Ovo morate znati!

Razlika između toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

Toplinska iscrpljenost je bolest uzrokovana izlaganjem visokim temperaturama, često praćena dehidracijom. Postoje dvije vrste:

nedostatak vode – simptomi uključuju pretjeranu žeđ, slabost, glavobolju i gubitak svijesti
nedostatak soli – simptomi uključuju mučninu, povraćanje, grčeve mišića i vrtoglavicu.

Iako je manje ozbiljna od toplinskog udara, toplinska iscrpljenost može dovesti do toplinskog udara ako se ne liječi odmah, potencijalno uzrokujući oštećenje mozga, zatajenje organa ili smrt.

Simptomi toplinske iscrpljenosti su:

zbunjenost
tamno obojen urin (ukazuje na dehidraciju)
vrtoglavica
nesvjestica
umor
glavobolja
grčevi mišića ili abdomena
mučnina, povraćanje ili proljev
blijeda koža
znojenje
ubrzan rad srca.

Liječenje toplinske iscrpljenosti

Ako vi ili netko drugi pokazujete znakove toplinske iscrpljenosti, odmah se premjestite na hladno mjesto i odmorite se. Idealno je klimatizirano okruženje. Ako nije dostupno, potražite hlad.

Ostali koraci uključuju:

pijenje puno tekućine, osobito sportskih pića za nadoknadu soli (izbjegavajte kofein i alkohol)
skidanje tijesne ili nepotrebne odjeće
hladno tuširanje, kupanje ili kupanje spužvom
korištenje ventilatora ili ledenih ručnika za hlađenje.

Ako se simptomi ne poprave unutar 15 minuta, potražite hitnu medicinsku pomoć kako biste spriječili napredovanje do toplinskog udara.

Nakon oporavka osjetljivost na visoke temperature može trajati oko tjedan dana. Izbjegavajte vruće vrijeme i tešku tjelovježbu dok to ne odobri liječnik.

Čimbenici rizika za toplinsku iscrpljenost

Toplinska iscrpljenost povezana je s indeksom topline, koji kombinira relativnu vlažnost i temperaturu zraka. Visoka vlažnost zraka (60 % ili više) sprječava isparavanje znoja, smanjujući sposobnost hlađenja tijela.

Rizik se značajno povećava kada indeks topline prijeđe 90 °C. Obratite pozornost na indeks topline, osobito tijekom toplinskih valova, i upamtite da je veći na izravnoj sunčevoj svjetlosti.

Urbana područja mogu predstavljati veći rizik tijekom dugotrajnih toplinskih valova zbog “efekta toplinskog otoka”, gdje asfalt i beton zadržavaju toplinu, što dovodi do viših noćnih temperatura.

Ostali čimbenici rizika uključuju:

dob – dojenčad, djeca do četiri godine i odrasli stariji od 65 godina su ranjiviji jer se sporije prilagođavaju toplini
zdravstvene uvjete – bolesti srca, pluća ili bubrega, pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes, mentalne bolesti, anemije srpastih stanica, alkoholizam, opekline od sunca i groznica povećavaju rizik; osobe s dijabetesom imaju veći rizik od komplikacija povezanih s vrućinom
lijekovi – diuretici, sedativi, sredstva za smirenje, stimulansi, lijekovi za srce i krvni tlak te psihijatrijski lijekovi mogu utjecati na toleranciju na toplinu; posavjetujte se sa svojim liječnikom o specifičnim rizicima.

Sprječavanje toplinske iscrpljenosti

Kada je indeks topline visok, ostanite u kući u klimatiziranim prostorima. Ako morate izaći van, poduzmite sljedeće mjere opreza:

nosite laganu, svijetlu, široku odjeću i šešir širokog oboda
koristite kremu za sunčanje sa SPF 30 ili više
pijte puno tekućine – kako biste izbjegli dehidraciju, svakodnevno konzumirajte vodu, voćni sok ili sok od povrća; za vrijeme velikih vrućina razmislite o sportskim napitcima za nadoknadu elektrolita; posavjetujte se sa svojim liječnikom o najboljim tekućinama i količinama
za umjereno do intenzivno vježbanje popijte 0,5 – 0,6 l tekućine 2 – 3 sata prije vježbanja, 0,2 l neposredno prije i 0,1 – 0,2 l svakih 20 minuta tijekom vježbanja; nakon vježbanja popijte još 0,2 l unutar 30 minuta
izbjegavajte kofein i alkohol jer povećavaju gubitak tekućine; ako imate stanja poput epilepsije, ozbiljne bolesti srca, bubrega ili jetre ili ste na dijeti s ograničenim unosom tekućine, posavjetujte se sa svojim liječnikom prije nego što povećate unos tekućine.