Relaps bolesti: Što znači, što je uzrok i kako se nositi s time?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Relaps bolesti (lat. relapsus – ponovno padanje, povratak) označava ponovnu pojavu simptoma ili znakova bolesti nakon što je ona prethodno bila u remisiji, mirnoj fazi.
Drugim riječima, relaps znači da se bolest ponovno aktivirala, bilo zbog unutarnjih procesa u tijelu, bilo zbog vanjskih čimbenika poput stresa, infekcija, promjena terapije ili načina života. Važno je razlikovati:
- relaps – ponovno javljanje bolesti nakon poboljšanja
- recidiv – povratak bolesti nakon prividnog izlječenja
- refrakternost – bolest ne reagira na terapiju, ali nije nužno i u pogoršanju.
Tijek mnogih kroničnih i malignih bolesti ne odvija se ravnomjerno. Nakon razdoblja poboljšanja ili potpune remisije bolest se može ponovno aktivirati – tada govorimo o relapsu. Relaps bolesti može biti iznenadan, blag ili težak, a njegovo prepoznavanje na vrijeme ključno je za uspješno liječenje i sprječavanje komplikacija.
Relaps – značenje
Relaps se prepoznaje kombinacijom kliničkih znakova, subjektivnih simptoma i dijagnostičkih testova. Ovisno o bolesti, može uključivati:
- povratak ranijih simptoma (npr. bol, umor, upala, osip, povraćanje, slabost)
- laboratorijske promjene (povišeni upalni markeri, promjene u krvnoj slici, porast specifičnih biomarkera)
- radiološke ili slikovne promjene (npr. nova upalna žarišta, lezije, infiltrati)
- specifične funkcionalne promjene (pad plućne funkcije, pogoršanje neurološkog statusa itd.).

Relaps je česta pojava kod kroničnih, autoimunih, upalnih, neuroloških i malignih bolesti. Neki od najpoznatijih primjera su:
- multipla skleroza (MS) – relaps se očituje pojavom novih neuroloških simptoma (npr. gubitak vida, slabost, trnci) koji traju više od 24 sata
- upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) – relaps znači ponovno javljanje bolova u trbuhu, proljeva, krvi u stolici i povišene temperature nakon razdoblja smirenja bolesti
- psorijaza i psorijatični artritis – nakon poboljšanja kožne promjene ili bolovi u zglobovima mogu se ponovno pojaviti, često pod utjecajem stresa ili infekcija
- reumatoidni artritis – relaps se prepoznaje po povratku bolnih, otečenih zglobova i jutarnje ukočenosti
- maligne bolesti (npr. leukemija, limfom, rak dojke) – relaps označava povratak tumorskih stanica nakon remisije; može biti lokalni (na istom mjestu) ili metastatski
- depresija i druge psihijatrijske bolesti – nakon poboljšanja ponovno se javljaju simptomi tjeskobe, bezvoljnosti, poremećaja spavanja i raspoloženja
- infektivne bolesti (npr. tuberkuloza, hepatitis B/C) – relaps se javlja kada se infekcija ponovno aktivira nakon što je bila prividno pod kontrolom.
Relaps bolesti – uzroci i čimbenici koji ga potiču
Relaps može biti potaknut raznim unutarnjim i vanjskim utjecajima:
- prekid ili neredovito uzimanje terapije
- stres, fizički ili emocionalni
- infekcije (npr. virusne ili bakterijske)
- hormonalne promjene
- loša prehrana, manjak sna, iscrpljenost
- alkohol, pušenje ili druge štetne navike
- nepridržavanje preporuka liječnika.
U nekim bolestima relaps je dio prirodnog tijeka bolesti i nije uvijek moguće potpuno ga spriječiti – ali se može ublažiti i rano prepoznati.

Relaps bolesti – kako se nositi s njime?
Evo savjeta:
- rano prepoznavanje i reagiranje – što se ranije prepozna relaps, lakše ga je staviti pod kontrolu; važno je odmah kontaktirati liječnika kod pojave poznatih simptoma
- pridržavanje terapije – ne prekidati lijekove na svoju ruku, čak ni kad je bolest u remisiji; kontinuirana terapija pomaže spriječiti ponovnu aktivaciju
- upravljanje stresom – tehnike relaksacije, meditacija, disanje, psihološko savjetovanje ili podrška obitelji i prijatelja mogu smanjiti rizik od relapsa
- redovite kontrole – praćenje laboratorijskih nalaza i kliničkog stanja omogućava rano otkrivanje relapsa i prilagodbu terapije
- psihološka podrška – relaps može izazvati osjećaj razočaranja i straha; važno je prihvatiti da je povrat bolesti dio kroničnog tijeka i da ne znači neuspjeh; uz stručnu pomoć i podršku moguće je ponovno stabilizirati stanje
- uravnotežena prehrana bogata antioksidansima i vlaknima
- redovita tjelesna aktivnost u skladu s mogućnostima
- dovoljno sna i odmora
- prestanak pušenja i umjeren unos alkohola.
Neki ljudi osjećaju želju za dobivanjem drugog mišljenja kada odlučuju o liječenju recidiva. To je razumljivo jer tražite uvjeravanje da činite sve što je moguće kako biste dobili najbolje i najučinkovitije liječenje.
Ako želite zatražiti drugo mišljenje, trebali biste o toj opciji razgovarati sa svojim zdravstvenim timom kako bi mogli pružiti detaljan i točan sažetak prethodne terapije onima koji daju drugo mišljenje.
Mnoge obitelji također razmatraju komplementarne ili alternativne terapije u kontekstu recidiva. Ponovno je važno o tome razgovarati sa svojim zdravstvenim timom.
Pročitajte i ove članke:
- Regresija bolesti: Što znači kad to piše na nalazu?
- Popis kroničnih bolesti: Ovo su glavni uzroci smrtnosti
- Osjećate da vas liječnik ne sluša? Evo kako potražiti drugo mišljenje.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Zdravlje dojki: Što smo na Zdravljaku naučili o važnosti radiološke dijagnostike i zašto je strah naš najveći neprijatelj?
- Nova Studio
- 2 min čitanja
- What Is Cancer Recurrence? (2025). American Cancer Society.
- Relapse or Recurrence. CureSearch.