Za proizvodnju 1 kilograma mesa, u atmosferu je ispušteno 36.4 kg CO2, potrošeno oko 15 500 litara vode i 7 kg stočne hrane. Zemlje Juga uzgajaju soju i kukuruz koji će biti hrana za stoku uzgajanu na Sjeveru.

Iz statistički podataka je jasno vidljivo da količina konzumacije mesa Zapadnog svijeta nije održiva. Potkrijepit ćemo ovu izjavu činjenicom da kada bi stanovnici Kine, Indije i Brazila trošili jednake količine mesa kao Zapadne zemlje, cjelokupna površina planeta ne bi bila dovoljna za uzgoj hrane za stoku.

Na industrijskim stočnim farmama, životinje su zbijene jedna uz drugu, bez mogućnosti kretanja, ispaše ili parenja. Telad se kolje nakon samo 6 mjeseci, ubrzano se gojeći visokoproteinskom hranom u isključivoj namjeri ostvarivanja što većeg profita u što kraćem vremenskom roku, što jeftinije moguće, bez obaziranja na kvalitetu, dobrobit životinja i zdravstvenu zaštitu.

Intenzivan uzgoj stoke

Intenzivan uzgoj stoke koristi nevjerojatne količine vode. Za proizvodnju samo 1 kg kukuruza potrebno je potrošiti 900 litara vode, za 1 kg soje potrebne je 3000 litara vode, za 1 kg pilećeg mesa 3900 litara vode, za 1 kg svinjskog mesa 4900 litara vode, a za 1 kg kravljeg mesa 15 500 litara vode!

Što se događa u okolišu?

Prema FAO-u (Food and Agriculture Organization) uzgoj stoke proizvede 18% stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi i time uzrokuju:

• otapanje polarnih kapa,
• podizanje razine mora,
• prirodne katastrofe, poput poplava i oluja,
• smanjivanje ozonskog omotača,
• povećanu kiselost oceana,
• konstantno povećanje dezertifikacije.

Što se događa ljudima?

• Pojava novih, posebice virusnih, zaraza (npr. ptičja gripa),
• zdravstveni poremećaji kao posljedica zagađenja,
• pomanjkanje obradivih površina za proizvodnju hrane za ljude, povećanje površina za proizvodnju stočne hrane,
• siromaštvo i otežan opstanak ljudi, koji se, oslanjajući se na klimatsku ravnotežu (sušna i kišna razdoblja), bave uzgojem i proizvodnjom,
• veća vjerojatnost obolijevanja od bolesti povezanih s prekomjernom konzumacijom životinjskih masti i proteina, kao što su: kardiovaskularne bolesti, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost.

Još šokantnih statističkih podataka o  utjecaju uzgoja stoke na okoliš možete pročitati ovdje.

Rješenje?

Ako smatrate da još niste spremni priječi na prehranu koja se temelji na povrću i može nutritivno zamijeniti meso, počnite konzumirati manje mesa. Za početak kupujte kvalitetnije meso s održivih farmi, po mogućnosti mesa lokalnih pasmina.

Kako bi se smanjio otpad, trebali bismo favorizirati manje poznate pozicije mesa i meso s farmi sa zatvorenim ciklusom koje koriste stajski otpad kao gnojivo. Ovo meso konzumirajte u manjim količinama nego ste konzumirali meso prije. Tako nećete izdvojiti više novca pri odabiru kvalitetnijeg mesa. Imajte na umu da nutritivne vrijednosti iz mesa jednostavno možete zamijeniti biljnom prehranom. U članku:  “Kako biti vegan? – 15 savjeta za početnike” saznajte kako.

Prilikom kupovine mesa, uvedite raznolikost. Točnije, potičite alternative kao što su divljač, janjetina i ostale domaće životinje te manje poznate pozicije mesa.

Budite oprezni s cijenama. Vrlo niske cijene obično su pravi pokazatelj eksploatacije životinja i/ili okoliša.

Birajte meso iz konzorcijuma, udruga i tvrtki koje se drže strogih pravila hranjenja i tretmana životinja te pružaju jasne informacije o sljedivosti proizvoda.

Jedite meso životinja koje se uzgajaju i kolju lokalno, posebice na malim farmama specijaliziranim za autohtone pasmine.

Imajte tolerantniji stav prema prisutnosti masti koja je nerijetko pokazatelj dobrog tretmana životinja.

Pažljivo čitajte deklaracije.

Naučite koju ribu i jaja kupovati i pritom biti odgovoran u „Ribe Jadrana – kako odabrati morsku ribu?“  i u „Što znače brojke na jajima?“

Svi navedeni koraci osmišljeni su za održivi način konzumiranja mesa. Budite svjesni da vegetarijanstvo i veganstvo imaju znatno manji negativni utjecaj na okoliš. Također, uzmite u obzir da takav način prehrane može biti izrazito pogodniji za zdravlje od uobičajene prehrane. Informirajte se o načinima kako postati vegetarijanac ili vegan u našim člancima: „Kako postati vegetarijanac? Teško, ali isplati se.“  ili „Zašto biti vegan?“

Neke od navedenih informacija dio su projekta ESSEDRA u Republici Hrvatskoj s ciljem informiranja potrošača o odgovornoj kupovini. Više o projektu možete pronaći ovdje.

Pogledajte neke od filmova i saznajte zašto se sve veći broj građana Europe i Zapada odlučuje na promjenu prehrambenih navika u oblik koji nije invazivan i toliko štetan za okoliš.

• CowSpiracy
• Forks Over Knives
• Before the Flood
• Earthlings (2005)
• Fat, Sick and Nearly Dead

Razlozi odustajanja od konzumiranja mesa nisu jednostrani. Mnogi to čine iz etičkih razloga prema samim životinjama (okrutno i nehumano postupanje sa životinjama u procesu proizvodnje) ili utjecaju koji proizvodnja mesa ostavlja na okoliš (potrošnja vode za uzgoj hrane za stoku, ispušni plinovi pri prijevozu stoke, zdravstveni razlozi itd.) Razlozi da razmislite o alternativama su mnogi, možete prihvatiti samo jedan i odlučiti se na savjestan i održiv način života. Vjerujte, biti vegetarijanac ili vegan nije veliki izazov, već zabavan i jeftin način brige o zdravlju!

• jaja
• meso
• održivi razvoj
• okoliš
• riba
• veganstvo
• vegetarijanstvo
• voda
• zaštita okoliša