Dan planeta Zemlje obilježava se diljem svijeta svake godine 22. travnja, kako bi se podigla svijest o zaštiti okoliša. Ovaj dan obilježava se još od 1970., a započeo je u SAD-u kao demonstracija važnosti zaštite Zemlje. Zaštita Zemlje uključuje podizanje svijesti o zagađenju, deforestaciji i klimatskim promjenama.

Klimatske promjene predstavljaju iznimno veliku opasnost za okoliš, životinje i nas same. Ljudski utjecaj na klimu ubrzao je i pogoršao proces klimatskih promjena, a tome primarno doprinosimo radnjama koje zahtijevaju sagorijevanje fosilnih goriva i emitiranje stakleničkih plinova te time ostavljaju veliki ekološki otisak.

Pročitajte članak “Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje – kakve tragove na našem mozgu ostavljaju posljedice klimatskih promjena?“.

Dan planeta Zemlje odličan je podsjetnik na navike i ponašanja u našem životu koje možemo promijeniti kako bismo smanjili naš ekološki otisak, usporili klimatske promjene i zaštitili Zemlju. Neke od utjecajnijih promjena koje možemo napraviti su upravo promjene u kuhinji, a svaka i najmanja promjena ima utjecaj.

Pročitajte članak “Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti“.

U nastavku se nalazi 10 promjena koje možete napraviti u kuhinji kako biste doprinijeli očuvanju okoliša i smanjenju utjecaja klimatskih promjena na Zemlju.

1. Smanjite bacanje hrane

Bacanje hrane jedan je od najvećih čimbenika koji doprinose klimatskim promjenama. Za proizvodnju hrane potrebni su različiti resursi (kao što su voda i energija), a proizvodnja, transport i rukovanje hranom imaju iznimno veliki ekološki otisak. Prekomjernim kupovanjem i bacanjem viška hrane povećava se otisak i bespotrebno se troše resursi.

Jedan od efektivnijih načina da smanjite bacanje hrane jest da isplanirate jela za nekoliko dana ili za tjedan dana. Sastavite popis namirnica koje su vam potrebne za taj jelovnik i s tim popisom posjetite trgovinu i pridržavajte ga se.

Skuhajte adekvatne porcije hrane, tj. onoliko koliko mislite pojesti. Ako imate ostatke od jela, pojedite ih unutar tri dana (ovisno o hrani) ili ih zamrznite. Ostatke od jela također možete pretvoriti u drugačija jela, kako ne biste jeli istu hranu ponovno. Pa tako od ostataka rižota možete napraviti arancine, a ostaci pečenog povrća mogu poslužiti za juhu ili toplu salatu.

Saznajte više o tome kako očuvati svježinu voća i povrća, i time smanjiti bacanje hrane, u članku “10 ‘trikova’ kako očuvati svježinu voća i povrća“.

2. Iskoristite naizgled neiskoristive dijelove povrća

Još jedan način da smanjite bacanje hrane jest da iskoristite sve dijelove namirnice, pa čak i one koje su naizgled neiskoristive. U nastavku se nalaze samo neki primjeri kako možete iskoristiti (nutritivno bogate i ukusne) dijelove povrća koje biste inače možda bacili.

• Deblo brokule – ima isti okus kao cvjetovi brokule, a samo ga je potrebno kuhati malo duže. Možete ga iskoristiti u pripremi zelene krem juhe ili ga oguliti i pojesti sirovog.
• Lišće mrkve – može poslužiti za izradu pesta, a možete ga koristiti i kao zamjenu za peršin.
• Lišće cikle – možete ga skuhati kao što biste skuhali blitvu ili iskoristiti u salati.
• Stabljike kelja – toskanski kelj najčešće se koristi na način da se listovi odvoje od čvrste stabljike. Stabljiku možete iskoristiti u pripremi variva ili juha, a potrebno ju je samo izrezati na sitne komadiće. 
• Kora od krumpira – ako koristite domaći krumpir, od kore možete napraviti domaći čips.
• Sjemenke iz bundeve – umjesto kupovanja bučinih sjemenki, možete ih sami napraviti sa sjemenkama iz bundeve.

Ostaci kao što su kore i vrhovi luka, mrkve i celera mogu poslužiti za pripremu povrtnog temeljca. Možete ih prikupljati u zasebnu vrećicu koju držite u hladnjaku, a kada se vrećica napuni, sadržaj istresite u hladnu vodu i kuhajte oko 30 minuta. Procijedite tekućinu i uživajte u domaćem povrtnom temeljcu.

3. Otpatke od hrane bacajte u kompost

Otpatke od hrane imamo svi na kraju dana, a ranije navedenim metodama nastoji se samo smanjiti besmisleno bacanje neiskorištene hrane. Otpatke od hrane koje imate odvajajte u zasebnu vrećicu i bacajte u kantu namijenjenu za biorazgradivi otpad.

Na ovaj način se bačena hrana iskorištava za kompost. Neispravno bačena hrana (npr. bačena u obično smeće) predstavlja dodatnu opasnost za okoliš, iz razloga što može proizvesti stakleničke plinove koji su štetni za klimu.

Osim toga, određene otpatke možete sami pretvoriti u kompost, tj. iskoristiti kao gnojivo za biljke koje imate kod kuće ili u vrtu. Tako talog od kave i mljevene ljuske jaja mogu poslužiti kao gnojivo vašim biljkama.

Pročitajte članak “Kućno kompostiranje otpada: Evo što smije, a što ne smije u kompost, a imamo i rješenja za najčešće probleme“.

