Niska razina vitamina C u krvi mogla bi biti povezana s ubrzanim starenjem mozga i slabijim pamćenjem, pokazuje novo istraživanje.

Iako rezultati ne dokazuju da vitamin C sprječava kognitivni pad, znanstvenici smatraju da bi održavanje njegovih optimalnih razina moglo imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga u starijoj dobi.

Manjak vitamina C povezan s promjenama u mozgu tijekom starenja

Kako starimo, prirodno se mijenja i naš mozak. S godinama dolazi do postupnog smanjenja volumena sive tvari, dijela mozga odgovornog za obradu informacija, kontrolu pokreta, emocije i stvaranje novih sjećanja.

Istodobno se mijenjaju i živčane stanice te način na koji međusobno komuniciraju, što može otežati pamćenje i druge kognitivne funkcije.

Brojna dosadašnja istraživanja pokazala su da zdrava prehrana može usporiti starenje mozga, a posebnu pozornost privukli su nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, vitamina B skupine, flavonoida, magnezija te vitamina E i C.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu PLOS One, dodatno je istražilo ulogu vitamina C i otkrilo da su niže razine ovog vitamina u krvnoj plazmi povezane s manjim volumenom sive tvari i slabijom povezanošću pojedinih moždanih regija kod starijih osoba.

Zašto su znanstvenici proučavali vitamin C?

Istraživači sa Sveučilišta Hirosaki u Japanu analizirali su uzorke krvi i magnetske rezonancije mozga gotovo 2.000 osoba starijih od 64 godine. Mjerili su volumen sive i bijele tvari u mozgu te razinu vitamina C u krvnoj plazmi.

Voditelj istraživanja, dr. Tomohiro Shintaku, za Medical News Today ističe da je vitamin C jedan od najvažnijih antioksidansa u organizmu te da je njegova koncentracija u cerebrospinalnoj tekućini više nego dvostruko veća nego u krvi.

Prethodna istraživanja već su povezala prehranu bogatu vitaminom C s manjim rizikom od kognitivnog propadanja i Alzheimerove bolesti. Međutim, dosad nije bilo jasno postoji li izravna povezanost između razine vitamina C u krvi i funkcioniranja velikih moždanih mreža.

Znanstvenici su se posebno usmjerili na tzv. mrežu zadanog načina rada mozga (default mode network ili DMN), skupinu moždanih regija koje su posebno aktivne kada ne obavljamo određeni zadatak, primjerice tijekom odmora ili razmišljanja.

Niže razine vitamina C povezane s manjim volumenom sive tvari

Analiza je pokazala da su sudionici s nižim razinama vitamina C u krvi imali:

• manji volumen sive tvari u mozgu
• slabiju povezanost unutar mreže zadanog načina rada mozga.

Prema riječima autora istraživanja, smanjenje volumena sive tvari obično upućuje na atrofiju mozga i gubitak živčanih stanica.

Istodobno, smanjena povezanost unutar DMN-a smatra se jednim od ranih pokazatelja kognitivnog pada jer je ta mreža važna za funkcije poput pamćenja i obrade informacija.

Istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu

Autori naglašavaju da je riječ o promatračkom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali ne može potvrditi da manjak vitamina C izravno uzrokuje promjene u mozgu.

Sljedeći korak bit će dugoročna istraživanja koja će pratiti promjene razine vitamina C kroz vrijeme te njihov mogući utjecaj na strukturu mozga i razvoj kognitivnih sposobnosti.

U budućim analizama istraživači planiraju uzeti u obzir i druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje mozga, poput indeksa tjelesne mase, ukupne kvalitete prehrane i životnih navika.

Stručnjaci: “Rezultati su obećavajući, ali potreban je oprez!”

Neurolog dr. Peter Gliebus, koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da rezultati pružaju razlog za umjereni optimizam.

Ističe kako mreža zadanog načina rada mozga ima važnu ulogu u kratkoročnom pamćenju, introspekciji i razmišljanju o sebi, zbog čega bi njezino očuvanje moglo biti važno za zdravo starenje.

Dodaje da se s godinama apsorpcija pojedinih nutrijenata može smanjiti, pa je važno istražiti kako prehrana utječe na funkciju mozga i može li optimizacija razine vitamina predstavljati jednostavnu preventivnu strategiju.

S druge strane, internist dr. Dung Trinh upozorava da rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da će uzimanje dodataka vitamina C spriječiti demenciju ili poboljšati pamćenje.

Prema njegovim riječima, ovo istraživanje pokazuje da bi status vitamina C mogao biti jedan od brojnih čimbenika koji pridonose zdravlju mozga, ali su za potvrdu potrebna dugoročna istraživanja i randomizirana klinička ispitivanja.

Trebate li uzimati dodatke vitamina C?

Stručnjaci trenutačno ne preporučuju posezanje za visokim dozama dodataka prehrani isključivo na temelju ovog istraživanja.

Umjesto toga, savjetuju održavanje uravnotežene prehrane bogate prirodnim izvorima vitamina C, poput:

• agruma
• kivija
• jagoda
• paprike
• brokule
• rajčice.

Uz prehranu, za očuvanje zdravlja mozga i dalje su najvažniji redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, mentalna stimulacija, kontrola kroničnih bolesti i izbjegavanje pušenja. Iako vitamin C može biti jedan dio te slagalice, sam po sebi nije jamstvo zaštite od kognitivnog pada.

Pročitajte i ove članke:

• Ova vrsta prehrane mogla bi usporiti starenje mozga
• AHA upozorava: Ovih 10 čimbenika povezano je s većim rizikom od demencije
• Vježbe za mozak: Starenje počinje u ranoj odrasloj dobi! Psihologinja otkriva kako vježbati mozak.

• istraživanje
• kognitivni pad
• manjak vitamina C
• starenje mozga
• vitamin C

Učitaj više izvora