Atopijski dermatitis je kronična bolest kože. Riječ “dermatitis” označava upalu kože.

Uglavnom dolazi uz druge zdravstvene tegobe kao što su:

• alergijska astma,
• peludna groznica (alergije uz povišenu tjelesnu temperaturu),
• konjunktivitis,
• kolitis.

Atopijski dermatitis najčešće pogađa bebe između 3. i 6. mjeseca te stariju djecu, no može se nastaviti i u starijoj dobi.

Recidivirajuća je kožna bolest praćena svrbežom, odnosno neurodermitisom (crvenilo i suhoća kože uz prisutan jak svrbež).

Točan uzrok atopijskog dermatitisa još je nepoznat, no smatra se kako odgovorni mogu biti geni, bakterije kao što su Staphylococcus aureus te suha i osjetljiva koža, koja nema sposobnost učinkovite regeneracije. Često je upala povezana s povišenim razinama imunoglobulina E (IgE) u serumu.

Isto tako, razni okolišni uvjeti mogu uvelike utjecati na razvoj atopijskog dermatitisa. Najčešće je to alergija na hranu, deterdžente za pranje rublja te osobito na omekšivače.

Točnije, u tijeku nastanka bolesti sudjeluje više genetskih čimbenika i/ili čimbenika iz okoliša.

Na koži se uz crvenilo mogu javiti i mjehurići te kraste od češanja, a u kroničnoj fazi se koža ljušti i zadebljana je.

Simptomi su posebno izraženi kod djece, koja se neprestano češu, nervozna su, loše spavaju i jedu. Crvenilo, vlaženje, stvaranje “ljuskica” na licu, na tjemenu, nogama i rukama te u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u djece.

Roditelje koji imaju dijete s atopijskim dermatitisom teško je utješiti jer dermatitis ozbiljno narušava kvalitetu života, no uz pravilan odabir njege, atopijski dermatitis može se znatno ublažiti.

Atopijski dermatitis kod beba – uzroci

Uzrok nastanka atopijskog dermatitisa nije u potpunosti razjašnjen.

Atopijski dermatitis je definiran kao kombinacija genetskih anomalija, složenih upalnih mehanizama i nepravilnosti u funkcioniranju epiderme (gornjeg/vanjskog sloja kože). 

Atopijski dermatitis može biti nasljedan. Rizik nasljednosti je veći od majke nego od oca. Dokazano je da povijest atopije kod nekog od roditelja doprinosi povećanom riziku razvitka atopije u djece.

Alergije na hranu još uvijek nisu isključene kao potencijalni uzročnici atopijskog dermatitisa. Najproblematičnije namirnice su: mlijeko, jaja, sol, kikiriki, čokolada, gluten i drugi proteini iz žitarica te konzervansi. 

Osim alergena, disbalans hidrolipidne barijere kože (masnoća koja prekriva gornji sloj kože) može doprinijeti razvoju atopijskog dermatitisa, točnije dolazi do ulaska raznih alergena i iritansa pa kod osoba koje imaju problema s alergijskim bolestima to može dovesti do sezonskog pogoršanja stanja kože. Isto tako, postoji mogućnost ulaska i razvoja patogenih bakterija i gljivica. Dolazi do gubitka tekućine kroz epidermu, a kasnije i nastanka upale.

Svrbež mogu uzrokovati brojni faktori poput sredstava za osobnu higijenu, sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu, kontakt s alergenima, prašina, pelud, dlake i perje, klor iz vode za kupanje ili hormoni.

Psihološki stres može uvelike pogoršati simptome atopijskog dermatitisa.

Atopijski dermatitis kod beba – simptomi

Atopijski dermatitis kod beba se češće javlja u visoko razvijenim zemljama svijeta, češće u gradu nego na selu.

U 45% slučajeva bolest se manifestira tijekom prvih 6 mjeseci života, u 60% tijekom 1. godine života, a do 5. godine u 85% slučajeva.

Bolest je češća u obiteljima s manje djece. Kod najvećeg broja oboljelih intenzitet atopijskog dermatitisa s godinama slabi – kod većine se simptomi povuku do puberteta, ali određeni broj oboljelih ima doživotne tegobe. 

Glavna karakteristika atopijskog dermatitisa su faze poboljšanja i pogoršanja. Atopijski dermatitis je vrlo neugodan, uporan i narušava kvalitetu života. 

Ovisno o dobi bolesnika, tipične su promjene prisutne na različitim dijelovima tijela:

• U dojenačkoj fazi javljaju se promjene na koži na obrazima, čelu, vlasištu ili na gornjem dijelu trupa, šakama i stopalima.
• U dobi od 2. i 3. godine tipične promjene prisutne su na pregibima velikih zglobova (laktovi, koljena, vrat, zapešće i skočni zglob).
• U kasnijoj dobi su prisutne promjene na pregibima zglobova te na vjeđama, šakama i stopalima.

