Kreatin je tvar koju vaše tijelo proizvodi iz aminokiselina i prvenstveno opskrbljuje mišiće energijom. Dok sportaši obično koriste dodatke kreatina za povećanje performansi, nova istraživanja sugeriraju da bi mogao biti koristan i za liječenje stanja povezanih sa starenjem, kao što je gubitak mišića koji utječe na ukupnu snagu i neovisnost.

Ranije se vjerovalo da se kreatin nalazi uglavnom u skeletnim mišićima. Nedavna otkrića pokazuju da je najmanje 5 % kreatina u tijelu prisutno u drugim organima, uključujući jetru, bubrege, testise (kod muškaraca) i mozak.

Nove studije istražuju potencijal kreatina u liječenju stanja poput kongestivne bolesti srca, inzulinske rezistencije i visokog kolesterola.

Utjecaj kreatina na rad mozga

Kreatin na mozak djeluje na sljedeće načine.

Kognitivne funkcije

Baš kao što skeletni mišići zahtijevaju značajnu energiju, mozak, koji troši gotovo 20 % tjelesne energije, također se uvelike oslanja na kreatin. Pojedinci s genetskim ili stečenim problemima s metabolizmom kreatina mogu se suočiti s kašnjenjem u razvoju mozga i kognitivnim sposobnostima.

Mozak treba stalnu opskrbu kreatinom iz prehrambenih izvora i iz proizvodnje jetre kako bi podržao funkcije kao što su pažnja, pamćenje i rasuđivanje. Dok studije na životinjama pokazuju da kreatin može poboljšati kognitivnu funkciju, studije na ljudima pokazuju mješovite rezultate.

Primjerice, suplementacija kreatinom poboljšala je pamćenje kod starijih pacijenata, ali je imala suprotan učinak kod mlađih odraslih osoba. Istraživanja na osobama s nedostatkom sna pokazuju da bi kreatin mogao pomoći u održavanju kognitivnih sposobnosti u uvjetima mentalnog umora ili stresa.

Traumatske ozljede mozga

Kreatin se istražuje kao dio liječenja za osobe koje se oporavljaju od traumatskih ozljeda mozga, a koje mogu smanjiti razinu kreatina u mozgu. Suplementacija može pomoći održavanjem mitohondrijske funkcije, bitne za proizvodnju energije u moždanim stanicama, što potencijalno pomaže u oporavku.

Poremećaji raspoloženja

Depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj, anksiozni poremećaji i PTSP značajno utječu na globalno zdravlje. Iako su lijekovi i terapija korisni, ne dovode uvijek do potpunog olakšanja simptoma, djelomice zbog nuspojava koje uzrokuju preuranjeni prekid.

Dokazano je da su razine kreatina u prednjem režnju mozga povezane s poremećajima raspoloženja. Osim toga, zabilježeno je da kombiniranje kreatina s antidepresivima poboljšava raspoloženje kod nekih pacijenata s depresijom.

Suplementacija kreatinom može koristiti zdravlju mozga tako da pomaže oporavku od ozljeda mozga i podupire liječenje neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti te potencijalno poboljšava raspoloženje i anksiozne poremećaje.

Načini za povećanje razine kreatina

Konzumacija crvenog mesa, piletine i ribe može povećati razinu kreatina, ali pretjerani unos crvenog mesa povezan je sa zdravstvenim rizicima. Za vegetarijance su visokoproteinske namirnice poput leće, orašastih plodova, jaja, graha i grčkog jogurta dobra alternativa.

Budući da je kreatin koncentriran u mišićnom tkivu, redovita tjelovježba i trening s utezima mogu pomoći u povećanju razine kreatina u mišićima.

Dodaci kreatina, obično u rasponu 10 – 20 g dnevno, obično se koriste u istraživanjima. Veće doze mogu opteretiti bubrege i biti štetne za osobe s problemima s bubrezima. 

Pročitajte i ove članke:

• Koristi se kao suplement za trening, a mogao bi pomoći ljudima koji boluju od dugog COVID-a! Neki znanstvenici smatraju ga sigurnim
• Kreatin za snagu oboljelima od mišićne distrofije
• Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Puno ljudi ne zna da je ima!

Helicobacter pylori: Česta bakterija koja uzrokuje i rak

• Hrvoje Pinoza
• 4 min čitanja

• istraživanja
• kreatin
• moždani poremećaji