Kronična bol nije samo neugodan osjećaj koji traje tjednima ili mjesecima – ona može imati dalekosežne posljedice na vaše cjelokupno zdravlje, uključujući i srce.

Iako se često fokusiramo na ublažavanje simptoma boli, važno je razumjeti kako ona utječe na organizam i zašto je pravovremeno liječenje ključno za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja.

Kronična bol povećava rizik od bolesti srca

Ako živite s kroničnom boli, vaš rizik od razvoja bolesti srca, moždanog udara ili zatajenja srca može biti i do 50 % veći u usporedbi s osobama koje nemaju bolove.

Stresni hormoni stalno su aktivni

Kronična bol potiče organizam na kontinuirano lučenje stresnih hormona poput adrenalina i kortizola:

• adrenalin ubrzava rad srca i povisuje krvni tlak
• kortizol može povećati razinu šećera, kolesterola i masnoća u krvi.

Dugoročno, to može dovesti do zadebljanja srčanog mišića i ukočenosti arterija, što dodatno pogoršava krvni tlak i povećava rizik od srčanih bolesti.

Upala u tijelu dodatno opterećuje krvne žile

Kronična bol aktivira upalne procese u tijelu. Ta sustavna upala:

• oštećuje krvne žile
• potiče nakupljanje masnoća u arterijama
• ubrzava razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Osobe s većom razinom upale imaju značajno veći rizik od bolesti srca.

Lijekovi protiv bolova mogu imati nuspojave za srce

Neki lijekovi koji se koriste za ublažavanje boli mogu povećati rizik za srce:

• nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) poput ibuprofena mogu povisiti krvni tlak i opteretiti srce
• opioidi mogu uzrokovati poremećaje disanja tijekom spavanja (apneju), što je povezano s brojnim srčanim komplikacijama.

Zato je važno razgovarati s liječnikom prije dugotrajne upotrebe lijekova.

Loš san dodatno pogoršava stanje

Kronična bol često narušava kvalitetu sna – čak polovica oboljelih ima nesanicu ili druge poremećaje spavanja.

Nedostatak kvalitetnog sna može:

• povećati rizik od visokog tlaka, dijabetesa i debljine
• poremetiti hormonsku ravnotežu
• povećati upalu u tijelu.

Sve to dodatno opterećuje vaše srce.

Nedostatak kretanja stvara začarani krug

Bol otežava kretanje i vježbanje, ali fizička neaktivnost dodatno pogoršava stanje:

• smanjuje snagu i pokretljivost
• povećava bol
• slabi kardiovaskularnu kondiciju.

Redovita tjelesna aktivnost, s druge strane, pomaže regulirati krvni tlak, smanjuje stres i poboljšava rad srca.

Kronična bol često ide ruku pod ruku s depresijom

Velik broj osoba s kroničnom boli suočava se i s depresijom i anksioznošću.

Depresija može povećati rizik od srčanih bolesti jer:

• pojačava stres u organizmu
• utječe na živčani sustav
• povećava upalne procese.

Kombinacija depresije i anksioznosti dodatno povećava rizik od ozbiljnih srčanih problema.

Kako zaštititi svoje srce ako imate kroničnu bol?

Iako kronična bol zahtijeva dodatnu pažnju, osnovne smjernice za zdravlje srca ostaju iste. Preporučuje se:

• uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama
• redovita tjelesna aktivnost (barem 150 minuta tjedno)
• izbjegavanje pušenja
• kvalitetan san (7 – 9 sati)
• održavanje zdrave tjelesne težine
• kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola.

Uz lijekove, razmislite i o alternativnim metodama ublažavanja boli poput fizikalne terapije, joge, akupunkture ili prilagođene tjelovježbe. U nekim slučajevima, kirurški zahvati mogu riješiti uzrok boli i poboljšati kvalitetu života.

Pročitajte i ove članke:

• Kronična bol: Što je uzrok, kako izgleda i kako si pomoći?
• Svakodnevna agonija: Od boli ne mogu pobjeći ni slavni
• Vježbanje i bol: Kako se kretati bez obzira koliko vas boli?

• kronična bol
• kronična bol i rizici za zdravlje srca
• kronična bol i zdravlje srca

Učitaj više izvora