5 navika za koje kardiolozi kažu da štete vašem srcu

Kardiolozi upozoravaju da su bolesti srca najčešće posljedica svakodnevnih navika koje nam se čine bezazlenima

Vaše je srce pravi motor tijela – neumorno radi oko 100.000 otkucaja dnevno kako biste mogli disati, kretati se i živjeti.

Ipak, upravo zato što radi tiho i pouzdano često ga uzimamo zdravo za gotovo. Kardiolozi upozoravaju da su bolesti srca najčešće posljedica svakodnevnih navika koje nam se čine bezazlenima. Dobra je vijest da nikad nije kasno promijeniti smjer i učiniti nešto dobro za svoje zdravlje.

U nastavku donosimo navike koje liječnici srca najčešće vide kod svojih pacijenata – i koje vam mogu ozbiljno naštetiti ako ih ne prepoznate na vrijeme.

1. Premalo kretanja tijekom dana

Ljudsko tijelo stvoreno je za pokret, no suvremeni način života gura nas u suprotnom smjeru. Vožnja automobilom, višesatno sjedenje za računalom, a zatim večer na kauču – sve to ostavlja trag na vašem srcu.

Kardiolozi ističu da je sjedilački način života jedan od najčešćih i najopasnijih obrazaca ponašanja.

Ne radi se samo o debljanju ili manjku energije – dugotrajna neaktivnost povezuje se s bolestima srca i povećanim rizikom od prerane smrti.

Dobra vijest? Ne trebate teretanu ni maratone. Dovoljno je uvesti više svakodnevnog kretanja koje vam pričinjava zadovoljstvo – šetnju, vožnju bicikla, plivanje ili jednostavno boravak u prirodi. Redoviti, lagani pokret često je najbolji lijek.

2. Podcjenjivanje koristi prestanka pušenja

Iako danas puši manje ljudi nego prije, pušenje i dalje ostaje jedna od najštetnijih navika za srce. Ono oštećuje krvne žile, povisuje krvni tlak, smanjuje dotok kisika i povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

Prestanak pušenja možda je težak, ali je i najsnažniji pojedinačni korak koji možete učiniti za zdravlje srca. Ako pušite, razgovarajte s liječnikom o dostupnim metodama i podršci – vaše će vam srce biti zahvalno.

3. Zanemarivanje kroničnog stresa

Stres često doživljavamo kao mentalni problem, no vaše ga srce ne razlikuje od stvarne fizičke opasnosti. Dugotrajan stres potiče lučenje hormona koji tijelo drže u stalnom stanju pripravnosti, što s vremenom može dovesti do povišenog tlaka i poremećaja srčanog ritma.

Osim toga, stres često povlači za sobom loše odluke – manje kretanja, nezdravu prehranu i posezanje za alkoholom ili cigaretama. Briga o mentalnom zdravlju izravno znači i brigu o zdravlju srca.

Dugotrajan stres potiče lučenje hormona koji tijelo drže u stalnom stanju pripravnosti, što s vremenom može dovesti do povišenog tlaka i poremećaja srčanog ritma
FOTO: Getty Images

4. Pretjerivanje s alkoholom

Iako je čaša vina ili piće u društvu često dio svakodnevice, prekomjerna konzumacija alkohola može povisiti krvni tlak i povećati rizik od srčanih bolesti.

Preporuke su jasne – najviše jedno piće dnevno za žene i do dva za muškarce. Sve iznad toga dugoročno može opteretiti vaše srce.

5. Kasnonoćno grickanje

Hrana dostupna u svako doba dana i noći često nas navodi na kasne obroke. No, ova navika može negativno utjecati na tjelesnu težinu, razinu šećera u krvi, masnoće i kontrolu krvnog tlaka.

Osim toga, jedenje kasno navečer remeti biološki sat i metabolizam glukoze, što dodatno povećava kardiovaskularni rizik.

Kako poboljšati zdravlje srca? – konkretni savjeti

Promjena navika ne mora biti nagla ni savršena. Ovi praktični koraci mogu vam pomoći da započnete:

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Manaker, L. (2026). Cardiologists Wish You’d Stop Doing These 5 ThingsEatingWell.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Getty Images

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu