Stručno odobrava

,

Uremija bubrega – simptomi, posljedice i liječenje

Uremija bubrega

Uremija bubrega (uremia) je stanje u kojem se u krvi nakupljaju toksični produkti kao što je urea – povišena koncentracija ureje u krvi. Urea je konačni proizvod aminokiselina, odnosno nastaje razgradnjom bjelančevina u jetri, a izlučuje se bubrezima.

Uremija nastaje zbog problema u radu bubrega ili kroničnog zatajenja bubrega, a može biti posljedica visokog krvnog tlaka ili dijabetesa. Ona predstavlja skup simptoma i znakova koji nastaju kod teške i kronične bubrežne insuficijencije (oslabljen venski protok).

Bubrezi djeluju kao pročišćivači krvi, a ako dođe do poremećaja u njihovom radu, toksični produkti organizma će se nakupljati u krvi. Osim nagomilavanja toksičnih produkata, do uremije dolazi i zbog:

  • infekcije,
  • hipoksije (stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu) ili
  • metaboličke acidoze (stanje prekomjerne kiselosti krvi).

U nastavku članka saznajte koji su simptomi bubrežne uremije te kako smanjiti ureu u krvi.

Što je urea?

Urea je glavni otpadni produkt razgradnje aminokiselina u organizmu. Nastaje u jetri kao konačan proizvod metabolizma aminokiselina, a njeno stvaranje ovisi o dnevnom unosu proteina. Većina ureje se izlučuje putem bubrega, a 40 – 60% se vraća nazad.

Urea je toksičan produkt koji se iz organizma izlučuje:

  • mokraćom – urea se sintetizira u jetri iz koje se otpušta u krv te dolazi do bubrega, a bubrezi stvaraju mokraću kojom se i ostali toksični produkti izlučuju iz organizma,
  • znojenjem – manji dio ureje se izlučuje znojenjem, odnosno putem kože.

Više o korištenju uree u kozmetici pročitajte ovdje.

Urea

Povišena urea u krvi

Glavni faktori koji utječu na koncentraciju ureje u krvi su:

  • pravilan rad bubrega,
  • pravilan rad jetre,
  • unos tekućine,
  • prehrana bogata proteinima (aminokiselinama),
  • lijekovi poput tetraciklina ili kortikosteroida,
  • krvarenje u probavnom sustavu.

Zdrava osoba dnevno izluči oko 30 mg ureje.

Referentna vrijednost ureje u krvi (i kod muškaraca i kod žena) iznosi: 2,8 – 8,3 mmol/L. Svaka koncentracija ureje iznad granične vrijednosti rezultirat će pojavom određenih simptoma.

Uremija – simptomi

Urati u krvi uzrokuju mnoge simptome, kao što su:

Azotemija je drugi naziv za nakupljanje dušičnih spojeva u organizmu. Karakteriziraju ju povišene vrijednosti kemijskih spojeva koje sadrže dušik u krvi. Taj naziv se odnosi na stanje u kojem još nije došlo do razvoja simptoma.

Najčešći uzroci uremije bubrega su:

Zatajenje bubrega – klinička slika

Zatajenje bubrega može biti akutno ili kronično, a karakterizira ga propadanje bubrežne funkcije.

Nakon pregleda kod liječnika, klinička slika pokazuje:

  • smanjenu proizvodnju mokraće,
  • krv u mokraći,
  • grube mišićne trzaje,
  • proteine u mokraći,
  • šum u arteriji iznad bubrega,
  • povećan mjehur,
  • visoku razinu ureje, kreatinina i kalija u krvi, a nisku razinu natrija,
  • metaboličku acidozu (abnormalna kiselost u krvi).

Uremija bubrega – komplikacije

Ako se uremija bubrega ne liječi, može doći do:

  • razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava,
  • srčanog udara ili zatajenja srca,
  • intenzivnog svrbeža,
  • gastrointestinalnog krvarenja,
  • terminalne uremije – karakterizira se kao terminalna klinička manifestacija zatajenja bubrega u zadnjoj fazi,
  • amiloidoze – nakupljanje dušičnih spojeva u izvanstaničnim prostorima što rezultira nakupljanjem tekućine u zglobovima i nemogućnošću kretanja,
  • uremijske kome – vrlo ozbiljno stanje koje nastaje kao izravna posljedica zatajenja bubrega, a očitava se mirisom urina iz usta te gubitkom svijesti,
  • smrti.
Zatajenje bubrega

Stoga je važno javiti se liječniku pri pojavi prvih simptoma kao što su učestalo mokrenje i promijenjena boja urina. Liječnik će nizom metoda odrediti o kojoj bolesti se radi te propisati pravilnu terapiju.

