Kako financijski stres utječe na vaše zdravlje?

financijski stres

Brinete li inflacije, carina ili budućnosti svoje mirovine? Ako vam takve misli uzrokuju prejedanje ili nesanicu, niste sami – financijski stres već je dugo stvarnost za mnoge ljude.

Ashley Agnew, direktorica financijskog wellnessa i certificirana financijska terapeutkinja u Centru za financijsko savjetovanje Centerpoint Advisors, za Everyday Health objašnjava:

Istraživanja već desetljećima pokazuju da su financijske brige jedan od glavnih uzroka stresa u SAD-u, i to se vjerojatno neće promijeniti dokle god je tema novca tabu.

Dugotrajna tjeskoba oko novca može ozbiljno narušiti vaše zdravlje – povećava rizik od kroničnih bolesti poput visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Zato je važno naučiti strategije koje vam mogu pomoći da lakše upravljate financijskim stresom i zaštitite svoje mentalno i fizičko zdravlje.

Kada financijski stres postaje opasan?

Uobičajeni financijski stres često je povezan s konkretnim situacijama poput preseljenja ili blagdana, kaže dr. Megan McCoy, profesorica na Sveučilištu Kansas State i certificirana financijska terapeutkinja.

No, ako stres traje dulje od tri mjeseca i nije vezan uz specifičan događaj, to može ukazivati na razvoj financijske anksioznosti koja negativno utječe na zdravlje.

Znakovi ozbiljnog financijskog stresa uključuju:

  • stalna briga, napadaji panike, strah od provjere stanja računa ili kompulzivno praćenje računa i ulaganja
  • fizički simptomi poput glavobolja, bolova u trbuhu i problema sa spavanjem
  • izbjegavanje plaćanja ili čak otvaranja računa
  • korištenje alkohola ili droga za bijeg od problema
  • pretjerana potrošnja kao odgovor na tjeskobu ili osjećaj bespomoćnosti
  • problemi u odnosima – od svađa do skrivanja informacija o troškovima od partnera.
Ljudi koji se suočavaju s višom razinom financijskog stresa imaju veću vjerojatnost za razvoj anksioznosti i depresije
FOTO: Shutterstock

Kako stres zbog novca utječe na zdravlje?

Ljudi koji se suočavaju s višom razinom financijskog stresa imaju veću vjerojatnost za razvoj anksioznosti i depresije. Jedno istraživanje je pokazalo da čak 42 % ispitanika doživljava napadaje panike povezane s financijama – a najviše su pogođene mlađe generacije, poput Generacije Z i Milenijalaca.

Osjećaji srama i krivnje zbog dugova ili loših financijskih odluka dodatno pogoršavaju mentalno stanje.

Financijski stres utječe i na radnu učinkovitost – zaposlenici pod stresom češće izostaju s posla ili kasne, a godišnje izostaju dvostruko više dana od onih koji nemaju takvih problema.

Problemi sa snom

Ljudi često teško zaspu ili se bude tijekom noći zbog financijskih briga. Kronični problemi sa snom mogu povećati rizik od ozbiljnih bolesti, uključujući demenciju, bolesti srca, dijabetes tipa 2 i određene vrste raka.

Bolesti srca i kronične tegobe

Stres uzrokuje porast hormona poput kortizola i adrenalina, što vodi do fizičkih simptoma – ubrzanog pulsa, napetosti mišića i problema s disanjem. Kada je ta reakcija stalna, može dovesti do visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i bolova u mišićima.

Ljudi koji često brinu o plaćanju stanarine ili kredita imaju dvostruko veći rizik od bolesti srca.
Studije pokazuju i da je financijski stres štetniji za biološko zdravlje od drugih stresnih događaja, poput smrti bliske osobe ili razvoda.

Kod osoba koje već imaju zdravstvene probleme financijski stres može dovesti do zanemarivanja terapije, izbjegavanja liječnika i neispunjavanja recepata zbog troškova.

Ljudi koji često brinu o plaćanju stanarine ili kredita imaju dvostruko veći rizik od bolesti srca
FOTO: Shutterstock

Kako si pomoći? – koraci prema financijskom i zdravstvenom boljitku

Ako vam je planiranje budžeta već dugo na popisu, sada je pravi trenutak da ga napokon označite kao “odrađeno”. Budžetiranje ne pomaže samo novčaniku, već i vašem zdravlju.

Evo nekoliko savjeta:

  • priznajte problem – izbjegavanje samo pojačava strah
  • normalizirajte stres – mnogi se bore s istim izazovima; pomoć postoji i niste sami
  • kombinirajte praktične i emocionalne korake – izradite realističan budžet, pratite prihode i troškove, postavite dostižne ciljeve (npr. hitna ušteđevina od nekoliko stotina eura)
  • povežite potrošnju s vlastitim vrijednostima – tako budžet postaje smisleniji i manje restriktivan
  • potražite stručnu pomoć – financijski savjetnici i terapeuti mogu pomoći u planiranju, štednji i izlasku iz dugova
  • iskoristite dostupne resurse – neki poslodavci nude besplatno financijsko savjetovanje, a slične radionice često organiziraju lokalne zajednice i udruge
  • uključite tehnike za upravljanje stresomvježbanje, meditacija ili vođenje dnevnika mogu pomoći
  • gradite fond za hitne situacije – i 50 eura mjesečno može postati početak sigurnosne mreže koja će smanjiti vaš stres.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu