Mediteranska prehrana odgovara principima pravilne prehrane i smatra se jednom od, ako ne i najzdravijom prehranom na svijetu. Naime, ljudi koji žive u tom podneblju i hrane se na takav način imaju manji rizik od raznih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, i dulje žive. 

Osim svježeg voća i povrća, integralnih žitarica, mahunarki, ribe, orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja, okosnicu mediteranske prehrane čine i mediteranski začini, a to su začini koje morate imati zbog povoljnog utjecaja na zdravlje, ali i okusa jela. 

Mediteransko bilje – popis 

Mediteranska mješavina začina uključuje sljedeće začine:

• majčina dušica
• kadulja
• peršin
• origano 
• mažuran
• ružmarin
• bosiljak
• lovor
• komorač
• matičnjak
• kopar
• lavanda. 

Među nabrojanim začinima nalaze se i hrvatski začini, odnosno začini koji rastu u dijelu Hrvatske. Hrvatski začini su peršin, bosiljak, kadulja, lavanda, ružmarin, ali i dr.  

Također, vrste začina možemo podijeliti na svježe i suhe začine. Neki od mediteranskih začina upravo se mogu koristiti i kao svježi začini i kao suhi, najčešće kao mediteranska mješavina začina. 

Osim toga, većina mediteranskih začina su zeleni začini. U trgovinama je dostupna i mješavina poznata kao “dalmatinski začini“, a najčešće uključuje bosiljak, ružmarin, origano, majčinu dušicu, mažuran i primorski vrijesak. 

Mediteranski začini – opis

Majčina dušica je samonikla biljka idealna za mesna, povrtna i riblja jela. Najbolje je dodati grančicu majčine dušice u jelo prije termičke obrade te je izvaditi pred kraj kuhanja ili pečenja. Poznata je po svojim dezinfekcijskim svojstvima, ali i po snižavanju krvnog tlaka. Zato majčinu dušicu možemo promatrati i kao lijek i kao začin. 

Lavanda je biljka čija su nepregledna polja melem za oči i um, a miris lavande nas vodi u posve novi svijet. Kao začin najčešće se koristi u desertima, npr. u sladoledu, keksima itd. Lavandu možete koristiti i u dekorativne svrhe. 

Zeleni začini 

Kadulja je zeljasta biljka koja ima široku primjenu, ne samo u kuhinji, već i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, najčešće u obliku eteričnog ulja. Iako najviše uspijeva na sjevernom Mediteranu, osim suše dobro podnosi i hladnoću pa će uspjeti i u kontinentalnom dijelu. 

No, trebate imati na umu da mediteranski začini koji rastu u svojem prirodnom podneblju imaju jaču aromu nego uzgojeni u drugim dijelovima. Kadulja se koristi i kao čaj protiv bolova u grlu. U kulinarstvu je intenzivna pa ju je najbolje kratko popržiti, a možete je i spariti. Listovi kadulje koriste se kao svježi začini i kao suhi. Najčešće se dodaje juhama, mesu i tjestenini, ali dobro će se slagati i s medom i sirevima. 

Peršin je poznati čistač organizma čija konzumacija pospješuje izbacivanje viška vode iz tijela. Okus peršina je više limunast. Kao svježi začin dodaje se tek pred kraj kuhanja raznim vrstama jela, ali i umacima. Ono što je dobra vijest jest da peršin pomaže protiv nadutosti i želučanih problema jer potiče lučenje probavnih sokova, ali djeluje i antioksidativno. Ujedno, peršin je jedan od začina koji se najviše koriste u svijetu. 

Prva asocijacija na origano svakako je pizza, ali ovaj se začin odlično slaže s povrćem, raznim vrstama tjestenine i s jelima od rajčice. Djeluje antioksidativno i antimikrobno pa ga svakako uvrstite u prehranu kako biste si pomogli kod crijevnih tegoba, ali i kašlja. Origano je inače samonikla biljka, pomalo gorkog okusa pa se najčešće koristi kao suhi začin, iako se njegovi listići mogu koristiti i svježi. No, tada imajte na umu da će jelo biti jako aromatično. 

Mažuran je sličan origanu, no nije toliko intenzivan. Riblja jela, jela s rajčicom i salate dobro se slažu s ovim začinom. Također povoljno djeluje na probavne tegobe, ali je i saveznik protiv nesanice. Mažuran se koristi kao svježi ili suhi začin prilikom završetka kuhanja. Ako se doda prerano, izgubit će svoju aromu. Koristi se i kao eterično ulje zahvaljujući svojim antibakterijskim svojstvima. 

Ružmarin je vrlo intenzivan začin, a čaj od ružmarina jako je vrijedan osobama čija se kosa prorjeđuje. Kao svježi začin koristi se grančica ružmarina u marinadama, povrću i juhama. Meso, gljive, krumpir i bundeva također su namirnice kojima ružmarin odlično odgovara. 

Ružmarin posjeduje antioksidacijska svojstva, potiče cirkulaciju, djeluje protuupalno te protiv reumatskih i bolova u mišićima. Savršeno će se uklopiti u ambijent kuhinje jer se može uzgajati u teglici na kuhinjskom prozoru. Tako ćete uvijek pri ruci imati svježi ružmarin. 

Prva asocijacija na bosiljak je kombinacija bosiljka i rajčice. Bosiljak se koristi i kao suhi i svježi začin. Povoljno djeluje na dišni, probavni i mokraćni sustav. Odlično se uklapa u najraznolikija jela – od mesa, preko umaka i salata, do juha. Baš kao i ružmarin, bosiljak se također može uzgajati u teglici na kuhinjskom prozoru. Najpoznatiji umak čiji je sastavni dio je pesto, talijanski umak.

Lovor se kao samonikla biljka više smjestio u sjeverne predjele Jadrana. Iako ga doživljavamo kao domaću biljku i ne pridajemo previše važnosti, u antici se od lovorovog lista izrađivao vijenac koji se stavljao na glavu pobjednicima. 

Riblja i mesna jela te umaci pogodni su za korištenje lovora i to tako da tijekom termičke obrade otpušta svoju aromu. Zanimljivo je da list lovora neće omekšati nakon termičke obrade. Lovor djeluje protuupalno i pomoći će kod nadutosti, tjeskobe i prohodnosti dišnih puteva.

Komorač je neizostavan saveznik u borbi protiv nadutosti, grčeva i iritabilnih crijeva, posebice kao čaj. Kao začin koriste se listovi i korijen koromača, svježi ili suhi. Idealan je za salate, umake, juhe, variva, povrće, peciva, kruh i temeljac. 

Kopar se pak koristi za salate, umake i variva, ali se slaže i s ribom, jajima i sirom. Povoljno djeluje na probavu, izbacivanje mokraće, a kod dojilja će potaknuti stvaranje mlijeka. Osim kao začin, kopar se koristi i kao eterično ulje zbog antibakterijskog djelovanja.

Ako su vas dobrobiti mediteranskih biljaka privukle i željeli biste znati kako uzgojiti svoje začine, pročitajte članak “Uzgoj začinskog bilja u kuhinji ili na balkonu“.

Pročitajte i članak “Začini i zdravlje: Ne daju samo okus hrani! Nutricionistica otkriva zašto ih trebamo češće koristiti i kako ih kombinirati“.

• dalmatinski začini
• hrvatski začini
• mediteranska mješavina začina
• mediteranski začini
• mediteransko bilje - popis
• svježi začini
• vrste začina
• začini koje morate imati
• zeleni začini