Atopijski dermatitis – simptomi:

• suha koža  – koža gubi previše vlage iz epidermalnog sloja pa postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena,
• pruritus – svrbež kože,
• krastice od češanja,
• osip (na obrazima, rukama i nogama),
• koža koja se ljušti,
• zadebljana koža.

Upala također može pogoditi kožu oko očiju, kapke, obrve i trepavice.

Češanje i trljanje pogoršavaju upalu kože karakterističnu za tu bolest. Dijete se noću može neprestano češati i oštetiti kožu. Tijekom dana je obično letargično, pospano, nervozno i vrlo malo jede.

Boja i jačina osipa su različiti, no uvijek svrbi. Tamnija koža može postati svjetlija ili tamnija s obzirom na to da dermatitis utječe na pigmentaciju.

Atopijski dermatitis može biti praćen i nekim drugim simptomima koji su posljedica povezanosti bolesti s nekim drugim oblikom bolesti ili stanja, primjerice alergijom na neku tvar.

Simptomi mogu biti vrlo teški i ozbiljni te općenito mogu drastično narušiti kvalitetu života.

Budući da ste nam poslali upit za atopijski dermatitis – slike, odlučili smo u tekstu postaviti nekoliko fotografija koje vjerodostojno prikazuju stanje.

Atopijski dermatitis kod beba – samopomoć

Kod atopijskog dermatitisa vrlo je bitno pripaziti na okoliš beba i pravilnu njegu kože.

Neke “okidače” koji dodatno iritiraju kožu i čine atopijski dermatitis nepodnošljivim treba izbjegavati.

Slijedi nekoliko savjeta:

• Nježno pranje i redovita te učinkovita hidratacija održavaju kožu mekom i produljuju razdoblja između izbijanja simptoma.
• Upotreba protuupalnih masti i krema (nakon savjetovanja s liječnikom).
• Izbjegavajte odjeću i posteljinu od vune i sintetike. Za svoju bebu izaberite pamučnu ili svilenu odjeću i posteljinu.
• Izbjegavajte pranje odjeće i posteljine “teškim” deterdžentima, koji sadrže parfeme, konzervanse i boje. Izaberite tekuće deterdžente te uvijek dobro isperite odjeću i posteljinu.
• Gruba sredstva za pranje/kupanje također mogu oštetiti nježni zaštitni sloj i utjecati na ravnotežu vlage kože djeteta.
• Maksimalno izbjegavajte kontakt djeteta s grinjama i prašinom. Redovito čistite madrace, posteljinu, tepihe i zavjese.
• Plišane igračke ne držite u krevetu u kojem dijete spava te ih redovito perite.
• Pripazite da zrak u prostoriji u kojoj dijete boravi ne bude suh i pregrijan.
• Nemojte pušiti u sobi u kojoj dijete boravi.
• Ako imate kućnog ljubimca, redovito ga perite i ne dozvoljavajte mu ulazak u sobu u kojoj dijete spava.
• Redovito uređujte nokte djeteta kako ne bi pri češanju oštetilo kožu.

Atopijski dermatitis kod beba – kupanje

Kod kupanja djeteta s atopijskim dermatitisom treba voditi brigu o proizvodima za pranje ili kupanje.

Voda ne smije biti pretopla (oko 32 – 34 °C) i kupanje mora trajati kratko (5 – 10 minuta).

Za kupanje se preporučuje korištenje sindeta ili gelova bez sapuna koji ne izazivaju iritacije na koži. Važno je i dobro isprati kožu te ju nježno osušiti adekvatnim ručnicima tapkanjem i bez trljanja.

Izbjegavajte pjenušave kupke, alkalne sapune i grube surfaktante poput natrijevog lauril sulfata.

Također, dobro je u dnevnu njegu uvrstiti emolijentne proizvode, prilagođene koži bolesnika s atopijskim dermatitisom. One ublažavaju suhoću kože i poboljšavaju njeno stanje te uvelike smanjuju potrebu za kortikosteroidnim proizvodima.

Isto tako, emolijentni proizvodi obnavljaju kožu te smanjuju učestalost izbijanja ekcema. Svakako se preporučuje savjetovanje s liječnikom prije uporabe krema i lijekova.

Atopijski dermatitis – prehrana

Treba pripaziti i na prehranu djeteta. Preporučljivo je da dijete dojite što dulje, a dohranu uvedete od 4. do 6. mjeseca života i to vrlo pažljivo. Više od 90 % alergijskih reakcija uzrokuju: jaja, kravlje mlijeko, soja, pšenično brašno, orašasti plodovi, kikiriki, riba i školjke.

Ako sumnjate da je dijete alergično na neku namirnicu, to treba utvrditi kod liječnika. Utvrdi li se alergija na neku namirnicu, treba ju izbaciti, ali uz savjetovanje s liječnikom jer se u suprotnom može ugroziti djetetov razvoj.

