna približno dva tjedna. Moguće je i da je simptome izazvao neki drugi respiratorni virus. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrđuju da cjepiva protiv gripe ne mogu uzrokovati samu bolest.

Može li čitanje pri slabom svjetlu oštetiti vid?

Čitanje u polumraku može izazvati privremeni zamor očiju, glavobolju, peckanje ili poteškoće s fokusiranjem, ali neće trajno oštetiti vaš vid.

Problemi bi se trebali povući kada odmorite oči ili poboljšate osvjetljenje. Digitalni uređaji također mogu izazvati digitalni zamor očiju, dok večernje izlaganje svjetlosti ekrana može otežati uspavljivanje.

Ako tijekom čitanja često osjećate naprezanje ili primjećujete promjene vida, dogovorite pregled kod oftalmologa ili optometrista.

Morate li nakon jela čekati 30 minuta prije plivanja?

Nema dokaza da plivanje neposredno nakon obroka povećava rizik od utapanja. Američki Crveni križ navodi da nije potrebno čekati određeno vrijeme nakon jela prije ulaska u vodu.

Nakon obilnog obroka možete osjećati punoću, mučninu ili nelagodu, pa vam intenzivno plivanje možda neće odgovarati. Ipak, probava neće “oduzeti” toliko krvi mišićima da biste zbog toga izgubili sposobnost plivanja.

Veću opasnost predstavljaju nedostatak plivačkog iskustva, alkohol, izostanak nadzora djece i nepoznavanje uvjeta u vodi.

Utječe li redoslijed alkoholnih pića na mamurluk?

Poznata izreka prema kojoj ćete izbjeći mamurluk ako pivo popijete prije žestokog pića nema znanstvenu potvrdu.

Na jačinu mamurluka najviše utječu ukupna količina alkohola, brzina pijenja, hidracija, unos hrane, trajanje sna i individualne razlike u metabolizmu. Redoslijed različitih pića pritom nije presudan.

Miješanje pića može otežati praćenje količine koju ste popili, ali mamurluk prvenstveno uzrokuje pretjerana konzumacija alkohola.

Možete li zatrudnjeti tijekom menstruacije?

Vjerojatnost trudnoće tijekom menstruacije obično je manja, ali nije jednaka nuli.

Ovulacija se najčešće događa približno sredinom menstrualnog ciklusa, no njezino vrijeme može varirati. Ako imate kratak ili nepravilan ciklus, ovulacija se može pojaviti ubrzo nakon završetka menstruacije.

Budući da spermiji u ženskom reproduktivnom sustavu mogu preživjeti nekoliko dana, spolni odnos pred kraj menstruacije može dovesti do trudnoće ako ovulacija nastupi ranije nego što ste očekivali.

Ako ne planirate trudnoću, oslonite se na odgovarajuću kontracepciju, a ne na procjenu “sigurnih dana”.

Pročitajte i ove članke:

• 5 “boomerskih” mitova o zdravlju u koje mnogi još uvijek vjeruju, iako ih je znanost odavno opovrgnula
• 6 mitova o prehrani u koje žene još uvijek vjeruju
• 5 zdravstvenih klišeja slavnih koje obični ljudi jednostavno ne mogu podnijeti.

• 10 raširenih tvrdnji o zdravlju
• mitovi o zdravlju

Učitaj više izvora