4. Smanjite unos mesa i mliječnih proizvoda

Proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda čini izrazito veliku količinu emisija stakleničkih plinova te zahtjeva veću upotrebu resursa (kao što je voda) u odnosu na druge proizvode, kao što su voće i povrće. Smatra se da je smanjenje unosa mesa i mliječnih proizvoda, uz smanjenje bacanja hrane, jedan od najefektivnijih načina borbe protiv klimatskih promjena.

To ne znači da morate nužno postati vegani ili vegetarijanci preko noći. Ako izbacite meso i mliječne proizvode barem jedan dan u tjednu (npr. Meatless Monday), već uvelike doprinosite zaštiti Zemlje.

Postoji mnoštvo izrazito ukusnih i nutritivno bogatih jela bez mesa i mliječnih proizvoda u kojima ćete zasigurno uživati. Za inspiraciju prolistajte veganske recepte Marine Minko.

Pročitajte i sljedeće članke:

• Veganska prehrana – zamjene za namirnice životinjskog porijekla
• Veganski recepti za doručak – ideje i recepti
• Veganski burek u tri slasne varijante.

5. Kupujte lokalnu i sezonsku hranu

Hrana koja nije lokalna i sezonska čini veću količinu emisija stakleničkih plinova jer, između ostalog, zahtijeva duži transport. Iz tog razloga kupujte lokalnu i sezonsku hranu koja, osim što je zdravija, ostavlja manji ekološki otisak.

6. Kupujte hranu s višekratnim vrećicama

Recikliranjem ambalaže možemo pomoći okolišu jer se procesuira na način da se ponovno iskoristi, umjesto da se baci. Reduciranje proizvedene ambalaže je još korisnije od recikliranja iz nekoliko razloga. Prije svega, samo recikliranje zahtijeva energiju i sagorijevanje fosilnih goriva. Osim toga, ne reciklira se sva ambalaža koju odvajamo u reciklabilni otpad pa dio ambalaže ipak završi kao smeće ili, još gore, u prirodi.

Pročitajte članak “4 koraka recikliranja – savjeti za lakše odvajanje otpada“.

Kako biste reducirali količinu plastike koju kupujete, ponesite mrežice ili vrećice za voće i povrće za višekratnu upotrebu sa sobom. U trgovini ili na tržnici možete koristiti svoje platnene vrećice umjesto plastičnih, jednokratnih vrećica. Ove vrećice također možete iskoristiti za kupovinu rinfuznih grahorica ili orašastih plodova, a kod kuće ih prebacite u staklenke.

Ulja, tjesteninu, začine i ostale prehrambene proizvode također možete kupiti bez ambalaže (u papirnatoj vrećici ili u svojoj ambalaži) u specijaliziranim “zero waste” trgovinama. Ipak, većina i dalje nema pristup ovakvim trgovinama, stoga je sasvim normalno da ćete u svojem kućanstvu završiti s praznom ambalažom od hrane.

7. Koristite pribor za višekratnu upotrebu

Pribor kao što su jednokratne plastične slamke možete zamijeniti staklenim ili metalnim slamkama koje su ekološki prihvatljivije. Na ovaj način možete zamijeniti i plastične boce za vodu te tekućine možete nositi u višekratnoj boci za vodu napravljenoj od metala, deblje plastike ili stakla.

Ako iz nekog razloga ipak trebate jednokratne tanjure i pribor (npr. piknik ili zabava), umjesto plastičnih odaberite one koji su napravljeni od ekološki prihvatljivijih materijala. Bolji odabir su papirnati tanjuri i drveni pribor ili jestivi tanjuri od pšeničnih mekinja.

8. Koristite alternative plastičnoj i aluminijskoj foliji

Upotrebu jednokratne plastične i aluminijske ambalaže možete umanjiti i smanjenjem upotrebe plastične folije. Jedna od alternativa plastičnoj foliji su silikonski poklopci za hranu. Možete ih iskoristiti za zamatanje voća i povrća ili za prekrivanje posuda i čaša.

Folije od pčelinjeg voska su još jedna ekološka alternativa plastičnoj foliji. Mogu se prati i ponovno koristiti, a u njih možete zamatati voće, povrće, kruh, sendviče i ostale namirnice.

9. Koristite čaj u listićima, umjesto u vrećicama

Iako vam se vrećica od čaja možda ne čini kao značajni otpad, svaka mala promjena usmjerena na smanjenje otpada je značajna. Umjesto kupovine čaja u vrećicama, kupite čaj u listićima i pripremite ga uz pomoć cjedila za čaj ili french pressa.

10. Tijekom kuhanja koristite energiju efektivno

Neovisno kuhate li na plin, struju ili indukciju, važno je efektivno koristiti energiju tijekom kuhanja. Jedan od načina je da poklopite zdjelu tijekom kuhanja (ili dok zagrijavate vodu). Time možete smanjiti plin ili struju jer se toplina zadržava u zdjeli, umjesto da izlazi vani. Također, odaberite zdjelu odgovarajuće veličine za plamenik.

Pročitajte članke:

• Uštedite struju putem 3 jednostavna koraka
• Kako smanjiti režije za plin?

Ovo su samo neke od promjena koje možete implementirati u svoj život kako biste zaštitili Zemlju. Svaki vaš napor se računa, a zajedničkim snagama možemo postići jako puno. Iz tog razloga zapamtite da je važno educirati sebe, ali i druge oko vas te voditi primjerom.

Pročitajte i ove članke:

• Hrana je sve skuplja, a u Europskoj uniji 10 % završi u smeću: U Hrvatskoj u tome prednjače dvije regije
• Gotovo 1/3 proizvedene hrane se baci: Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?
• Zašto je važno kakva hrana dospijeva na naše tanjure? Donosimo 5 postulata održive gastronomije.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• bacanje hrane
• Dan planeta Zemlje
• klimatske promjene
• otpaci od hrane
• zaštita okoliša