Univerzalna prehrana za oboljele od atopijskog dermatitisa ne postoji, ali može se obratiti pažnja na prehranu bogatu vitaminima i bjelančevinama.

Iz prehrane nastojte izbaciti sve štetne ugljikohidrate, a prehranu bazirajte na zdravim žitaricama, povrću i voću.

Ako je dijete alergično na laktozu, pokušajte s rižinim, sojinim i zobenim mlijekom. Zob se može koristiti i kao kupka, a ima protuupalno djelovanje te učinkovito smanjuje simptome svrbeža i iritacija na koži.

Atopijski dermatitis – prehrana dojilje

Prehrana dojilje također je važan faktor kada je u pitanju liječenje prehranom. Majka koja doji dijete također bi trebala paziti na prehranu, međutim, ne i bez potrebe izbacivati namirnice iz svojeg jelovnika.

Atopijski dermatitis kod beba i djece – liječenje

Kada je atopijski dermatitis u pitanju, roditelje je gotovo nemoguće utješiti. Većina njih se nekoliko godina bori s atopijskim dermatitisom te su isprobali gotovo sve što farmaceutsko tržište nudi kako bi pomogli svojem mališanu u liječenju ove vrlo neugodne i dosadne bolesti. 

Izbjegavanjem dodira s tvarima koje nadražuju kožu može se izbjeći nastanak osipa.

Liječnici nakon svih pokušaja liječenja na samom kraju propisuju kortikosteroide i to one najslabijeg djelovanja kako ne bi doveli do nuspojava. Kortikosteroidi su u slučaju atopijskog dermatitisa siguran oblik terapije ako se koriste kontrolirano i pod nadzorom liječnika. 

Tijekom njege se na kožu stavljaju vlažni povoji koji trenutačno smiruju svrbež i crvenilo te vlažeći kožu dovode do bržeg zacjeljivanja. Na kožu se nakon toga može nanijeti kortikosteroidna krema ili emolijens ako je riječ o izrazito suhoj koži.

Potom se preko namazanog mjesta stavi sterilna gazica natopljena fiziološkom otopinom. 

Vlažni povoj se u pravilu drži 8 – 10 sati, a po potrebi se donja gazica treba navlažiti fiziološkom otopinom svaka 2 – 3 sata. 

U video zapisu možete pogledati kao njegovati kožu zahvaćenu atopijskim dermatitisom. 

Prirodno liječenje atopijskog dermatitisa

Ekcem kod beba prirodno liječenje potrebno je provoditi uz osnovnu medicinsku terapiju. U gazu stavite dvije šake zobi, zatim ju povežite kako se zob ne bi rasipala. potopite u vodu i cijedite kako bi otpustila ljekovita svojstva.

Shea maslac se koristi kao zaštita za kožu, odnosno kod sprječavanja gubitka vlage. Shea maslac djeluje protuupalno te je savršeno siguran za atopičare. 

Od biljnih ulja možete koristiti ulja bogata gama linolenskom kiselinom poput ulja noćurka, boražine i macerata nevena. Posebno korisna eterična ulja su ulje sjemenki crnog ribiza, ulje crnog kima.

Ova ulja se na kožu mogu nanositi čista ili se miješaju sa shea maslacem. Jedino ulje crnog kima može izazvati peckanje i iritaciju. Stoga ga se preporučuje uzimati oralno, ako je vani prisutna alergijska reakcija. 

Hidrolat hamamelisa djeluje regenerativno i protuupalno, smanjuje crvenilo, osip, svrbež, oticanje, ali i ljuštenje kože. Od sličnih protuupalnih sredstava može vam pomoći hidrolat njemačke i rimske kamilice te hidrolat paprene metvice.

Atopijski dermatitis i more

Osobama koje pate od atopijskog dermatitisa, najpovoljnije godišnje doba je ljeto, kada ima puno sunca.

Osobama s dermatitisom osobito koristi more. Svaka promjena klime (poput odlaska na more ili u planine) pogodna je za oboljele.

Nakon kupanja u moru kožu je potrebno isprati običnom vodom te osušiti tapkanjem ručnikom. Djecu se nipošto ne smije izlagati jakom suncu jer ionako imaju osjetljivu kožu.

Kod izbora zaštitne kreme, savjet je najbolje potražiti kod liječnika ili u ljekarni.

Moglo bi Vas zanimati:

• Osip na koži kod novorođenčadi – uzroci, simptomi i liječenje,
• Suha koža kod beba – hrapava koža i crvenilo, simptomi i krema za suhu kožu djece,
• Svrbež kože (scabies, svrab, šuga) – uzroci, simptomi i liječenje,
• Ljuštenje kože – suha koža lica i tijela koja se ljušti,
• Suha koža i svrbež – savjeti.

• atopijski dermatitis
• crvenilo
• dermatitis
• ekcemi
• njega kože
• osip
• suha koža
• zimska njega
• zob
• zobeno mlijeko