Bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, no novo istraživanje otkriva važnu razliku između muškaraca i žena.

Prema podacima objavljenima u časopisu Journal of the American Heart Association, muškarci dostižu određenu razinu rizika za kardiovaskularne bolesti čak sedam godina ranije nego žene, a razlike se počinju primjećivati već sredinom 30-ih.

Muškarci ranije ulaze u rizičnu zonu

Istraživači su utvrdili da 5 % muškaraca razvije kardiovaskularnu bolest do prosječne dobi od 50,5 godina, dok žene tu istu razinu dostižu tek oko 57,5 godina.

Razlika se ne odnosi samo na općenite kardiovaskularne bolesti, već i na koronarnu bolest srca te zatajenje srca. Zanimljivo je da kod moždanog udara nisu pronađene značajne razlike između spolova.

Istraživanje je također pokazalo da muškarci dosežu 2 % pojavnosti koronarne bolesti srca gotovo 10 godina prije žena. Kod moždanog udara i zatajenja srca, međutim, spolne razlike bile su znatno manje izražene.

Razlike počinju već oko 35. godine

Iako se često smatra da su srčane bolesti problem starije životne dobi, znanstvenici su otkrili da se razlike u riziku između muškaraca i žena počinju jasno uočavati već oko 35. godine života.

Do ranih 30-ih godina rizik je sličan kod oba spola, no nakon toga muškarci počinju brže “skupljati” rizične čimbenike. Problem je u tome što se to događa mnogo prije nego što većina ljudi uopće započne s redovitim preventivnim pregledima.

Autori istraživanja zato ističu da bi 40-e godine života trebale biti ključno razdoblje za intenzivnije preventivne preglede i ranije otkrivanje “tihih”, odnosno subkliničkih srčanih bolesti – posebno kod muškaraca.

Istraživanje koje je pratilo mlade više od 30 godina

Znanstvenici su koristili podatke iz dugoročnog američkog istraživanja CARDIA, koje je obuhvatilo 5.112 ispitanika u dobi 18 – 30 godina. Sudionici su praćeni više od 30 godina, što je omogućilo detaljan uvid u razvoj srčanih bolesti u mlađoj i srednjoj životnoj dobi.

Cilj je bio:

• utvrditi razlike između muškaraca i žena u dobi pojave prerane kardiovaskularne bolesti (prije 65. godine)
• procijeniti 10-godišnji rizik od kardiovaskularnih događaja u srednjoj životnoj dobi
• analizirati mogu li životne navike poput pušenja, tjelesne aktivnosti i kontrole krvnog tlaka objasniti dio razlika među spolovima.

Iako su muškarci tradicionalno imali veće stope pušenja, dijabetesa i povišenog krvnog tlaka, te su se razlike posljednjih godina smanjile, i dalje se pokazuje da muškarci ranije razvijaju srčane bolesti.

Što vi možete učiniti za zdravlje srca?

Bez obzira na spol, stručnjaci naglašavaju da je zdrav način života temelj prevencije.

Preporuke uključuju:

• redovitu tjelesnu aktivnost
• uravnoteženu i raznoliku prehranu
• prestanak pušenja
• umjerenu konzumaciju alkohola
• kontrolu stresa
• kvalitetan san.

Rana intervencija i kontrola rizičnih čimbenika daju vam najveće šanse da dugoročno zaštitite svoje srce.

Prehrana – ključ zdravog srca

Jedan od najvažnijih stupova zdravlja srca je prehrana. Pretjerana konzumacija ultraprerađene hrane povezana je s lošijim kardiovaskularnim zdravljem. Takva hrana često je cjenovno pristupačnija od svježih namirnica, što dodatno doprinosi porastu pretilosti i metaboličkih bolesti.

Stručnjaci savjetuju da se usredotočite na:

• povrće i voće
• cjelovite žitarice
• mahunarke
• nemasne izvore proteina
• zdrave masnoće (poput maslinova ulja, orašastih plodova i ribe).

Istovremeno je važno ograničiti unos zaslađenih napitaka, soli i prerađenih proizvoda. Mediteranska prehrana i DASH dijeta (prehrambeni pristup za snižavanje krvnog tlaka) imaju najviše znanstvenih dokaza kada je riječ o zaštiti srca.

Zasićene masti – treba li ih izbjegavati?

Unos velikih količina zasićenih masti i dalje je povezan s povišenim LDL (“lošim”) kolesterolom, koji predstavlja važan rizični čimbenik za razvoj srčanih bolesti.

Iako su posljednjih godina maslac i druge zasićene masti ponovno postali popularni, stručnjaci upozoravaju da prehrana bogata prerađenim mesom i zasićenim mastima, bez dovoljnog unosa vlakana, antioksidansa i zdravih masnoća, povećava rizik od srčanih bolesti.

Ključ je u ravnoteži – prehrana može uključivati meso i mliječne proizvode, ali bi trebala sadržavati i značajne količine voća, povrća i cjelovitih namirnica.

Pročitajte i ove članke:

• Znanstvenici šokirani: Muškarci imaju dvostruko veću šansu da će umrijeti od ovoga
• Simptomi srčanih problema: Koji su znakovi krivca za 80 % preuranjenih smrti?
• Iznenađujući fizički znakovi koji upućuju na bolest srca.

• istraživanje
• muškarci i srčane bolesti
• muškarci ranije ulaze u rizičnu zonu za srčane bolesti

Učitaj više izvora