Uremija bubrega – dijagnoza

Nakon što se javite u zdravstvenu ustanovu i prijavite svoje simptome liječniku, on će odrediti patite li od uremije bubrega. Dijagnoza se većinom postavlja na osnovi anamneze, fizikalnog pregleda i jednostavnih laboratorijskih pretraga.

Uremija bubrega se dijagnosticira:

  • krvnim testovima – mjeri se koncentracija ureje i kreatinina, molekule koja nastaje razgradnjom kreatina u mišićima i izlučuje se mokraćom, a pokazuje bubrežnu funkciju tako da pokazuje filtracijski stupanj glomerula – što je on niži, bubrezi su više oštećeni (pretraga se zove klirens kreatinina),
  • analizom urina – ako je bubrežna funkcija uredna, u urinu se neće nalaziti određeni proteini ili krvne stanice.

Povišena urea i kreatinin u krvi

Kreatinin je molekula koja nastaje razgradnjom kreatina u mišićima. Kreatinin se također izlučuje putem mokraće pa njegova povišena koncentracija može služiti kao pokazatelj bolesti bubrega. Testiranje rada bubrega se provodi pomoću vrijednosti kreatinina u krvi.

Klirens kreatinina (KEK) je krvna pretraga kojom se definira funkcionalna sposobnost bubrega (izlučivanje tvari iz organizma urinom). Klirens podrazumijeva volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege “očisti” od neke tvari u jedinici vremena. Količina kreatinina u krvi određuje rad glomerula (podjedinica bubrega) te što je indeks niži, to je bubreg više oštećen.

Malo povišena vrijednost kreatinina u krvi nije opasna te može značiti da imate više mišićne mase. Ipak, poželjno je da vrijednosti kreatinina i ureje u krvi budu niske.

Urea i kreatinin – niski

Niska koncentracija ureje u krvi nije opasna. Može biti posljedica:

  • velikog unosa tekućine,
  • pretjerane konzumacije alkohola,
  • prehrane s niskom koncentracijom proteina,
  • trudnoće – zbog promjena u krvožilnim organima.

Kako smanjiti ureu u krvi?

Ako imate povišene vrijednosti ureje u krvi ili sumnjate na uremiju bubrega, sigurno se pitate kako smanjiti ureu u krvi

Uremija je stanje koje ukazuje na bolesti u organizmu, pretežno bolesti bubrega. Stoga se kod smanjenja ureje u krvi liječi primarni uzrok, odnosno bolest koja je uzrokovala uremiju. Ako se radi o bolesti bubrega, tretman je:

  • dijaliza – pumpanje krvi kroz uređaj koji je pročišćava i vraća u tijelo, a postupak obično traje više sati i obavlja se tri puta tjedno,
  • peritonealna dijaliza – oblik dijalize u kojem se prostor oko organa napuni tekućinom koja odvodi otpadne produkte, a ispušta se kroz cjevčicu u trbuhu,
  • transplantacija bubrega – ako su oba bubrega oštećena, bit će potrebna transplantacija na koju se zna čekati i do tri godine.

Bubrežna insuficijencija – prehrana

Logičan izbor za smanjenje koncentracije ureje u krvi bilo bi unošenje tekućine, odnosno vode, u organizam. No, ako je došlo do bubrežne insuficijencije, to nije pametno. Bubrezi kojima je smanjena funkcija ne mogu učinkovito filtrirati otpadne produkte organizma pa bi moglo doći do pogoršavanja simptoma.

Bubrežna insuficijencija prehrana

Preporučuje se:

  • smanjenje unosa proteina,
  • smanjenje unosa soli,
  • korištenje svježe i neprerađene hrane,
  • zamjena maslaca za maslinovo ulje,
  • izbjegavanje: plave ribe, školjkaša, iznutrica, suhomesnatih proizvoda, alkohola i mesa,
  • unos citrusa i tamne čokolade,
  • čaj od đumbira – prirodan način za izbacivanje ureje iz organizma.
Članak objavljen:

Ocijenite članak

4.23 / 5   13

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: uremija, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu