Zdravlje srca ne utječe samo na krvotok i rizik od kardiovaskularnih bolesti, već i na zdravlje vašeg mozga. Novo istraživanje pokazuje da čak i blage promjene u radu srca, koje još ne uzrokuju simptome zatajenja srca, mogu biti povezane s promjenama u moždanom tkivu odgovornom za pamćenje.

Otkrijte što su znanstvenici otkrili i zašto je briga o srcu važna i za očuvanje kognitivnih sposobnosti.

Zdravlje srca i mozga usko su povezani

Posljednjih godina sve je više znanstvenih dokaza koji potvrđuju povezanost između zdravlja srca i funkcije mozga. Ranija istraživanja pokazala su da osobe s koronarnom bolešću srca, zatajenjem srca ili fibrilacijom atrija imaju veći rizik od razvoja kognitivnih poremećaja i demencije.

Osim toga, čimbenici poput povišenog krvnog tlaka, visokog kolesterola, pretilosti i dijabetesa tipa 2 smatraju se promjenjivim čimbenicima rizika za razvoj demencije. To znači da se njihovim pravodobnim liječenjem i kontrolom može smanjiti rizik od kasnijih problema s pamćenjem i razmišljanjem.

Mogu li promjene u mozgu početi prije zatajenja srca?

Istraživači s Instituta Max Planck za ljudske kognitivne i moždane znanosti u Njemačkoj željeli su odgovoriti upravo na to pitanje.

Voditeljica istraživanja Xia Zhang za Medical News Today ističe da se funkcija srca već rutinski prati tijekom liječničkih pregleda, pa bi bolje razumijevanje veze između srca i mozga moglo pomoći u ranijem prepoznavanju osoba kojima je potrebna dodatna prevencija.

Studija, objavljena u časopisu JNeurosci – The Journal of Neuroscience, pratila je 73 sudionika iz Leipziške studije srca tijekom približno tri i pol godine.

Prosječna dob ispitanika bila je oko 55 godina, a među njima su bile osobe sa zatajenjem srca, ali i one kod kojih zatajenje nije bilo dijagnosticirano, iako su imale sumnju na koronarnu bolest.

I blaga oslabljena funkcija srca ostavlja trag na mozgu

Rezultati istraživanja pokazali su da čak i manje smanjenje sposobnosti srca da učinkovito pumpa krv može predvidjeti kasnije mikroskopske promjene u sivoj tvari mozga. Promjene su uočene upravo u područjima koja imaju važnu ulogu u pamćenju i koja su posebno osjetljiva kod Alzheimerove bolesti.

Istraživanje je također pokazalo da su upravo ove mikroskopske promjene u moždanom tkivu djelomično objasnile zašto su osobe sa slabijom funkcijom srca tijekom vremena imale lošije rezultate na testovima pamćenja.

Ipak, autori naglašavaju da njihovo istraživanje nije dokazalo razvoj Alzheimerove bolesti jer nisu analizirani specifični biomarkeri poput amiloida i tau proteina.

Još nije riječ o novom dijagnostičkom testu

Iako rezultati otvaraju mogućnost ranijeg otkrivanja promjena u mozgu, stručnjaci upozoravaju da ova metoda još nije spremna za svakodnevnu kliničku primjenu.

Mjerenje mikroskopskih promjena u sivoj tvari pokazalo se obećavajućim, ali potrebna su dodatna istraživanja na većem broju ispitanika kako bi se potvrdila njegova pouzdanost.

Buduće studije trebale bi istodobno pratiti rad srca, promjene u mozgu i kognitivne sposobnosti kroz dulje razdoblje te uključiti biomarkere povezane s Alzheimerovom bolešću.

Znanstvenici također žele ispitati može li rano liječenje poremećaja rada srca spriječiti ili usporiti promjene u mozgu i kasniji pad kognitivnih funkcija.

Stručnjaci – briga o srcu znači i brigu o mozgu

Kardiolozi koji nisu sudjelovali u istraživanju smatraju da rezultati dodatno potvrđuju koliko je očuvanje zdravlja srca važno za cijeli organizam.

Prema riječima interventnog kardiologa dr. Cheng-Hana Chena, već je dugo poznato da postoji povezanost između srca i mozga, no moderna istraživanja sve preciznije otkrivaju mehanizme koji stoje iza te veze.

Kardiolog dr. Sheng Fu objašnjava da mozak, poput jetre i bubrega, ovisi o kvalitetnoj opskrbi krvlju. Kada srce ne pumpa dovoljno učinkovito, posljedice se mogu razvijati postupno, ali ih je mnogo teže uočiti nego kod drugih organa.

Iako napredne metode snimanja korištene u ovom istraživanju još nisu dio rutinske medicinske prakse, stručnjaci poručuju da je glavna poruka vrlo jasna – očuvanje zdravlja srca ujedno znači i zaštitu mozga.

Kako možete zaštititi i srce i mozak?

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, ali vrlo važnih navika koje dugoročno smanjuju rizik od bolesti srca i kognitivnog propadanja:

• redovito kontrolirajte krvni tlak
• održavajte vrijednosti kolesterola i šećera u krvi pod kontrolom
• budite tjelesno aktivni
• hranite se uravnoteženo, prema načelima prehrane zdrave za srce
• održavajte zdravu tjelesnu težinu
• liječite poremećaje poput apneje u snu
• izbjegavajte pušenje
• ograničite unos alkohola
• odlazite na redovite preventivne liječničke preglede.

Iako su potrebna dodatna istraživanja, sve više dokaza upućuje na to da zdravlje srca i mozga nije moguće promatrati odvojeno. Upravo zato ulaganje u zdrav način života danas može biti važan korak u očuvanju pamćenja i mentalnih sposobnosti u starijoj dobi.

Pročitajte i ove članke:

• Ovo može smanjiti rizik od demencije kasnije u životu!
• AHA upozorava: Ovih 10 čimbenika povezano je s većim rizikom od demencije
• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše fizioterapeut

Vježbe za limfedem noge: Evo kako potaknuti limfu i ublažiti osjećaj težine

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• demencija
• istraživanje
• kolesterol
• pamćenje
• visoki tlak